Samoa ne’i Galo Talatu’u ma Tala o le Vavau a Samoa - O le Fale o Sina

02 August 2016, 12:00AM

O nisi nei o Tala ua ‘oto mai le Tusi, Samoa Ne’i Galo (Volume 1) sa tu’ufa’atasia ma fa’amaumauina e le Matagaluega mo Tupulaga, Ta’aloga ma Aganu’u, ua ‘auina atu e lau Nusipepa, le Samoa Observer aua tupulaga ma le mamalu o le atunu’u e pei ona fa’ananau iai. O nei tala, o le a ‘auina atu i vaiaso ta’itasi.

E pei o se lamepa lotolotoi i le pogisa, ma o le a le-mate le susulu o lona malamalama e ofaga iai mafaufauga o tupulaga au i luma o Samoa

Upu Tomua:

E ui ina fa’afagogo tagiao nisi o Talatu’u ma Tala o le Vavau a Samoa, a ua le muta lona aoga. O le soifuaga e ono faatusa fo’i i uiga o le fesuisuia’i o tai o le sami, se taimi fo’i fana’e mai, se ituaso e maui atu ma agai i le vasaloloa. E mavae atu ia tupulaga a e fotua’i mai isi augatupulaga i lea senituri ma lea senituri. O le togo a’e o le la, o le faafouina lea o lagona faa-natura o mea o i ai le ola, faapena le tagata soifua mai lea aso i lea vaitaimi o aso o le olaga. 

Ua fia fa’aataataina le uiga o le ‘Autu, e le gata e ono siligia, o ai Sina, a’o fea e i ai le fale. Ai le igoa tau tama’ita’i o Sina, e taua i Samoa fua ina ta’ua i le tele o Tala o le Vavau ma Talatu’u a le atunuu. I le fai mai nisi o le ‘aumatutua i Samoa, e na o motu o le Polenisia e fitoi tonu i ai lea igoa, ae na o motu o le Polenisia e fitoi tonu i ai lea igoa, ae le ta’atele i isi lanu poo atunuu o le lalolagi. I isi motu o le Atu Polenisia ua ta’ua, Hina, Hinemoa i le ma Kina. Afua mai po o le Vavau e o’o mai i le aso, o i le nu’u o Falealupo le mea ua taua nei, o le Fale o Sina. E talalasi le atunuu o Samoa, ua ioe le taofi i lea fuaitau e o’o lava fo’i i lenei atunuu, e le tagatasi finagalo o le atunuu, peitai, ua faamalosia le mafaufau e faamautu le mau a nisi o tamalii ma failauga o le nu’u ua ta’ua i luga, lea e ou lea tala o le Vavau. 

O le Tala:

“E au le inailau a Tama’ita’i”

E le mamao i gauta teisi ma le lotoi aai i se vaega o le pitonuu o Vaotupua, Falealupo, o loo i ai le Vavau lenei, o le fale o Sina. Muamua, na aave tala o Sina lenei i lona aulelei, o le pogai lea na asiasi i ai le tele o manaia mai i itu eseese o le atunuu. Anamua, afai o se taulelea talavou o se nu’u ua fai ma manaia, sa lipoi e le aumaga ma faaaloalogia. O le suega o se ava a lea manaia, na sii ai ia’ aumoega a se aumaga i se tama’ita’i o ni nu’u ua salalau ni ona tala i lona lalelei.

A’o Sina fo’i lenei ua ta’ua, sa opogi ma leoleo e lona galutamaita’i ma ona palelama. Tama’ita’i la nein a auauna mo le ulafa o Sina. O le mau la na faaalia, o le mea o i ai nei le fale, o le aai lava anamua. O loo iloga ma iloa mea na faia ai le tautua a le galuteine. O le umukuka, o le tunoa, o le ‘ausa’alo ma valusaga na gasese ai mea taumafa mo le tama’ita’i. E lua ituaiga fausaga o fale Samoa e masani ai le atunuu, o le faletele e faapitoa mo ni malo, ma le afolau e fai lea ma maota e tofafa ai. O nai fale e mau ai le autautua ma le auaiga lautele e ta’ua o faleo’o. 

O se tasi uiga na aumai ai le soifuaga o Samoa i po anamua, peiseai o nisi galuega tau tane, sa mafai fo’i ona faatino e tama’ita’i. Ona fausia la lea o le fale tofa aua le tama’ita’i o Sina. Sa feauga le to’ai o nisi aumoega, ma le galuega aua se maota tofa o Sina. O aga ma amioga faaalia a ni taulele’a, aemaise pe a fealumi pe miomio faatasi ma tama’ita’i, ua le natia le uiga faatafai, susua upu o suafa, a’o le taunu’uga o nai ia agiagi, o le fia fai ava i se tama’ita’i. Na mae’a le tino atoa o le fale, ona alo la lea i le atoga o lau e le na o tane, a ua auai fo’i le galuteine o Sina, aua ua titi’e a’e fo’i le faateteine ma suamili i le fia fai tane o maula. 

O le tasi aso, na taunuu le aumoega a Tigilau ma ona soa i le mea o iai Sina. Ua fo’i nisi aumoega ina ua tauvale le manao, aua e le talia e le tama’ita’i. I le ua atili ama ai i galuega o le atoga o le fale ona ua militino le galuteine ma le ‘au soa a Sina ma Tigilau. E ui i le malu o le tauafiafi, a ua le maea le feau, ona moe lea o le toa, tuu le galuega seia aulia le taeao o i luma e faama’ea lelei ai. 

“Ua le ese ma se tauvaga le alofaiva”

E le se mea taumateina ni poula tetele i lea po, aua o aga ia e fiafia i ai le fesagaiga o aualuma i Tu ma uiga a Samoa. Na ao faatasi e le pouliuli le malosi o soa o Tigilau ma ua momoe gapepe, peitai, e lei tafa ata o le aso fou, ua leva ona galulue tama’ita’i a Sina e faa’auau le feau, le atoga o la latou inailau. Ai ua soona tafulu ma alu le malosi o le aumoega i poula, a ua galo le faamoemoe mo le galuega i le taeao a’ena.  

“Ena, ua au le inailau”

Fai la o le usu ane o soa o Tigilau ua tu le la, ao lale ua malolo tama’ita’i ua au lelei le latou galuega, ua tau le inailau. O le mau na faaalia, na faaselemutu le feau a soa o Tigilau, ma ua fo’i fua le aumoe ina ua apoa loto e le maasiasi, o mea fo’i ua toilalo tane i tama’ita’i. o le aumoega lava a Tigilau ma ona ‘au palelalama na mafua ai le upu ua lauiloa ia Samoa, “Na au le Inailau a Tama’ita’i, ae lei au le Inailau a Tane. Le Fale o Sina, Vaotupua i le nuu o Falealupo i le motu o Savaii i le Atu Samoa”. 

Manatu Faaopoopo:

1. Ua le tasi se taofi ia Sina lenei, manatu nisi o le tama’ita’i lenei na toe fo’i mai ma ona tuagane i Samoa, lea na ‘auvasa e fau le pa alo atu a le tama o Aloalolela i Uea. Le ‘auvasa lea na maliliu uma tama i le vasa, Laulu, Seeti ma Faumea ae na o Sina na tueleele i Savaii. 

2. E faapea le manatu, na nofo Sina i Falealupo ma salalau ai tala i lona lalelei. Ao le tama’ita’i fo’i e faapea, e fo’i mai ma ona tuagane ma aumai le pa alo atu [Auomanu] a ua ma’i i le Tuiuea. 

3. Le tama’ita’i lea na faatasi ma le tagata o Afia o Falealupo lava. Ona fanau mai ai lea o le tama o Tautunu, e tau foi e nisi o Taotonu, o ia igoa e i ai mafuaaga ma o le a le mafuli i ai ni manatu. 

4. E le gata i lea, ao le tama’ita’i a lenei faapea na alu nonofo ma le tautai Aleipata o Fatutoa lea na ia momotu le pa alo atu a le tama o Tautunu, ae sola i lona nu’u. Na nofo lea o Afia ae alu faatasi ma le tautai ua ta’ua, e toe mailei mai lava le pa a le tama o upu mavae a Sina ma Afia “Ia manatua Afia i si ona Vao”.

5. O le taua tele o le pa [Auomanu] na faatauvaa ai ia Sina le faatasi ma Fatutoa, ae na iu ina toe maua le pa ma toe sola i Falealupo. O le tuliloaga e le tautai o Sina ma ua o’o i le gataifale o Falealupo, na agi ai matagi o Puava, ma ua malaia ai Fatutoa. Na maua ai le upu ua tata i tua o Fatutoa la’i o Puava. E i ai fo’i se upu peiseai e faaulaula “Ua le o le pa, le o le ava a o le malapaga”

6. Ae ese fo’i se tasi o taofi faaalia, e manatu nisi, o le Tala faafagogo lenei ia Sina ma Tigilau ma lana aumoega ma le nu’u o Savavau. E anamua le Tala lenei, ae lei tau ane Nafanua i le nu’u o ona matua pe afai o le Fagogo ma ua avea ma Vavau talu o mea vaaia e o’o mai i aso nei. 

7. O le isi taofi, o le mea lea na uluai mau ai Nafanua, aemaise taimi o le taua o le Aeaisasa’e ma le Ae’sisifo. O totonu o le Ana (fale) sa tele ulupoo na teu ai mai anamua, faailoga o tagata toilalo o taua. E mulimuli nofoia Analega e le tama’ita’i, ae na uluai mau i le nofoaga le ua ta’ua nei. 

8. Na tuua e le tama’ita’i o Sina le nofoaga ma ua liua ai ma papa, ona ia faapea lea, o le a au le inailau a tama’ita’i o Samoa, i se aso. O le inailau na valoia, o le a auala i le tagata o (Nafanua) se soifuaga o le malamalama. E fealoaloa’i ai tagata, ae fulitua i tu ma aga faanuupo o le Vavau. 

 9. O le aotelega faatasi ma le taofi maumaututu o nisi o tamalii ma failauga o le nu’u, o i ai lenei Vavau, ua anamua, anamua lava le inailau, pe a fua i taimi o Nafanua, valoia le Ao mo se Malo o Malietoa. Taunuu le valoaga, 1830 na o’o mai ai le lotu ma isi fo’i vaitausaga ua le ta’ua i nei faamatalaga. O totonu o le Ana po o le fale o Sina, o loo teuteu lelei a le nofoaga faapitoa mo le Malietoa, aua na ia asiasi i ai e molimau ma faamaonia le “Inailau a Tama’ita’i”. 

Uiga o Upu: [E tusa ma le faaaogaina i le tala] 

Aualuma – o tama’ita’i, galuteine, taulelea, galutaulelea

Aumoega – suega ava, aumoe, faletautu, sailiga toalua

Agaga talatala – faaaliga taofi, faautaga, faafaletui

Agiagi – o manatu, faiga, uiga, aga, amioga 

Alofaiva – galulue, gaoioiga, feau, faiva tiute

‘Ena – mapu, malolo, i’u, mae’a se feau

Ulafa – teine, tama’ita’i, maula 

Faafagogo tagiao – lauiloa, lausilafia, iloa lautele 

Faaselemutu – tuu le maea, muta, le iua 

Faatafai – faamanaia, faateine, mana’ona’o

Fitoi tonu – feagai tonu, faasino tonu, aiaina

Gapepe – vaivai, galemulemu, le lava

Lipoid – opogi, faamaopoopo, leleo, vaavaai 

Lotoi aai – totonugalemu, ogatotonu o se aai 

Palelama/Palelalama – soa, e feagai ma se taupo, manaia 

Siligia – fesili, fesiligia, fia iloa, faailoa 

Suaga – ulaga, tausuaga, upu malie 

Tau le inailau – o’o, muta, taunuu, maea le feau 

Tauvale – le manuia, teena, le manuia 

Tafulu – tato, tafitivale, sasagi, mimita 

Tu le la – leva le taeao, tuai usu, faasopo la

Alagaupu ua faaaogaina i le tala:

1. “Ia moe le toa”

a) toe tuu mo se isi taimi 

e) tolopo se mataupu, se galuega poo se feau 

i) mo se isi aso 

2. “Ia manatua, nei galo Afi’a isi ona vao”

a) upu faamantu, aua ne’i galo, manatua mai 

e) upu faalaeiau, upu apoapoa’i 

3. “Ua tata i tua o Fatutoa la’i o Puava”

a) ua leai se aoga o se faamoemoe 

e) upu faanoanoa se faalavelave ua tupu 

i) taumafai fua a ua le aoga 

4. “na au le inailau a tama’ita’i”

a) o le lototele, finafinau, loto taumafai 

e) fai mea mafai – e le solomuli, taunuu lelei 

i) lotonuu, se faamoemoe ua tini )m.f)

Faamatalaina: 

Afioga ia Auva’a, Seumanutafa, Gisa, le tofa ia Togia ma nisi o tamalii ma failauga o Falealupo 

02 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>