O TAGATA FAGOTA TAFOLᾹ MA TAGATA E SOSOLA MAI VAA FOLAU MA LE AMATAGA O NOFOAGA E NONOFO AI TAGATA.

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 04 August 2016, 12:00AM

A o le’i taitai ona maua le fesootaiga a tagata Samoa ma misionare i le 1830, e to’atele lava isi tagata papa’e ua iloa ma mautinoa, sa nonofo faatasi ma tagata Samoa, e le taumate o ni seila na sosola ese mai vaa folau-poo ni pagota na sosola ese mai le Falepuipui i Ausetalia-pe na o mai foi- mai le Motu o Norfolk Island.

O le amataga o fefaatauaiga i nofoaga tu-matafaga-sa faavae lava i luga o le tuuina mai o oloa-ae avatu le suau’u popo- lea na una’ia ai le taunuu mai o isi lava tagata-na sosola ese mai vaa folau poo le 1820 i le faaiuga o le 1830-ina ua nofoia lea vaega-eleele e misionare, tagata faioloa tumau ma Sui o Konesula.

Ona o le fesoasoani na maua mai folauga poo suesuega a Wilkes, o lea na pulea to’atasi ai e Amerika fagotaga tau tafola i Samoa nei, ma faatupula’ia ai mai le 1835 e o’o i le 1850. O le faaitiitia o lenei alamanuia mulimuli ane ai-na i’u ai ina gaumativa-ona o le Taua a Tagata Amerika (American Civil War), ma siitia ai loa le fagotaina o tafola i le Itu i Matu.

O le filifilia o Apia e avea ma ulua’i nofoaga mo tagata Europa-e le faapea ona o le lelei o lona Taulaga ma lona tulaga tu-totonu, lea sa mulimuli ane ona faatauaina, ae sa le tulaga lelei le Faga i Apia i le amataga o le 1830 mo le nofoia e tagata, e ui ina tele fanua ma eleele o loo i ai. E tele eleele faa-taufusi ma mulivai e ono tulai mai ai ni faafitauli tau le soifua maloloina- mo i latou e nonofo ai atoa ma le faa-faigata ai o femalagaiga.

O le mea lea-i taimi amata o le 1830, e tele ni fale sa i ai i Apia-ma ua na o ni nai fale mataaga, ae ina ua aulia le 1840 ma tula’i mai fale Samoa, ua fefiloi faatasi ma tama’i fale ua ato i ‘apa ma faleoloa-ma ua faateleina pea lea vaaiga. O loo faamauina e Watters i lana Tusi o le Nofoia o Samoa Anamua-e faapea e o’o mai i le 1840, e tusa ma le 30 i le 40 tagata Europa-ua nonofo i Samoa, e to’atele lava i Apia, i nai fale laiti.

O ULUA’I MISIONARE: O misionare o lotu ma talitonuga esese-o i latou ia na faavaeina se sootaga mausali a Samoa ma aganuu faa-Europa. Sa avea foi ia misionare ma malosi faatosina uiga ese i le olaga o tagata Samoa, e le gata i a’oa’oga faa-tapuaiga, a’o le gagana, o aoaoga, ola faale-agaga ma le lagolago malosi sa tuuina atu i tagata fai-oloa mai fafo ma Sui o Ofisa Konesula.

E ui lava o le taunuu mai o Ioane Viliamu ma lana uo o Charles Barff o le Lonetona Misionare Sosaiete (L.M.S.) i le 1830-na muamua mai ai Misionare Uesiliana o Toga ia na taunuu i le 1828, ae na tuuina atu ia Viliamu e Samoa lona talia atoatoa o le Tala Lelei ma avea ai loa o ia ma totonugalemu faale-agaga o lenei vaega o le lalolagi i ana taumafaiga i lenei itulagi o le Vasa Pasefika i Saute. 

O le ulua’i sootaga a Viliamu ma Samoa o loo faamaumau lelei ma e foliga mai na faamanuiaina-ona sa malaga faatasi mai ma se matai Samoa-o ia lea na liua e avea ma kerisiano i Toga-faatasi ai ma le teena i lena lava taim- o aganuu faapaupau-e se Tamalii iloga-lea na talia lona taunuu mai.

O le L.M.S. –na ia ulua’i faanonofoina i se faiga tumau-misionare Europa i totonu o Samoa i le 1836-lea na pogai ai ona salalau atu le gagana faa-Peretania ma lana aganuu. Sa faavaeina loa se Fale Lomitusi i le 1839, ua faaliliu le Tusi Pa’ia i le gagana Samoa, ma sa faavaeina foi a’oga ma se Kolisi Faafaife’au-ia na toetoe lava a talia le faitau aofa’i atoa o Samoa- le Lotu Kerisiano.

O le malosi o le talitonuga faale-lotu lea na totŏ-o loo tumau pea lona malosi e o’o mai i ona po nei-e ui lava ina sa taumafai misionare e matua faasa le inu ‘ava malosi ma le talitane-ia sa matua iloga ona tulai mai i le faaiuga o le 1850.

Sa avea Viliamu ma mature porotesano ina ua fasia i Erromnga i le 1839. Na sailia ma toe faafo’i mai ona ivi i Samoa- ona o le talitonuga o le Kovana o Gipps o Niu Sauelese, ma toe tanu i tafatafa o le Falesa o tagata Samoa i Apia. Ae ui o lea, o lo i ai lava se feteenaiga i le tulaga moni o lea mau- ona faatoa mafai ona saili ma faamaopoopo ivi o le Misionare-a ua 3 masina talu ona maliu. O isi taofi ta’ua na tuu e Samuel Foster Williams, o i la’ua ia e to’alua- sa avea ma Konesula o Peretania i Apia-a’o faagasolo le 1860 ma le 1870.  E ui lava ina o le ulua’i Falesa LMS na faatoa fau i le 1837, ae sa matua ta’uleleia lona igoa-ona o le vave ona faavae o a’oga, atoa ma fale mo sauniga faale-lotu.

O matati’a aupito iloga- o ana taumafaiga tau le faavaeina lea o le Kolisi Faafaife’au i Malua- e Rev. George Turner (Misi Tana) I le 1844, pe tusa lea ma le 15 kilomita i Sisifo o Apia. Sa faatu foi le A’oga Nofo Tumau i Apia mo se sefulu tausaga mai le 1844 ma le isi A’oga Nofo Tumau i Apia mo se sefulu tausaga mai le 1844 ma le isi A’oga Nofo Tumau i Vailele, pe o le 5 kilomita i sasa’e o Apia, lea sa faafoe e le Faletua o Ioane Viliamu, ae na toe liua  e avea ma Aoga mo Teine Samoa i le 1854. E toe faaauau atu.

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 04 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>