Leai se igoa o tusia i le tu’ugamau o Omar

By Ilia L Likou 27 June 2016, 12:00AM

Ua fa’amaonia nei lea tulaga i le tu’ugamau o Omar i totonu o Florida ma e le’o iloa le mafua’aga tonu, ae pei ona ta’ua e nisi Moselemi i totonu o le vaega lenei o le atunu’u, o le mafua’aga e fa’avae i luga o latou talitonuga.

E pei ona ua uma ai su’esu’ega a leoleo i le tino maliu o le ali’i o Omar Mateen.

Ua maea foi ona su’esu’eina e  leoleo i totonu o Orlando pe i ai se isi ali’i o lo’o fai se mafutaga fa’ale uo i le sa fa’apea ona osofa’i se tasi o Kalapu o ulugali’i tutusa i totonu o Orlando.

E le’o fa’amanaonia lea tulaga e  pei ona ua ripotia mai nei e leoleo.

E pei ona silafia ai lenei fa’alavelave lea e le’i mamao atu na ripotia mai  e Leoleo ma Vaega o le Puipuiga a le Iunaite Setete o Amerika, sa ta’utino muamua e le ali’i lea na fa’atupuina le fa’alavelaveo Omar, le le fiafia ai i tagata o lo’o i totonu o le li’o o ulugali’i tutusa, e pei ona silafia ai na ia ta-fanaina le anoano o tagata sa tumutumu i se fale-kalapu i le taeao o se tasi o Aso Sa ma maliliu ai le 49 o tagata ma le isi 53 na manunu’a, i le osofa’iga aupito mata’utia i le tala-fa’asolopito o lea atunu’u e fa’apea, o lea osofa’iga o se fa’atinoga e lagolagoina ai Malo Isalama.   

Na saunoa Peresetene Barak Obama, sa su’esu’eina e le Vaega Su’esu’e a Amerika (FBI) le osofa’iga lea, o se gaioiga fa’aTupu-fa’alavelave ma o lea saunoaga na faia i le 12 itula talu ona mae’a le osofa’iga i le nofoaga e ta’ua o Pulse, o se fale-kalapu lauiloa mo tagata e fiafia i ulugali’i-tamaloloa.

“Ua tele na’ua mea e tutupu e fa’apea atu ai, o se gaioiga fa’aTerorisi e faia i le loto-ita,” o le saunoaga lea a Peresetene Obama i le Fale Pa’epa’e. “Ae mo tagata Amerika uma, tatou te fa’anoanoa fa’atasi ma le le-fiafia ma taumafai e puipuia o tatou tagata.” 

E pei ona silafia ai, o le tele o i latou o lo’o fa’atupuina fa’alavelave nei ua fa’amaonia mai  le maua taitaia ai i Peleseuma le ali’i i a Abrini lea o lo’o talitonu na ia ta’ita’ia osofaiga lea na faia i Farani i le tausaga ua mavae i a Novema.

Fa’ailoa mai e le BBC, o Mohamed Abrini o lo’o i ai foi masalosaloga o ia lea o lo’o masalomia i le i Peleseuma lea na faia lona pulou a’o lumana’i ai le osofaiga i le malaeva’alele o le atunu’u lenei, peita’i e le’o maoti mai ni mau maumaututu e fa’amaonia ai lea tulaga.

E pei ona silafia ai e 130 i latou na fasiotia i Pale i le aso 13 o Novema i le tausaga ua mavae mai i lenei fa’alavelave.

E o’o mai lava i le taimi lenei o lo’o nofo tapena pea atunu’u tetele e aofia ai Peretania, Europa , Farani ma isi malo tetele mo le saogalemu lautele o ona tagata ona o le mau osofaiga o lo’o fa’atutu atu pea e le au fa’atupu fa’alavelave i a’i latou.

E lo’o mai la i le taimi lenei e le o mafai la ona nofonofo Farani ona o lo latou talitonuga e ono o’o atu ina fa’ateleina nei faiga fa’alealofa pe a leai so latou malosi e tete’e atu ai.

O le tausaga ua mavae na tele  ina fa’alauiloa ai e le Vaega o le Puipuiga a Farani, lo latou faia o ni “osofa’iga se tele” mai le ‘ea, i le laumua o Malo Isalama i Suria, ma fa’aleagaina ai nofoaga mo koleniga a fitafita Isalama fa’apena nofoaga e lafoa’i iai mea-tau.

O ia osofa’iga na faia mulimuli ane, ina ua mae’a ona ta’utino e le Vaega a Malo Isalama, o latou sa faia osofa’iga fa’atupu-fa’alavelave lea na maliliu ai tagata i Pale, Farani.

I ripoti na tu’uina atu i ni nai aso e le’i mamao atu, na fa’aalia e le Minisita o le Va-i-fafo a Peleseuma, o Didier Reynders, o le ali’i fa’atupu-fa’alavelave o Salah Abdeslam, lea sa sa’ilia ona o osofa’iga fa’atupu-fa’alavelave i Paris ia Novema talu ai, sa amata ona toe fuafuaina nisi fo’i osofa’iga a’o lafilafi-solo ai i Brussels..

 E o’o lava i le taimi na maua ai e leoleo ai i le tua’oi o Molenbeek i Brussels, o lo’o fa’auau pea ona fa’apotopoto ma tu’u-fa’atasia e le ula lea, se isi “vaega o tagata” e amataina osofa’iga i atunu’u o Europa, o le fa’aaliga lea a Reynders. 

O le ali’i aupito mo’omia lea i le Atu-Europa, o Abdeslam – e 26 tausaga, o le tagata mulimuli lea sa tau-sa’ilia ona o osofa’iga i Pale i Farani i le Aso 13 o Novema talu ai, lea na maliliu ai le 130 o tagata ma le anoano na manunu’a ai i le taulaga o Farani. Ua atoa le fa masina, o solasola solo mai leoleo ma le malo o Farani. 

Na fa’ailoa e le loia a Abdeslam, o Sven Mary i le fa’ai’uga o le vaiaso talu ai, sa fesiligia e leoleo o Peleseuma lana susuga, lea na lavea i se osofa’iga na maua ai ma ta’ua fo’i, o lo’o ua fesoasoani nei lana susuga e tu’uina atu fa’amatalaga ma ua foliga o lo’o fa’afaigofie ai galuega a leoleo ma le puipuiga a Farani.  

Moni la na lapata’ia e leoleo Farani nisi o tusitala, ia “fa’aeteete” i fa’amatalaga a Abdeslan e faia ae na fa’ailoa e Reynder i vaega fa’asalalau, ua mautinoa e Leoleo o Peleseuma, na fuafua Ebdeslam e faia nisi osofa’iga fou fa’asaga i atunu’u Europa.  

Na ta’ua fo’i, “ na latou maua le tele o ni ‘aupega, o a’upega mamafa i le ulua’i su’esu’ega ma ua latou va’aia fo’i le to’atele o nisi o vaega fou sa latou fa’atasitasi i Brussels”. Sa ripotia fo’i lona ta’utino o ana fuafuaga, e faia o ni fa’apapaga-pomu pule i le ola i Pale ia Novema peita’i, na toe fa’ama’amulu i se taimi mulimuli ane. 

Na ta’ua e puipuiga a Peleseuma ma Farani e fa’apea, o le pu’eina o Abdeslam, o se avanoa e seasea tupu, ua malamalama ai fo’i i le tele o feuiuia’iga ma fuafuaga a vaega fa’atupu-fa’alavelave i Europa – ae maise i latou e iai so’otaga ma Malo Isalama, lea na ta’utino lo latou faia o osofa’iga i Pale.

Ia Novema talu ai, na vave lava ona iloa e le pulega le ali’i lea, le tama-‘autu na fuafuaina le osofa’iga i Pale ma ta’ua ai, sa ia fa’aaoga se ta’avale-totogi a le isi fo’i fa’atupu-fa’alavelave ma aga’i ai i Pale e fuafua nofoaga e nonofo ai i faletalimalo ma fale-mau-totogi. 

O le va’aiga lea na fa’amaonia mulimuli ane mai fa’amaumauga o se su’esu’ega tele a le puipuiga a Farani na maua mulimuli ane e le Washington Post. O ia fa’amaumauga ua fa’amaonia atili ai tu’ua’iga fa’asaga ia Abdeslam, o ia lava le tama-‘autu sa fuafuaina ia osofa’iga. O fa’amaumauga uma, na manino ai lona sao tele, i osofa’iga na faia ia Novema talu ai. 

O se fa’ata’ita’iga, i le Aso 10 o Novema, o lo’o fa’aalia, na fa’aaogaina ai e Abdeslam se ta’avale-totogi o le ituaiga o le Volkswagen Polo, lea na maua mulimuli ane latalata i le Fale – Bataclan na faia ai se fa’afiafiaga fa’aKoneseti i Pale, lea na fasiotia ai e tagata fa’atupu-fa’alavelave le 89 o tagata. O lo’o fa’aalia ai fo’i, lona totogiina o le 350 pauni (£350.) mo le ta’avale i le kamupani a le Astral Rent-a-Car i le tua’oi o Etterbeek i Peseseuma, ma fa’aaoga ai lona pepa nofomau Peleseuma e avea o se fa’amaoniga ma folafola ai le toe fa’afo’i atu o lea ta’avale pe a mae’a le vaiaso e tasi. 

I ia fa’amaumauga, o lo’o ta’ua ai fo’i, lona faia o avanoa i le faletalimalo o Appart’City Hotel i Alfortville e latalata i le Malae Va’alele o Orly, mo isi o lana vaega. O ona tulagalima ma maua fo’i se ta’avale uliuli o le ituaiga o le Renault Clio lea sa fa’aaoga i le taimi o osofa’iga fa’atasi ma nisi fo’i fa’amaoniga o tulagalima na maua i le fale-mau-totogi o Bobigny, sa nonofo ai isi o lana vaega fa’atupu-fa’alavelave i le Aso 14 o Novema. 

I le aso o le osofa’iga, na toe manatua ai e se tasi sa va’ai i ia osofa’iga, le va’aia o tagata e to’atolu o talanoa-musumusu i le gagana Arapi i fafo ane o le faitoto’a. I fa’amaumau, na ia fa’amautuina ai, o Ahmad al-Mohammad ma Salah Abdeslam tonu lava ia sa na va’aia, ina ua va’ai i o la ata.

Lua aso talu ona mae’a osofa’iga, ae va’aia Abdeslam i se pamu-penisini e aga’i i Pale fa’atasi ma Mohamed Abrini, le isi fa’atupu-fa’alavelave. Mae’a le aso e tasi, ae taofia loa – ae le’i lokaina, i Cambrai, tafatafa o le tua’oi o Peleseuma, a’o i totonu o se ta’avale fa’atasi ma Hamza Attou ma Mohammed Amri. 

O ia fa’amaumauga uma, e le o maua ai nisi o feoa’iga o le ula lea o Abdeslam. A o le taimi nei la, o lo’o ua matua e’eva fa’asoloatoa ai le tagata amioleaga i le falepuipui e matua mamafa-puipuiga i Bruges e fa’atali le taimi e vala’au ai lona fa’amasinoga i Farani, lea na talosaga e le malo le ‘aumaia o si ali’i e tali i ona moliaga. E lua la masina o lo’o tu’u i le malo o Peleseuma, e momoli sa’o atu ai lava le ula lea i Farani, ae ono o’o i le tolu masina, pe a te’ena e le ula lea tu’ua’iga uma fa’asaga ia ia. 

Na fa’ailoa e Mary i tusitala ma vaega fa’asalalau, o lo’o mana’o Abdeslam e fai sana talosaga fa’asaga i se leoleo Farani ona o le le-tausisia o maliega e taofiofia ai le fa’alauiloaina o mea uma a’o fa’agasolo su’esu’ega. Ae na ta’ua e le leoleo lea, o Francois Molins, i se fono ma vaega fa’asalalau i le Aso Sa, ua mae’a ona fa’ailoa e Abdeslam i vaega su’esu’e a Peleseuma ana fuafuaga e fa’apaina se pomu i faiga-masani lava. E le’i tali mai Mary e uiga i isi fa’amatalaga sa talosagaina. 

Ua ‘auina atu nei e vaega a Farani nisi fitafita fa’aopopo i ona tua’oi, talu le aso na pu’eina ai Abdeslam. Ua fautuaina fo’i e leoleo o le puipuiga fa’ava-o-malo, ina ia “matua mataala” i le leoina o tua’oi o atunu’u auai uma e 190. “So’o se tasi lava e iai so’otaga ia Abdeslam, o le a matua atu-popole nei, talu ai, o le a fa’ailoa uma o latou nofoaga o lalafi ai, ma e mautinoa fo’i, o le a amata ona sosola ‘ese,” o le fa’aaliga lea a Jurgen Stock, le Failautusi Aoao o le Puipui Fa’ava-o-malo. 

I  Puipuiga o Farani i lea vaitau o osofa’iga sa faia i Raqqa, sa aofia ai va’alele e 12 – e 10 va’alele-tau ma le 20 o pomu sa fa’aaogaina ai.  

Na ta’ua e le sui lea (e le mana’o e fa’alauiloa lona suafa ona e le fa’atagaina e faia ni fa’asalalauga) e fa’apea, o va’alele ma mea-tau, na ta-fana mai nofoaga ‘ese’ese i Ioritana ma le Penisula o Peresia, i se galuega tu’u-fa’atasi ma Vaega-’Au a Amerika. 

Ma sa amata ia osofa’iga, ina ua fa’atoa mae’a se feiloa’iga-fa’atopetope a le Peresetene Amerika o Barrack Obama ma Peresetene Putin o Rusia, e ‘autu i ni ‘auala e mafai ai ona fofo le fa’afitauli lea, o Malo Isalama.

Sa fono fa’avavevave ta’ita’i malolosi nei, a’o fa’agasolo le Fono a Malo o le G20 ma ta’utino ai, o le a fa’amuta loa Malo Isalama ma fa’amae’a  ai le taua i Suria, lea ua atili una’ia malosi ai le tula’i mai o lea vaega fa’atupu-fa’alavelave. 

O le talanoaga fa’avavevave lea i Antalya i Turkey, ina ua fa’ailoa e Malo Isalama lo latou faia o osofa’iga i Pale i Farani. 

Fa’atoa toe fa’afesaga’i lea o Obama ma Putin talu mai le amataga o osofa’iga i le ‘ea a Rusia, e fa’asaga ia Suria i le masina o Setema talu ai nei. Sa talanoa to’afa (4)  ta’ita’i malolosi nei o le lalolagi, ma le faufautua o le saogalemu aoao a Obama o Susan Rice fa’apea se Fesoasoani Fa’apitoa a Peresetene Putin.

Sa maua lelei le talanoaga lea i feso’ota’iga tauTV a le atunu’u o lo’o talimalo i le fono, e ui e matua le-lagona ni tala sa fai. 

Na fa’aalia e le Maota Pa’epa’e, o le talanoaga e 35 minute lea a Obama ma Putin, sa ‘autu mo le fa’ai’uina o le taua i totonu o Suria, ma ua ‘autasi ta’ita’i nei e lua, ua tatau ona iai o se suiga o lea Malo, e ta’ita’ia e tagata lava o Suria. O sea suiga, e tatau ona ulua’i fai ni talanoaina – e ta’ita’ia ma soalaupule e Malo ‘Aufa’atasi fa’atasi ai ma le taofia o le pa-pa o fana. 

Sa talanoaina fo’i e Obama ma Putin, fe’ese’esega o lo’o tula’i mai i Ukraine, ma fa’apea fo’i ona momoli atu o fa’amaisega a Peresetene Obama, ona o le maliliu ai o nisi i le fa’alavelave lea na pa’u ai le va’alele-la’upasese a Rusia i le Penisula o Sinai i le fa’ai’uga o le masina talu ai. 

I lea lava talanoaga, na fa’atuina ai se fuafuaga e fa’auma loa le fe’ese’esea’iga i Suria fa’atasi ma le mana’o o Obama, ina ia fa’atūtū tonu osofa’iga i le ‘ea a Rusia,  i Malo Isalama, ae le o vaega Suria lava o lo’o tete’e  i le Peresetene o Bashar Assad. 

A’o faia talanoaga ia, na fa’amanatu e Peresetene Obama fa’apea: “Ua aoa le lagi ona o osofa’aiga sa faia i Pale i Farani”.

Na ta’utino ai fo’i, o le a tutu-fa’atasi ma Farani ma isi malo-fesoasoani, i taumafaiga e sa’ili-fa’atapito tagata na faia nei osofa’iga, ina ia ‘ave i le fa’amasinoga.

Sa tatalo fo’i Peresetene Putin i atunu’u uma, ina ia tu’u-fa’atasia uma taumafaiga e fa’afetaui ai faiga-fa’aTerorisi ma fa’aopoopo mai, e ao lava i ia taumafaiga ona aloa’ia tulafono fa’ava-o-malo, o Faiga Fa’avae a Malo ‘Aufa’atasi, o aia-tataua ma le sa’olotoga o atunu’u ta’itasi uma o le lalolagi.

 “Ua tatou malamalama lelei, e le mafai ona tatou fo’ia ta’ito’atasi faiga-fa’atupu-fa’alavelave nei ma fesoasoani i le miliona ma miliona o tagata ua leai ni aiga, pe a tatou lē-tutū-fa’atasi le lalolagi atoa,” o le saunoaga lea a Putin.  

I le taumafai ai lava lea e aveesea i latou o lo’o ta’imua i osofaiga fa’atupu fa’alavelave lea o lo’o aofia ai ma malo tetele nei, o se agaga fa’afetai tele ua i ai le tele o tagata ina ua fa’ailoa mai nei ma le manino e fa’apea e tusa ai ma ripoti na fa’ailoa muamua o lo’o ua ta’ua e Ofisa o le Iunaite Setete, sa fana se mea-tau fa’atonutonu a Amerika, fuafua i se ta’avale i Suria, e talitonu sa ‘ave ai le fitafita Isalama ua lauiloa o “Jihadi John, peita’i, e le o matou manino mai pe na maliu ai le ali’i Peretania lea, na va’aia i nisi o ata-video, o fa’atinoina le ta-uluina o nisi o sa pu’e ma taofia fa’amalosi e Malo Isalama. 

O le ali’i o Mohammed Emwazi - o se sitiseni Peretania na fanau i Kuwait, sa fuafua iai le mea-tau-fa’atonutonu lea i Raqqa, o se fa’amatalaga lea a le Failautusi fa’apitoa a le Pentagon, o Peter Cook. O lo’o silasila nei la iai, e toe iloilo toto’a le taunu’uga o lea fuafuaga.

Ma ta’ua foi o le so’o-‘upu a le Militeli a Amerika, o Steve Warren, ua latou “talitonu lava”, ua pe-le-maka o Jihadi John i le mea-tau na fana iai. O le fa’aaliga fo’i lea a le isi Ofisa na fai i le Nusipepa o le Associated Press, fa’apea o le mea-tau lea sa fuafua tonu lava i le ta’avale, e talitonu sa iai i totonu Emwazi. E le’i fa’atagaina aloa’ia lea Ofisa e fa’alaua’itele mai nisi fa’amatalaga.

Ae na ta’ua e Warren, ua talafeagai lelei lava le maliu (pe afai ua maliu mo’i) o le ali’i lea, e talitonu ua to’atele nisi ua ia fasiotia, ma ia fa’aigoa fo’i, o tagata amio-manu.

Na ia ta’ua fo’i, o lea gaioiga, o se tasi o taumafaiga o lo’o fuafua mo Ta’ita’i o Malo Isalama, lea e o’o mai I le taimi nei, pe to’atasi e fasiotia i totonu o aso ta’ilua talu mai le masina o Me.  

Na saunoa le Palemia o Peretania, David Cameron, o le osofa’iga lea, o se faiga tu’u-fa’atasi ma sa galulue fa’asoloatoa le ‘Au-su’esu’e a Peretania e sa’ilia le fitafita Isalama lea e tautala pei o se Peretania, lea na ia fa’aigoaina fo’I, o le “fa’ao’o-sala” a le vaega Isalama. 

Na fa’ailoa fo’i  e le Failautusi o le Malo Amerika o John Kerry, i se fono ma tusitala i Tunisia i le Aso Faraile, “e tatau ona iloa e tagata fa’atupu-fa’alavelave nei” le mea lea: Ua le o toe umi tou aso, e maua uma lava ‘outou ma tou te lē-malo.”  

Na ta’ua fo’i e le Failautusi o le Va-i-fafo a Peretania, o Philip Hammond, o “lo’o taumafai i so’o se ‘auala e fa’amaonia ai, ua oti le “fa’ao’o-sala” lea, e ui ua talitonu, sa manuia le osofa’iga.” 

Na fa’ailoa fo’i e le Vaega e Va’aia Aia-Tatau a Tagata Suria, e fa’amautu I Peretania e fa’apea, na fa’aleagaina e va’alele-tau tu’u-fa’atasi a Amerika, se ta’avale a le vaega a Malo Isalama, a’o tu’ua le ofisa o le kovana I se latou taumafaiga e pulea le taulaga o Raqqa I Suria, ma fasiotia ai a latou fitafita mai fafo ma se Ta’ita’I’Au mai Peretania. Na ta’ua, o tino-maliu o I latou nei, na matua malala-atoa a’o le Ta’ita’I’Au na oti ai, e foliga mai lava, o Jihadi John peita’I, e le matua 100 pasene le atoatoa.

Afai e moni o le mea-tau lea ua fasiotia ai Emwazi, o le tagata aupito lata mai la lea o fitafita-iloga a Malo Isalama sa su’e ma ua fasiotia, i taumafaiga tu’u-fa’atasi a le Vaega Su’esu’e a Amerika (CIA) ma le Vaega Tu’u-Fa’atasi mo Galuega Fa’apitoa.

O le taumafaiga lea na fa’atoā amata aloa’ia I le tausaga talu ai, ua mafai ona latou tu’u-fa’atasia nisi o vaega tau-satelite, o fa’ailoilo, o mea-tau fa’atonutonu ma isi tekonolisi fou e tuli’aupuina ma fasiotia tama-sese nei I nofoaga maualuluga o Suria ma Iraq ma ua fo’ia ai fo’I le leai o ni vaega a Amerika e toe ‘auai atu iai, a ua fa’aaoga nei ‘auala fa’anei-ona-po.  

Na toe fa’aopoopo le malosi o taumafaiga a le Vaega Su’esu’e a Amerika e sa’ilia ai fitafita Suria I le 2013, mai lava I le taimi e le’I amata pulea e Malo Isalama isi nofoaga iloga. A ua fa’alelei atili nei taumafaiga a le  Pentagon, e aofia ai le fa’asoloatoa (24 itula) o le mata’ia o nofoaga o le ‘Au-fa’aTupu-fa’alavelave. E o’o fo’I i le ‘Aufaigaluega atamamai I su’esu’ega, ua toe fa’aopoopo atili.  

O le ali’I o Emwazi, lea e talitonu ua silia I le 20 tausaga le matua, na fa’amatalaina e se tasi sa taofia-fa’amalosi muamua ai, o se manu-inu-toto e fiafia e fa’afefe tagata. Na ta’ua fo’I e le tusitala Sipaniolo o Javier Espinosa – lea na taofia I Suria I le silia I le ono masina e fa’apea, e fa’amatala lelei lava e Emwazi le faiga e ta-ulu ai e fitafita isi tagata e taofia. 

O i latou na taofia-fa’amalosi e fitafita Isalama nei (e tautatala pei o ni Peretania) na latou fa’aigoina le vaega lea, “o le Beatles”, a’o le ali’I o “Jihadi John” e fa’asino ia John Lennon o le Beatles, o le tala lea a Espinosa. 

O nisi o latou sa fasiotia e fitafita a Isalama, pei ona va’ai I ata-video talu mai Aokuso o le 2014, e aofia ai tusitala Amerika o Steven Stloff ma James Foley, o le vaega fesoasoani a Amerika o Adbul-Rahman Kassig, o tagata galulue-fesoasoani Peretania o David Haines ma Alan Henning ma le tusitala Sapani o Kenji Goto.

Na ta’ua e uo ma aiga o I latou uma ia I le Aso Faraile, o le oti ai o Emwazi, e le fa’anoanoa ai se tagata.

E mai le tele o nei fevaevaeaiga ua to’atele nisi ua Valoia e fa’apea e le toe ‘umi ae pa le Taua Lona Tolu a le Lalolagi, a’o mamafa pea finauga fa’ava-o-malo i vesiga i Suria, lea e popole e ono amata mai ai. 

O le tausaga ua mavae na ta’utino e Turkey lo latou fanaina i lalo o se va’alele-tau a Rusia i le taeao nei, ma fa’apea mai, ua sopo-tua’oi atu i le latou lalolagi sa’oloto.

Ae o lo’o te’ena pea e Rusia ma fa’apea mai, e le’i tu’ua lava e lea va’alele-tau a Rusia, le vateatea o Suria. 

Peita’i na ta’ua e Take, e fa’asefulu ona ‘auina atu e a latou va’alele-tau ni lapata’iga i le vateatea, mo se ‘umi e lima minute, e fa’atonu ai va’alele Rusia e o-‘ese ma lo latou teritori.

Na fa’amatalaina e le Failautusi o le Va-i-fafo o Philip Hammond, o lea fa’alavelave, o se “faiga mata’utia tele” – ma ua avea ma tulaga e ono o’o ai i se finauga mata’utia ma matuia tele.   

Ua tumu ma vevesi le vateatea o Suria 

O le fa’atumulia o le vateatea ma luga ane o Suria i le tele o va’alele-tau i le taimi nei, ua fa’aalia ai popolega o Ta’ita’i’Au ma Vaega Fitafita, ona e ono feto’ai ai ni va’alele-tau, o heikopa, o meatau-fa’atonutonu ma isi meatau mata’utia ma ono iai se a’afiaga tele o le lalolagi.

Na lapata’ia fo’i e se tasi e tomai-fa’apitoa i vaega tau-militeli: “E faigata lava ona faia o se fa’atatau i lea ala-va’alele faigata – pei lava o le fili o le fai’ai i le faiga o se paso (Rubik’s Cube) le felavaa’i-solo o va’alele e tai fa’aopoopo lava i taimi uma le tumu.  

 “Talu ai la le tele o va’alele-tau i luga o le ‘ea, ua iai se popolega, e ono fanaina-sese i lalo se va’alele i se fe’ese’esea’iga matuia e ono tupu mai. O lona uiga, e le o toe ‘umi lava nai sekone, ae tupu se fa’alavelave mata’utia tele, e ono o’o atu ai lava i se taua.” 

O nisi va’alele Amerika i luga-a’e o Suria, ua i’u ina le fa’ataunu’uina a latou osofa’iga na fuafua e fai, ma ua o’o fo’i ina taumafai e ‘alo’alo-‘ese mai va’alele-tau a Rusia o lo’o felavasa’i solo i luga ane o Suria. 

O se tasio vala’au fa’atopetope mai ia Lutena Charles Brown, le ta’ita’i-’Au o le Vaega o le ‘Ea a Amerika i Suria na fa’apea ai, na matua felata’i lava va’alele-tau a Amerika ma va’alele Rusia pe tusa ma le 20 maila le va-va-mamao – pe a fua i le saoasaoa o lo’o malaga ai, e na o se 30 lava sekone e ono feto’ai ai ma tupu ai se fe’ese’esea’iga tele.  

O le va’aia fo’i o le Va’a-tau o le sami a Saina – le Lianonig, i ogasami i gatai o Suria – o se tulaga e mafai ona osofa’ia e va’alele-tau o le ituaiga o le J-15, ua avea ma popolega tele, ona o sina sasi la’ititi lava e tupu, e ono vevesi ai loa ma le lalolagi.

Na ta’ua e Dr. Andrew Foxall, le poto-fa’apitoa a Rusia i mea tau-taua, o sina sese la’ititi lava. e amata ai loa se fe’ese’esea’iga i le va o atunu’u o le lalolagi.

By Ilia L Likou 27 June 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>