Galulue faatasi e titina faiga pi’opi’o
O le faatautala a faiga pi’opi’o ua afaina ai tagata uma lava.
O se taumafaiga ina ia fo’ia lea mataupu-o lea na amata ai e le Ofisa o Malo Aufaatasi Tau Fualaau Faasaina ma Soligatulafono. Le Polokalame Tau Atiina A’e a Malo Aufaatasi (U.N.D.P.) ma le malo se Mafutaga Tau Aoaoga e lua aso mo ofisa sinia o le Malo e talanoaina ai lea mataupu i ona vaega uma tai tagata lautele ma vaega o le malo.
O lea mafutaga tau aoaoga, o loo faia i le Hotele Millenia i Apia –o lona faamoemoe ia fesoasoani lea e fausia se isi tulaga malamalama e uiga i le Fono a Malo Aufaatasi e faasaga i faiga pi’opi’o, lea ua faaigoaina o le U.N.C.A.G.
O lea fono ua mae’a ona toe teuteina e ni setete e 178 o le lalolagi atoa. Ae ui o lea, i totonu o le vaega o le Pasefika, o loo i ai lava setete ia ua faamoemoe o le a saini i lea iugafono, e aofia ai Tonga faapea foi ma Samoa.
“O la matou galuega o loo faamoemoe o le a fesoasoani lea i ni malo o ni atumotu se 15 o le Pasefika-e fo’ia ai faiga pi’opi’o,” o le faaaliga lea a Lizabeth Cullity, o le Sui Nofomau i le atunuu a Malo Aufaatasi ma le Sui Nofomau o le U.N.D.P.sa auai i le taumafataga a le mafutaga tau aoaoga.
O le Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi sa gafa ma le lauga autu. Fai mai Ms. Cullity o lea aoaoga o le a una’ia ai tagata o i totonu o pulega ina ia “matua auai ma una’ia le faimea tonu ma le tulaga mamalu i totonu o polokalame a le malo.”
Ina ia ‘ausia la nei faamoemoega; o le a lava foi ma totoe le taimi mo sui o loo auai i le mafutaga tau aoaoga, ia e o mai i vaega eseese o le malo, e talanoaina ai le mataupu ma faamamafa pe o le a le taua o se faasalaga o soo se ituaiga o faiga pi’opi’o mo Samoa i le avea ma atunuu e tasi.
O le mea lea, o le polokalame tau aoaoga o le a aofia ai manatu eseese ia e faasino tonu i le fo’ia o ituaiga eseese o faiga pi’opi’o, mo se faata’ita’iga-e ala i le faaalia o ala e Faasaga i le Faaaoga o Tupe leaga poo le talanoaina o le matafaioi a faiga tau le pulea o loo i ai nei i totonu o Samoa aemaise ai lava le taofia o faiga pi’opi’o ma le una’ia o le tulaga mamalu.
“Ua faaalia e le poto masani uma e faapea a feutaga’i tagata faigaluega o le malo ma le atunuu, ona outou maua lea o faaiuga lelei e sili atu ua uma ona fai,” o le faaaliga lea a John Hyde,lea na auai i lea mafutaga tau aoaoga e avea ma Alii Suesue o le Galuega Tau le Tete’e atu i faiga pi’opi’o.
“O le tele o le faimea tonu e mafai ona fai-o le tele foi lea o le mautali atu e te maua i le faaiuga. Ae ui lava i lea, e matua tele foi le aoga o lenei tulaga i le Tala Faatatau o le Tupe.”
O lea mafutaga tau aoaoina, lea foi na fai i le tausaga i luma atu, ua mae’a ona faaalia ai nisi tulaga auiluma ua ‘ausia e o’o mai i le taimi nei.
Ua uma ona matou faia le anoano o feiloaiga ma tupulaga talavou i Samoa ma tagata lautele.Sa i ai foi ma se tulaga maoa’e tau le aafia ai i se polokalame amata faatasi ai ma Sui Usufono fou o le Palemene.”
E uiga i le toe suia e Samoa o le iugafono, e foliga mai e talitonu Mr. Hyde e faapea o le taunuuga aoao o le mafutaga tau aoaoga o lenei tausaga mo alii ofisa sinia o le malo o le a maua ai se tulaga auiluma e tusa ai foi ma lea tulaga.
O loo tumau pea ona avea Samoa o se tasi o atunuu e tolu o le Pasefika ia e lei saini lava i le iugafono a Malo Aufaatasi e faasaga i faiga pi’opi’o, ma matou te faamoemoe o le tele o le galulue faatasi o le malo ma le Palemene, ma tagata o le atunuu faapea foi ma nusipepa, e mafai ona tatou una’ia Samoa i luma ma tilotilo lelei i lenei fono e sili ona lelei.”