O tamatama’ilima o se taitai o se Ekalesia ua tuua’ia ona o le faaletonu o le ola faale-agaga

By Deidre Fanene 24 June 2016, 12:00AM

Ua faanoanoa le Taitaifono o le Fono a Ekalesia Soofaatasi (N.C.C), le Tiakono o Kasiano Leaupepe, ona o le maumau o mea e faataua e aiga ma le tafea o le mea ua na faaigoaina o le “alofa faigata” mo le “masofasofa o le ola faale-agaga” i totonu o Samoa.

“I le avea ma atunuu, ua ‘ou vaaia ma le faanoanoa ona ua le iloa a tatou mea taua tau le  faavae-e tusa ai ma le faa-Samoa,” o lana faaaliga lea i le Samoa Oserver ananafi. 

“Ua leai se tatou faaaloalo o le tuagane i le tuafafine, le fanau i matua ma tupulaga talavou ia latou tagata matutua.” O nei mea faataua ua tafia ma e tatau ona tatou toe faaolaolaina ma toe fai ia mea faatauaina e fo’ia ai le tele o nei faafitauli. Na faaalia e le Tiakono o Leaupepe ia manatu e tali atu ai i fesili mai le Samoa Observer e uiga i le faatupula’ia pea o faafitauli e aafia ai tupulaga talavou e aofia ai fusu’aga, gaoi, fasioti tagata, toso teine ma isi lava solitulafono.

E tusa ai ma le Tiakono, o le pule i le ola se isi mataupu e le o lava se fuafuaga o fai i ai, fai mai o lea tulaga e aafia ai le toatele o tagata i lo le tele tatou te mafaufauina. Ina ua fesiligia sona finagalo e uiga i le pogai o lenei faafitauli, sa faailoa mai e le Tiakono o Leaupepe le matua leai o ni mea faatauaina a se aiga. 

“O aso ia, sa puipui e le tuagane le tuafafine, o ia o le mea uliuli o lona mata. I aso nei, ua leai sea faaaloalo,” o lana faaaliga lea. “Aisea? Ona ua tonu ia i tatou e aumai i totonu faiga a papalagi ae le o le faaauau pea e tusa ai ma le tatou aganuu ma le faa-Samoa. Ua tatou fulitua i le tatou va-tapuia ma le ava fatafata.” Na osofa’ia foi e le Tiakono o Le’aupepe le una’ia o aia tatau, aemaise ai lava i le va o tupulaga talavou. Ou te ta’u atu ia te outou o se tasi lenei o mafuaga autu o nei faafitauli,” o lana faaaliga lea.

“O lenei faiga ua faataga ai a tatou fanaua e manatu faapea e mafai ona latou faia soo se mea e loto i ai. O le mea la ua tupu mai e faapea –a sasa e tatou matua, ona o lea o a (tatou fanau) valaau Leoleo.”

“O le pogai lenei ua lavelave ai mea uma.

Ae e le o manaomia e lo tatou atunuu lenei mea talu ai –o le “sasa” (sasa itiiti) e matua o lea ua tatou faapenei ai i aso nei. “E leai se tasi e faapea na oti i lo’u taimi ona o le sasa e matua. O le mea moni ua avea tatou ma tagata lelei ona o le “sasa” e o tatou matua.

Ina ua fesiligia pe faamata e le tatau mo Samoa ona talia aia tatau mo tagata uma, fai mai le Tiakono o Leaupepe-o loo i ai se mana’oga mo le paleni. 

“Ia te a’u lava ia, tatou te le manaomia lenei mafaufauga tau aia tatau a tagata,” o lana faaaliga lea, ma toe ta’ua ai e faapea e masani lava Samoa ona i ai ana faiga e fo’ia ai ni mataupu lautele.”. Sa faaauau pea le saunoaga a le Taitaifono ma fai mai e faapea o le isi faafitauli-o le leaga o faiga a matua.

 “O matua ua faatalale i le vaaiga o a latou fanau,” o lana faaaliga lea..”O le mea lea-o le pogai lea ua sasao faa-afi ai amio leaga. E le o faia e Matua o latou tiute, ua soona mitamita vale ia latou fanau ma o le pogai lena ua faa-tauasoina ai latou e tusa ai ma le mea e tatau ona latou faia. E tatau ona latou aoao latou, a’oa’o latou e uiga i mea lelei ma mea e faatauaina faale-agaga.”

 “O le faavae o le tausia ao se tamaitiiti o le aveeseina lea ma e tatau i matua ona latou toe tutuina ma toe faaolaola a tatou aganuu ma tu masanij.”Ae peitai-o fea o i ai le ekalesia e tusa ai ma nei mea uma? O le a lana mea o fai? Fai mai le Tiakono o Leaupepa o loo faatino pea e le ekalesia lana matafaioi, o le lauga atu lea ma le faamanatu atu i tagata le mea e finagalo ai le Atua.

“O isi tagata latou te tuua’ia faife’au ma ekalesia-ae o lea lava e fai la matou galuega na valaauina ai matou e le Atua e fai,” o lana faaaliga lea.

“Ua matou iinei e folafola atu le afioga a le Atua. Ua matou iinei e tuu-a-lalo ma vaai le ekalesia-ma ona pau lena. E mafai ona matou tuuina atu lea fautuaga ma lea fautuaga ae afai e loto ma’a’a tagata ma le fia faalogo-o lona uiga-e leai se mea e mafai e ekaleisa ona fai  i ai.

E pau o le mea e mafai ona matou fai o le tatalo mo tagata ma ia mautinoa o loo latou savavali e tusa ai ma le finagalo o le Atua-ma ona pau lena o le mea e mafai ona matou faia. Ae i le faaiuga o le aso-o le faitalia lea a tagata pe latou te fia faalogo pe leai. Ma o lea foi ua toe o’o mai i nei aia tatau faale-tagata ia e mafai ona filifili tagata pe o le a lava le mea latou te loto e fai.”

By Deidre Fanene 24 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>