Tali le Malo e fa’alauiloa fo’i ana fuafuaga

23 February 2016, 12:00AM

Ripotia e Lanuola Tusani Tupufia 

Fa’aliliu e Maiava

 

E faselau miliona tala ($400 miliona) o le a toe fa’aleleia ai le Malae Va’alele Fa’ava-o-malo i Faleolo, e aofia ai ma ‘auala savali ma isi ‘au’aunaga mo’omia, o le tasi lea o atina’e tele o le a fa’atinoina e le Vaega e Puipuia Aia Tatau a Tagata (HRPP) pe a manuia le faiga palota ma toe fo’i mai e ta’ita’i le malo o le atunu’u. 

O le tasi lea o atina’e o atina’e e tele ua fa’ailoa mai i le Anavatau e 19 laupepa na fa’alauiloaina e le HRPP i lo latou maota tutotonu i Sogi ananafi. 

“O lenei Anavatau ua na o se fuafuaga fa’ata’atia. E le mailoa po’o a mea o le a tutupu i le lumana’i. Ma e leai se tagata soifua e mafai ona vavalo ma ia silafia le mea e tupu a-taeao. Ua na o lo tatou Tapa’au i le Lagi na te silafia mea uma,” o le fa’amatalaga lea o lo’o i le Anavatau.

“Ona pau le mea e mafai e le tagata soifua, o le fuafua ma tatalo ma fa’amoemoe i le Atua na te fa’ataunu’u o tagata Samoa ma tatalo e fa’atonutonu ma fesoasoani mai i le fa’atinoina o mea uma.  

“O le mea tonu lea sa fai pea lava pea e le HRPP. O lenei Anavatau o lo’o fa’avae i fuafuaga tonu ma le talafeagai ma ua manino fo’i lona fa’atupeina. 

“E leai se manatu i le HRPP e fafau ni fuafuaga fa’atosina ae le taunu’u. Ma e le tatau i se vaega fa’aupufai ona soona fai ni folafolaga e le mafai ona fa’atupe.

“E le tatau fo’i ona folafola o le a tasii totogi ma faamanuiaga ae leai se seleni e fa’atupe ai, e pei ona masani ona fai e nisi o le folafola e fai fua uma mea uma pe a tula’i i le foe o le sa o Samoa. Na o le Parataiso e maua fua ai fa’amanuiaga ia. Afai e le poi i le fa’alele o nei ituaiga fuafuaga, o le a sili atu ona le-popoi pe a vale-tu’ulima le fa’atofala’iga. 

 “O lo’o afifi i le Anavatau lenei, le agaga mo tatou uma ina ia tatou galulue fa’atasi. E le mafai lava ona na ona tatou fa’alagolago i le alolofa mai o aiga o lo’o i fafo fa’apea a tatou pa’aga fa’aAtina’e o lo’o lagolago mai pea i a tatou taumafaiga i le tele o tausaga ua tuana’i.

“E tatau lava ona tatou saga’i ane ma silasila toto’a i le atina’eina o lenei atunu’u. E tatau ona galulue le malo, e fa’apena fo’i Ekalesia, o afio’aga ma alalafaga ta’itasi ae maise tagata ta’ito’atasi uma, e tatau ona galulue punoua’i aua le tausiga o aiga.

“A tatou galulue fa’atasi, o le a manuia le tamaoaiga o Samoa ma o le a soifua fiafia tagata uma.” 

Na saunoa le Palemia, o le Ta’ita’i fo’i o le Vaega a le HRPP, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi, o le toe fa’aleleia o le Malae-Va’alele i Faleolo, o se poloketi tele lea mo Samoa.    

 “A mae’a ona toe fa’alelei atoa le malae-va’alele, o le a avea ai Faleolo ma malae-va’alele numera tasi i le Pasefika,” o le saunoaga lea a Tuila’epa. “O le a sili atu i lo Fiti ma Tonga.” 

Ae le pau ai lea.

Na folafola fo’i e Tuila’epa le toe iloiloina atili o tua’oi o itumalo o le atunu’u.

Ina ua ta’ua le toe fa’aleleia o le Maota Fono o le Palemene – lea o lo’o fa’atupeina e le malo o Ausetalia, na fa’ailoa ai e le Palemia, ua latou maua ni talosaga mo le toe iloiloina o itumalo fa’apea le lola o fa’aaoga mo faiga palota. 

“O le taimi nei, ua tele talosaga ua tu’uina mai e itumalo e fa’apea, ua matua to’atele tele tagata i totonu o a latou lola palota, ma fesiligia ai, pe le o le taimi lenei ua tatau ai ona faia o se suiga,” o lana fa’aaliga lea.   

 “O nisi tagata o lo’o nonofo i Savaii, o isi i Upolu ae o lo’o i totonu o le itumalo e tasi. 

“O isi e nonofo mamao i Uafato peita’i o lo’o i totonu o le lola-palota, ma tagata o lo’o nonofo i Lufilufi.” 

Na faitioina e Tuila’epa sui-faipule sa tete’e i le toe iloiloina o tua’oi o itumalo ma le toe fa’aleleia o lola palota. 

“Aisea lava na le faia ai?” o le fesili lea a Tuila’epa. 

“La e fai mai le Tusi Pa’ia, a iloa le mea e tatau ona fai ae le faia, o le agasala lena i luma o le Ali’i. O le mea e iloa loa e le HRPP ua tatau ona fai o se mea, fai loa lava. Ae fa’alagolago nei mea uma i le lava o tagata e iai tomai ma agava’a mo’omia e fa’atino ai ma le amitonu.” 

O isi fuafuaga na fa’alauiloa i le Anavatau, e aofia ai le uafu fou i Vaiusu i le isi lima tausaga o muamua. 

Na toe fa’amanatu fo’i e Tuila’epa, talu mai le 1970, o lo’o feagai pea le uafu i Matautu ma fa’afitauli ona e le gafatia ona taula ai o ni va’a-tetele. O le a fa’atino e le HRPP le galuega lea, o lana fa’aaliga lea.

Na fa’amanatu fo’i le umi o tula’i pea le HRPP i le pulega o le malo talu mai faiga-palota e valu ua tuana’i. Ua atoa ai le 34 tausaga o pulea le malo.

Mo le aga’i i luma, o le tele lava o folafolaga o lo’o i totonu o le Anavatau a le HRPP, o le fa’aauauina lava ma le una’ia o poloketi ma galuega a le malo. 

O nisi o ia galuega na fa’aalia i se ata-video, sa faia i le lima tausaga talu ai e aofia ai le faia o ‘auala ma le fausia o fale fou, o taunu’uga lelei pei o le Fono a le SIDS ma le ta’aloga faitaulia a le Manu Samoa ma le ‘Olopeleki.

Sa fa’aalia ai fo’i le sainiga ma maliega sa faia fa’atasi ma atunu’u o lo’o fa’atupeina ia poloketi, o galuega sa fa’atino i le taimi o le sunami o le 2009 fa’apea le afa o Eveni lea na a’afia ai le atunu’u. 

Na fa’amanatu fo’i e Tuila’epa i le silia i le 200 o le atunu’u sa ‘auai, a fia malamalama i le lumana’i ma le aga’i i luma, e tatau lava ona a’oga mai mea na tutupu i aso ua tuana’i. 

Na tusi le a’ao o Tuila’epa i le ata-video ma saunoa fa’apea:  E leotele lava galuega fa’atino.

“O le ata lena o le isi nofoa’iga fa’aPalemene o le a soso’o nei. O le fa’aauauina pea o galuega fai.” 

O le isi fa’amuamua o i le Anavatau, o avanoa faigaluega. 

I totonu o le Anavatau, o lo’o fa’amatalaina ai se tasi o poutu o le atina’eina o le tamaoaiga, o le mana’oga mo avanoa faigaluega mo tupulaga talavou ua le toe a’oa’oga ma leai ni galuega i afio’aga ma alalafaga i tua. 

O lo’o ta’ua ai fo’i le fa’ateleina pea o tagata e leai ni galuega ma o le popolega tele lea aua le fa’amautuina o le tamaoa’iga lautele. O ia avanoa faigaluega e mafai ona maua pe a toe iloiloina le polokalame o Galuega Fa’aVaitaimi a Ausetalia ma Niu Sila, i se faiga e fa’ato’ateleina ai pea ma fa’ataga le to’atele o Samoa e ‘auai.

O le isi ‘auala na ta’ua, o le toe iloiloina lea o faiga-fa’avae o iai nei ma fuafuaga fa’atosina ae maise le toe iloiloinal o polokalame tau-a’oa’oga o matata-‘ese’ese e tapena lelei ai tupulaga talavou i tomai ma agava’a talafeagai, mo le amataina o a latou lava pisinisi ma fa’aleleia ai avanoa e maua ai galuega.

O le isi vaega o tulaga tau-a’oa’oga ma le soifua maloloina. 

Na fa’ailoa e Tuila’epa le so’otaga o le lelei o a’oa’oga ma le soifua maloloina lelei.

I lana saunoaga fa’amalamalamaga na ta’ua ai, o atina’e ia e o-fa’atasi, aua e fesoasoani a’oa’oga mo le atina’eina o aiga.

A’o le isi fo’i itu, e taua tele le tulaga o le soifua maloloina o le atunu’u. 

“Afai e lelei lou a’oa’oina ae tele gasegase e te a’afia ai, e le ‘umi lava ae uma lou soifua,” o lana fa’aaliga lea.. “Ae a lelei lou soifua maloloina ae le lelei a’oga, e leai sou ‘ese’esega ma tagata tino lelei ia e feoa’i le-aoga solo i le taulaga.

“O le taua lena o le so’otaga o a’oa’oga ma le soifua maloloina. E tatau lava ona a’oa’o lelei a tatou fanau ma e tatau ona iai faia’oa lelei i vaega ia pei o le fa’asaienisi aua e taua tele mo le atina’eina o Samoa.

“O le tulaga o le soifua maloloina, ua lelei o tatou falema’i ae tatou te mo’omia lava ni foma’i fa’apitoa… o le taimi nei, e na o foma’i mo gasegase masani, ae leai nisi fa’apitoa.”

Na fa’ailoa fo’i e Tuila’epa, o le mafuaga tonu lea ua alu ai le miliona ma miliona o tupe e ‘ave ai o tatou tagata mo togafitiga i fafo aua e le maua i Samoa nei ni foma’i fa’apitoa.

Na fa’asolo atu i le ‘Aufaifa’ato’aga, ma toe fa’amanatu ai e Tuila’epa, e le’i o’o lava Samoa i se tulaga na oge-taumafa ai le atunu’u, talu ona tula’i mai o le HRPP.  E mafua lea tulaga, ona o lo’o ‘ave le fa’amamafa a le malo i polokalame e una’ia ai le fa’ateleina o taumafa e fa’atau atu, ae maise fo’i le tausiga o aiga ma le atunu’u. 

I le tulaga tau-suavai, na fa’aalia e le Palemia, o le isi paea’iga fa’aPalemene o le a iai, o le a aga’i le HRPP e fa’amautu le tausia ma le tu’uina atu o vai-mama mo aiga uma o le atunu’u, i le 24 itula i le fitu aso o le vaiaso. 

I le vaega tau-eletise, na saunoa, ua aga’i atu Samoa mo le fa’amautuina o le malosi-fa’afouina e fa’aaogaina ai puna’oa o i le lotoifale e fo’ia ai le toe fa’atauina mai o suau’u-tiso taugata. 

O le malosi lea e maua mai le la, le vai ma le savili. 

O isi vaega o lo’o ave iai le fa’amuamua a le HRPP, e aofia ai tulaga tau-turisi, o vaega o le fa’amasinoga, o le atina’eina o tupulaga talavou, atina’e o nu’u, o suiga o le tau ma pulega lautele.

Mo le fa’atupeina o le Anavatau atoa, o lo’o fa’amoemoe le Vaega Fa’aupufai i tala ole tupu ma fesoasoani mai pa’aga tau-atina’e mai fafo fa’apea nonoga-tupe mama mo vaega mo’omia.

 

23 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>