Manatu o le Fa’atonu - Le a le mea e toe fa’atali ai?

By Mata'afa Keni Lesa 24 March 2016, 12:00AM

Lea la ua tuana’i malie atu le atu-vasa sousou lea, sa tu’u-fesilisili ai po’o ai o le a i le kapeneta fou a le Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielgaoi, ma ua tatau ai nei ona fa’amanatu e se tasi i ali’i-tofia nei, ua tatau loa ona se’e i luma le sa, ua tatau ona fa’atutu-foe, silasila toto’a i mea na tutupu ananafi, e maua ai le ‘ai mo le savaliga ua amata nei.  

Ioe, ua te’a timuga, mavae fo’i samiga-sili. Ua o’o i le taimi e tui ai mea-faigaluega. Vagana ai se Minisita o le Kapeneta e ono toe ‘ave’esea ona o se tagi i le Fa’amasinoga, a o le galuega lava ia mo le Minisita fou, lea ua mae’a ona fa’asoa atu. Ma e matua anoanoa’i, e aofia ai fa’afitauli fai-fai-pea o lo’o fa’ataupupula mai ia tatou i aso uma, e le fia mou ‘ese – po’o fea lava e o’o iai le malosi e tau-fa’agalo.  

Si o matou lava manatu, o le tasi o ia fa’afitauli ogaoga e le’i faia lava iai se fofo, o faiga-pi’opi’o ia na maua e le Pule ma Su’etusi Sili i totonu o nisi o itutino o le malo lea fo’i na ripotia e le Komiti o Ofisa o le Palemene. O fa’aletonu nei na laga i le paea’ia talu ai a le Palemene ma e moni sa na o si tepa tasi lava iai ma fa’agalo, ae matou te talitonu, e tatau lava ona toe-lalaga i luga pei ona laulauvivilu ai, i faigamalo ma pulega lelei, e malamalama fa’ai’uga ma mea-fai ma ia fa’atino le amiotonu.  

Ae malie la, pei se mea na momoli mai Luga, le fa’asalalauga fa’alaua’itele a le malo i le lua aso talu ai. O lea fa’asalalauga aloa’ia – mai le Ofisa mo Moliaga a le Atunu’u (NPO), o lo’o fa’ailoa atu ai i le lalolagi, le sainia ai nei e le Ofisa fou lea, le NPO ma le Ofisa Suetusi a Samoa, o se Maliega Malamalama e galulue fa’atasi ai mo le fa’atinoina lelei male atoatoa o moliaga fa’asaga “i faiga fa’aalatua ma faiga-pi’opi’o.”  

 “E matua mo’omia lava le ‘ausia o le poto ma le atamai maoa’e, e tagofia ai ma su’esu’eina faiga fa’aalatua ma faiga-pi’opi’o ogaoga nei aua le faia o moliaga talafeagai,”o le fa’asilasila lea. 

“Ua iai i le Ofisa Su’etusi ia tomai taua mo le fa’atinoina lelei o moliaga mo fa’amasinoga. O le fa’amoemoe o lenei faiga-pa’aga, o le a sologa lelei ai le fa’atinoga o moliaga i mata’upu lavelave e mo’omia ai tomai agava’a fa’apitoa lea o le a taumafai le Ofisa Su’etusi e fa’aleleia.”

O se tala manaia tele lea mo tatou.

Ua toe fa’amanatu mai ai se maliega fa’apea fo’i, na ulua’i sainia i le tausaga talu ai,  e  le Ofisa o le Loia Sili ma le Ofisa Su’etusi, lea na talanoaina ai le faia o se fa’atatau i faiga-pi’opi’o ma fa’aalatua. Matou te le o malamalama, pe o le mea lava lea e tasi e pei ona sainia nei e ofisa ia e lua. 

Ae po’o le a lava, a ua mautinoa o se fa’aola-totoga na’ua, ona o lea ua malele mai le tala, o le a galulue fa’atasi ofisa nei e ulu-sa’o lava ma foi’a ia fa’afitauli. A o le fa’alavelave la, e leai se aoga o nei maliega uma, pe a le fa’aaogaina.  

Ua matou ta’ua lea tulaga ona matou te talitonu, e iai gaioiga ma faiga-sese o lo’o pulato’a mai pea i o tatou tagata, e le’i faia lava iai se fa’atatau. 

Lea matou te talanoa atu i se faula’iga-fa’amaumauga na ave o “molimau”, lea na taua’aoina i le Ali’i Palemia o Tuila’epa i le tausaga taluai, e fa’amaonia taupulepulega a nisi le ‘aufaigaluega a le malo e fa’aaoga-sese tupe-faitele, i le Fa’alapotopotoga mo ‘Ele’ele a Samoa (le SLC). 

O le tusi lea – na tusia i le Aso 24 o Ianuari 2015 - na fa’atoa tusia ina ua mae’a ona pasia e le Palemene le tali ua leva ona fa’atali a le malo, e uiga i le ripoti a le Komiti a Ofisa o le Palemene (OPC). I le ripoti lea a le Komiti, sa iai se fautuga ina ‘ave i le tulafono, le ‘aufaigaluega a le malo o lo’o a’afia i ia faiga-pi’opi’o.   

I le tali a le Ali’i Palemia, na ia ioeina ai vaega fa’aletonu na laga peita’i, sa ia fa’amautu mai, ua mae’a ona fa’atinoina e le malo, o galuega ma fa’atinoga talafeagai, e fa’aleleia ai le ‘au’aunaga. 

Ona pusi-nofo ai lea o lena fa’aletonu, leai se isi tala na faia e uiga i fautuaga sa iai, e ‘ave le mata’upu i le fa’amasinoga e fai iai se fa’ai’uga, i le ‘aufaigaluega na tausolomua i ia fa’aletonu. O lona uiga, ua sa’oloto e leai se fa’asalaga, i latou na. 

O le tulaga tonu lava lea na matua le-fiafia ai le Ta’ita’ifono  o le Komiti o Tupe a le Palemene i lena taimi, le Susuga a Papali’i Niko Lee Hang, lea sa matua tete’e malosi i le fa’ataga o “faiga-pi’opi’o” i totonu o galuega a le malo, ae o lo’o pologa le-leoa le mamalu o le atunu’u.  

Mafuaga tonu lea na una’ia ai e Papali’i le Palemia ma tatalo fa’atauanau, ina ia toe silasila toto’a ane i fa’amaumau na tu’uina atu e le Komiti a Ofisa o le Palemene.

A silasila la i le maliega ua faia nei e le Ofisa o Moliaga ma le Ofisa Su’etusi lea e fa’apea o le “a galulue fa’atasi ai mo le fa’atinoina lelei ma le atoatoa o moliaga fa’asaga ‘i faiga fa’aalatua ma faiga-pi’opi’o,” matou te talitonu, ua talafeauga lelei le toe silasila toto’a i molimau nei:  

 

• FA’AMATU’UINA ATU FA’ASOLITULAFONO O LE 10% O TUPE TAOFIOFIA – TAUPULEPULEGA E FA’AAOGA-SESE TUPE FAITELE A LE ATUNU’U 

 

O se gaioiga e fa’aaoga-sese ai tupe a le atunu’u sa fa’atinoina e le Minisita, le Ofisa Sili ma le konekarate lea sa talosagaina le fa’amatu’uina atu o le 10% o Tupe-taofiofi e fa’aaogaina ai se Feagaiga fa’aInisiua taufa’asese e fai ma fa’amaoniga ma sa fa’amaonia lava e le Minisita ma le Ofisa Sili ma lo la silafia o se Inisiua tau-fa’asese talu ai, e leai ni tupe-totogi fa’avaitaimi ma sa fa’amonia lava le tulaga e le kamupani inisiua ma ta’ua ai, e le o toe aoga lea feagaiga, ua le toe aoga. E le gata i lea, o le vave fa’amatu’uina atu o le 10 % lea o tupe-taofiofi a’o le’i mae’a le galuega, ae maise e le’i mae’a le 12 masina talu ona mae’a o le galuega, ua afaina ai tu’utu’uga ma le Maliega fa’aKonekarate sa faia. O se fa’atinoga tau-fa’asese lea sa fa’atinoina, ma e mautinoa lava, o se solitulafono matuia. 

 

 

• SOLIA O LE TULAFONO O 

LAFOGA TOTOGI 2012

Tupe-totogi Fa’aauau: E uiga i le Tau o le Konekarate sa tu’uina atu i le Kamupani e aunoa ma le to’esea o Lafoga Taofiofi, ua solia ai le vaega e 95 o le Tulafono o Lafoga Totogi 2012. O Ponese Fa’aleTausaga sa totogi atu i le ‘aufaigaluega, ua solia ai fo’i le Tulafono o Lafoga Totogi, e ala i le le-‘ave’esea o lafoga-totogi mai le aofa’iga atoa o tupe o ponesi. 

 

 

• FA’ATINOGA MASALOMIA I 

LE FA’ATAUINA O ASETA MAI LE 

KAMUPANI FA’AOGATOTONU 

Sa fa’apopoleina le Pule ma Su’etusi Sili ona o tupe-totogi sa totogiina atu e le Fa’alapotopotoga o ‘Ele’ele a Samoa (SLC) i le kamupani(ali’i) fa’aOgatotonu, sa totogiina i Tupe Niu Sila (NN$) ma Tupe Amerika (US$) e aofia ai le fia miliona tala a’o lea Kamupani o se Kamupani o lo’o resitalaina i Samoa nei. O risiti uma ma fa’amaumauga o tupe mai teuga-tupe a le kamupani lea i faletupe i Niu Sila. O lea faiga o le totogiina atu o tupe, ua maua, e le o le faiga aupito lelei lea ma sa’o talu ai, e leai se lafoga VAGST sa totogia i le malo. O le kamupani fo’i lea na fa’atauina mai le Loli Vili Vai taugata mo le Fa’alapotopotoga, lea na taunu’u mai i Samoa nei, i se tulaga le-manuia tele. 

 

 

• OFISA TUTOTONU O LE FA’ALAPOTOPOTOGA O ELE’ELE TUMAOTI O SAMOA

 

O le aofaiga na mo’omia mo le fa’atupeina o le Ofisa Tutotonu (fou) a le Fa’alapotopotoga o Ele’ele Tumaoti o Samoa e  $2,419,977.12 ae ma’ea ane ua $$5,219,977.12, e $$2,800,000.00 na fa’amaonia e le Kapeneta ma e le’i tu’uina fo’i i totonu o le kapeneta mo lona fa’amaoniaga e pei ona masani ai faiga fa’avae.

 

E tusa ai ma su’esu’ega a le Komiti Fa’apalemene o lo’o maua le tele o vaega e le’o mafai ona manino lelei mai e pei o fa’amatalaga i se sainigalima i le totogiina atu ai lea o se tupe e tusa lona aofa’i ma le $120,670 lea na fa’amatu’u atu i se kamupani lea e fa’apea o lea kamupani e onaina e se le to’alua o le afafine o le minisita. E o’o i se tasi o tupe na tu’uina atu mo le fa’aleleia ma le fa’agatusa o se tasi o vaega ele’ele a le faalapotopotoga e tusa ma le $62,500.00.

Na fa’ailoa mai e le komiti e fa’apea, o nei galuega na fa’atupeina e le’o tula’i ma i se tulaga lelei lona fa’atinoina, lea fo’i e lavea ai ma le lifi lea e le’i i ai se taimi na fa’aaogaina ai ae leaga, ae e pei ona silafia ai e ma’ea ane le toe fa’alelei o le lifi ua totogi e le SLC le tau aofa’i e $490,000 mai lona tau sa tatau ona i ai e $180,000.00, o lona uiga ua fa’aoppopo ai le tau sa’o le $310.000.00

 

I lenei lava taimi, e ao lava  ona manatua, e le o se taimi muamua lenei ua laga ai nei fa’aletonu. Ia tautuana, na o nisi ia o le anoano o fa’aletonu na laga mai le ripoti a suetusi, o fa’atinoga i totonu o Matagaluega o le malo.

E manino mai ai, e tele lava se galuega e ao ona fa’atinoina.

By Mata'afa Keni Lesa 24 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>