Ole naunautaiga ole fia avea ma se tagata folau
O le tama lenei o Sanele Siloto.
E 21 ona tausaga mai le nuu o Tiapapata ma Tufulele
O mana’oga o Sanele o le avea lea o ai ma se tagata folau.
“O au o se tamaitiiti aoga ole Samoa Shipping Corpoaration’s Maritime Academy i Mulinuu,” o lana tala mai lea i le Fofoga o Samoa.
“Na ou fa’au’u ile tausaga ua te’a ae mo le taimi lenei olo’o o’u fa’atali mo se valaau; mo se va’a olea ou galue ai.”
O le aiga o Sanele e iai nai ona matua ma nai ona tei e to’afa.
“O lo’u tama, ua na’o ia lava e faigaluega; ma ua na o ia lava matou te faamoemoe iai mo se tupe pea mana’omia.
“O le mafua’aga lea ua ou tauivi ai i lo’u aoga ina ia mafai ona faataunuuina ou faamoemoega ma avea ai au ma se tasi e fesoasoani malosi i si ou aiga aemaise si ou tama.
“Ua ou sauni oute alu i le mamao ma atia’e sou faamoemoega mo lou olaga.
Na ia fa’aauauina “Ua faigata le olaga ona ua taugata le soifuaga ma oute iloa ole mafua’aga lea e tatau ai ona tatou tauivi. Ua tatou iloa eleai se mea e maua ma se filemu.
“Ua ou vaaia le taumafaiga tele a si ou aiga ma ou vaaia le mana’omia tele e i latou o se fesoasoani, ae ele mafai ona tatou pea atu i luga o se isi laasaga pea fai ua na’o si ou tama oloo afu i aso uma i le tausaga o i matou.
“O lou naunautaiga lava ia avea au ma se folau iluga o vaa, ua ou fa’aataina mea olea ou taumafai e faia mo si ou aiga i le lumana’i pea ou manuia
“Ma ole mea moni lava, oute mana’o e faia se fale fou mo i latou ma o lou tatalo lea ina ia faataunuuina lenei manaoga
“E mafai ona tatou popoto ma manatu i mea tetele ae afai tatou te le faamuamuaina le Atua i mea uma
Olea tatou toe faaiu mai lava i le mea na tatou amata atu au.
“I le taimi lenei, ao ou fa’atali ma le onosa’i, oloo ou taumafai lava oute teuina meauma na aoaoina mai e ou matua ao lei alu ese atu.
“Ole taumafaiga ina ia fa’ataunuuina ou fa’amoemoega eleo se mea faigofie ae ele mo na’o au ae mo si ou aiga atoa.”