Fa’amavae i loimata Sogi ma matua-fa’aleAgaga

By Sarafina Sanerivi 05 July 2016, 12:00AM

E le faigofie le fa’atofa atu pe tu’ua fa’apo-o-evaga se mafutaga ua mafanafana ua lalata i le 40 tausaga talu ona fa’avae. 

Mo le Susuga a le Toea’ina Fa’atonu o Kerisiano Soti, le faletua o Laumata ma le nofo-a-alo, o se Aso Sa o loimata ma lagona e tumu i le fa’anoanoa, ina ua fa’amae’aina ai la la tautua sa faia i le 38 tausaga, a’o avea ma Fa’afeagaiga o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa i Sogi.

“O lagona masani ia, pei lava fo’i o isi pe a fa’amavae atu i tagata sa latou galulue fa’atasi mo se taimi ‘umi,” o lana saunoaga lea. 

“E fa’anoanoa ai lava ona o le a misia tagata uma i lenei a’ai, ae ona o tulaga lava ia o faiga-fa’avae a le Ekalesia, e ao lava ona usita’ia.”   

O se aso fo’i e toe tepa taula’i ai i le taimi umi sa iai i Sogi, e manatua ai le amataga mai ma le faigata sa fa’afeagai ae maise fo’i o itu lelei sa ‘ausia.

“O le aso (Aso Sa), ua toe to-manatu ai i le taimi na ulua’i taunu’u mai ai i Sogi, i le tausaga e 1978, ma tagata uma sa talia fiafia ma tausia ma’ua ma le fanau,” o lana saunoaga lea.

“O le to’atele o le ‘au-matutua ua maliliu ma le to’atele fo’i o isi toea’i’ina ma ‘olomatutua ua matou le toe fa’atasi; ma o se fa’anoanoaga tele lava lea ona ua le-‘auai i lenei aso ma le fa’amoemoe. 

“Ae ‘ou te talitonu lava, o lo’o ‘auai-fa’atasi mai o latou agaga i lenei aso.” 

O le toe-tepa i aso ua mavae ma le galuega sa feagai ai, na saunoa ai le Toea’ina, e tele lava lu’itau sa fa’afeagai. 

“O le mea masani lava i so’o se fa’alapotopotoga ma so’o se mea i le ola nei,

“E iai lava lu’itau ma fa’afitauli e tutupu mai, peita’i o ia lu’itau, e tofotofoina ai lo tatou fa’atuatua ma tilotilo ai fo’i i le tulaga e fo’ia ai ia fa’afitauli.

“A’o le aso la, e vi’ia ai lava Le Atua, ua Na faia mea silisili mo ma’ua ma le fanau. Na ia ta’ita’i mai ma’ua i’inei ma fesoasoani mai i to’atuga ma fa’afitauli. E fa’afetaia ai lava Lona Alofa ma e tumau Lona Vi’iga ona o Lona Alofa le-mavae ma Lana lagolago.” 

I le tele o lu’itau sa feagai ma le Toea’ina, na ta’ua lava, o le fa’afitauli ‘autu lava sa latou feagai, o le taimi na fa’atonuina ai tagata-nu’u o lo’o aumau i Sogi, e tu’ua le nofoaga lea.

“I le matou fa’atoa taunu’u mai i Sogi, sa i Sogi lava le falesa a’o le taimi nei la, ua lua falesa ona ua matou si’itia atu i Falelauniu. 

 “Peita’i,  o le to’atele o tagata o le ekalesia, e manana’o e nonofo latalata  i le nofoaga sa masani ona soifua ai, ona e latalata i le taulaga. Sa faigata lava le si’itia atu i se isi nofoaga ‘ese, e ‘ese fo’i lona si’osi’omaga.” 

Na ta’ua fo’i e le Toea’ina Malolo Manumalo, o ia sa tatau ona penisiona ina ua mae’a le Fono Tele a le Ekalesia i Malua i le tausaga nei. 

 “Ae talu ai, sa galulue pea le matou ekalesia i le fausia o le falesa fou lenei i Fugalei ma le isi i Falelauniu, na ma manana’o ai lava e fa’atali se’ia mae’a lelei mea uma ma sologa lelei le galuega, ona matou fa’amavae loa lea ma malolo-penisiona.”

Na fa’ailoa fo’i e Kerisiasno, o le avea ai o se Faifea’u Penisiona, e le fa’apea o le a le-fa’aauauina ai lana tautua mo le ekalesia. 

“O le a matou o, po’o fea lava o le a matou nonofo ai – po’o le nu’u o lo’u to’alua pe o lo’u nu’u fo’i, o le a fa’aauau pea ona fesoasoani ma fai lo’u sao i le ekalesia o iai ma ‘auai pea i le galuega a Le Atua,” o lana saunoaga lea. 

O le Ekalesia i Sogi, sa avea lava ma aiga lona lua o le Toea’ina ma le Faletua, aua o lo la nu’u lea ma le aiga mo tausaga e 38 ua mavae.

“Sa ma galulue ma nonofo ai i Sogi i le ‘afa o o ma olaga ma ua avea lava o lo matou aiga ma le nu’u, mo a’u ma lo’u to’alua ma le ma fanau,” o lana saunoaga lea. 

“E fa’anoanoa lava ona o le a misia latou nei, peita’i ane, o se vaega lava lea o le fa’avae o Ekalesia ma e ao lava ona usita’ia.” 

Ui i lea, a ua fiafia fo’i le Fa’afeagai o Kerisiano, o le a maua o sana malologa ma mafuta atoatoa ai ma le to’atele o o la alo ua iai. 

 “O le a fa’atali pea, po’o le a le finagalo o Le Atua o totoe mo a’u nei ma le aiga.” 

E le gata o le Fa’afeaga taulaga a le Ekalesia i Sogi, a’o le Faife’au Toea’ina o Kerisiano, sa avea fo’i ma Ta’ita’ifono o le Fono a le ‘Au-Toea’i’ina ma le Failautusi o le Fono a le ‘Au –Toea’i’ina.

O lo’o momoli atu fo’i lana fa’afetai tele ia latou uma sa fesoasoani atu i so’o taimi a’o feagai ai ma le tautua sa faia i le Ekalesia i Sogi. 

Malo Lava Tautua ma ia Manuia Tele le alo atu i le malologa.

By Sarafina Sanerivi 05 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>