Samoa ne’i Galo Talatu’u ma Tala o le Vavau a Samoa

11 February 2016, 12:00AM

E pei o se lamepa lotolotoi i le pogisa, ma o le a le-mate le susulu o lona malamalama e ofaga iai mafaufauga o tupulaga au i luma o Samoa


O nisi nei o Tala ua ‘oto mai le Tusi, Samoa Ne’i Galo (Volume 1) sa tu’ufa’atasia ma fa’amaumauina e le Matagaluega mo Tupulaga, Ta’aloga ma Aganu’u, ua ‘auina atu e lau Nusipepa, le Samoa Observer aua tupulaga ma fanau-a’oga fa’apea le mamalu o le atunu’u e pei ona fa’ananau iai. O nei tala, o le a ‘auina atu i vaiaso ta’itasi. 

 

O le Nu’u le Tau

 

Upu Tomua: 

O le tausaga e 1988 i lona amataga na feiloa’i atu ai le suesuega i le nuu o Paia, o se vaega o le nu’u ua taua o Samauga. O ia nu’u, o se vaega o le itu ua igoa o le Gagaifomauga, le Itu o Tane i lona itu i matu o Savaii. Masalo pe o se lua maila i gauta o le aai i lona laufanua o loo i ai le Ana, le nofoaga lea e faasino i ai le upu ua fai ma Ulutala – Nu’u le Tau. 

Afai e faaupu malamalama i le gagana faigofie, o lona uiga, o tagata e matua pupu’u lava, ese mai foliga na i o tatou tagata. O le Talatu’u po’o se Tala faavae lenei i Paia, o se tala moni lava. E ui lava ina ua anamua lava, a’o lo’o apoapo pea e ‘augatupulaga o le afioaga. Sa ta’ua, o lenei Talatu’u na uluai iloa e le tagata e suafa ia Maua’i o le nu’u o Paia i ona po anamua. O faamatalaga e uiga i le Ana na mau ai tagata peiseai e maofa lemu ai le mafaufau. O se isi taofi o le nu’u ma e na talanoa i ai, ai lava ana faapea e le solia e Maua’i le tu’utu’uga na faia, i lo latou va ma tagata pu’upu’u, po’o penei o talitali pea lea manuia. 

E le taumate, e i ai nisi ana i itu eseese o Samoa, e masalomia na mau ai tagata pupu’u i po o le Vavau. O le va o Vavau ma Lotofaga agai i le atu Aleipata i Upolu, o loo i ai le To le Sua. Tasi lea nofoaga e masalomia na i ai tagata pupu’u. E i ai fo’i le To i gauta o Falealupo, e le taumatea fo’i lea vaega e pei ona ta’ua i luga. 

 

O le Tala:

“Ua sala ia Vala”

Anamua sa avea le tulimanu aivao o se faiva faavae e maua ai taumafa lelei. Ona alu lea o le alii o Maua’i le suafa, i le Gagaifomauga le itu e i ai le nu’u o Paia, o le vaega lea o le Itu o Tane, o ia ma lana ta’ifau e tutuli pua’a o le vao. Ua maomao teisi i uta ma le aai le savaliga, a ua maumau le ta’ifau o loo pei o se tagata taalo le naunau e vagai ma sana paga. A o savali pea le alii tulimanu ma tau faalogo le meaola pe ni a ia ta’u mai, pe manuia po’o ni malaia. 

O le faateia o le alii tulimanu i le leo po’o o le ou faamaoa mamao a le ta’ifau, na tu lea ua peiseai e maniti tino, ae tasi o le mea o lona taofi o se manu aivao ua fesaga’i ma le ta’i malaga. O le fo’i ane o le ta’ifau i le alii ma tata fiafia le i’u ua tupu ai lona manatu, o se manu aivao lava o le a la fa’ataututu nei. Ae tasi o le mea ua te’i ai le vaai, o loo pipi’i ni oneone papa’e i le tino o lana maile. 

Peiseai ua mogea le tulimanu ma ite, e i ai se mea ua mafua ai lea vaaiga i le tino o le meaola. E tamo’e i luma ma fo’i ane le meaola peiseai o fa’aupu ane i ana gaoioiga ia mulimulita’i atu lona matai ia te ia. 

Ua faapea lava pea uiga o le ta’ifau i le nanati o gaoioiga ma tata le si’usi’u. O lalo ifo o le mafala o lala felefele o le Aoa, o savavali ai le tamaloa ma le maile ma aga atu pea i le ta’iala. Sa te’i le ali’i i le ou leotele a le meaola, aua ua fesaga’i tonu nei ma le tagata avasai ma le pu’upu’u o lo’o tu tonu i le augutu o le Ana. Fa a le tamaloa o se aitu ona ua fou le tagata i le vaai, peita’i e leai, o le tagata ola fo’i pei o ia. Sa na o le sioa o le tamaloa, a ua faapea fo’i le tagata o tu ne ii le gutu o le ana. Ua le o se fesagaiga o se sauaga, a ua feofoofoa’i i le filemu le talatalaga. O le alii avasasai, o ia lava o le taitai e aliitai le Nuu le Tau. O lea lava aso na osia ai la la’ua feagaiga mo aso uma, e manuia ai le tamaloa tulimanu, ae o le a malu ai le nu’u o le avasasai. 

 

O Upu ma Tu’utu’uga na Faia

Ona faapea lea o le ta’ita’i o le Nu’u le Tau, “Alii Maua’i, aua lava nei e ta’ua i se tasi lenei nu’u o matou mau ai. So’o se mea e te fia maua ma manaomia, tau lava o sau pupu e lafo faapea, ou te mana’o i ni pua’a e fia ma ni toga ma a uma mea e te fia maua, o le a le pine ona tu’u atu i ou luma e aunoa ma se isi e te vaaia”. Ae le ona pau lea o osiga upu. “O le a fai oe ma o matou ali’i, o a ni taimi e te fia fono ai ma le Nu’u le Tau, tau o sau upu e lafo ae o le a lagona lava le gasolo atu o le nu’u, ma nofoia le malae i le tuga o le po, ona e fetalai ane lea i lou manao,” o tu’utu’uga ia atoa ma le upu mulimuli, o le taimi ma le aso e te faailoa atu ai i tagata lenei nu’u, ona gata ai fo’i lea ma le tatou so’otaga. “O le a faapea lava foi ona ou teu la ta feagaiga ua faia nei i aso uma,” o le tali fiafia lea a le tamaloa. Pen a masalosalo le tamaloa pe moni nei folafolaga ma sa faapea loa ona tautala i mea e fia maua mo lona aiga. O mea uma na lafolafo i ai Maua’i, sa le pine ae ta’atitia ane i totonu o lona aiga. 

“Po o ni tagata ea, pe o ni sauali’i,” o mafaufauga ia o le ali’i. Mavae atu se aso, se vaiaso, a’o se masina fo’i, ua ese le matau a le nu’u i le sololelei o lea tulafale ma le aiga aua ua matua tamaoaiga i so’o se mea. Fai mai le mau a Maua’i Alefaio, sa i ai le ma’a e ta’ua lava o le ma’a lauga o Maua’i i po e usu ai fono ma le Nu’u le Tau. O lea ma’a ua tanumia i se tulaga laoa o le Aiga o Maua’i. 

Afai ua mae’a ona faapea se upu a le tulafale po’o tua ane o lona laoa, o nanei i le po o le a tatou fono ai, ona nofo fa’alogologo lea o le ali’i pe a tuneva le po. E iloa lava ua nofoia le malae e le Nu’u le Tau, e pa’o ma’a i tafafale, e gase ni laulumamago, o le faailoga lea ma o le itula lena e tu ai Maua’i i lona ma’a lauga ma fetalai mo le Fono. O se tasi o mau, o lea fo’i lauga, e le soona lafolafo pei ona faia e tulafale, ae tu’umumusu upu. E leai se tasi, o le nu’u na te iloa lea fono pe lagona fo’i ni leo. 

“Ua sala lava ia Vala”

I se tasi po ao tu Maua’i ma lauga, ao laupae le ‘aufono i le malae, sa tu’ualalo atu lona afafine o Vala lona igoa, aua o le toeaina ua matua. Sa fai ane le teine i lona tama, se toese le somo lena e i lou mata, peita’i, fa le toeaina o se upu lea o lana lauga, ma ua faapea a ia “Toese somo i o outou mata”. Sa le malilie le fono ma ua taape ona faapea ifo lea o le tulafale. “Paga, ua sala lava ia oe Vala le lauga”. Le pogai lea o le muagagana nei. 

Sa le mapu le fa’asufi, le fa’avi’ivi’i o le nu’u ia Maua’i pe mafua i se a lona manuia. Ia ua logovi’i le tulafale, ona iu lea ina faamatala ma faaali le ala o mea ua ia maua. O lea lava fo’i aso na toe manaomia ai e le toeaina le fesoasoani tautua a le Nu’u le Tau, peita’i, talofa e, ua le tausi i le feagaiga ma ua le tu’umavaega. 

Ua le toe maua, ua asia fo’i le nofoaga, ua leai lava se tasi o toe iloa ai, a ua mou ma se’e ese le “Nu’u le Tau”.

 

Manatu o le Tusitala:

O le momo’o lava o le ‘aisi. Ona ua vale tu’ulima le manuia, ua atili ai le se’etia, atonu poo tu’ufaasolo sia lelei e au mai i ona po nei, “O le ‘aisi le momo’o.”

 

Manatu Faaopoopo:

1. E i ai se vaega e eseese ai lenei sailiga ma le taofi ua faalia e Dr. Schultz 46. Tusi o alaupu faa-samoa, Samoan Proverbial Expressions. Faapea o le lauga a le tulafale o le Nu’u le Tau ma o le fono na faia i Samauga. E moni la lea taofi aua o Paia o se pitonuu lava o Samauga. Na te auai fo’i i lea manatu, o Vala le afafine o Maua’i atoa ma le mea na laugaina e le toeaina ona o le tu’ualalo a le teine. Pei ona ta’ua i upumua o lenei tusitusiga, e le nit ala na aoao solo pen a tu’ufesili solo, ao le suafa lava Maua’i o Paia e a ia le molimau o tusia nei. 

2. O lo’o aofia ai le su’esu’ega a le Tusitala le fa’avagaga po’o le falelalaga a le tama’ita’i Paia ma le fafine Fatuvalu, Safune. Sa faia lava lea fa’avagaga i le aai o Paia. O le mafuaaga lea o alagaupu o lausilafia. 

(a) Sa ou ui a’e i le ala i Sao

(e) Ua leo itiiti le Paia 

3. Ua talitonuina e le tele ni tusitala ua tusitusia lenei Tala o le Vavau po o se Talatuu fo’i, ma o le ala foi lea ua le tele ai ni mau e tusa ai. E le tele ni manatu, ae i ai le taofi, o le itu sili ma aoga o le galuega ua faia nei, o le vaai tino ma faamau le tala moni mai e na faapogai ai le mea na tupu, afua mai tua’a ua mavae o ia alalafaga. 

Tagata pupu’u, ‘avasasai, le Nu’u le Tau. 

4. Ua le gata i lea, o le mauga o loo i le itu i tai o Paia, o le pogati lea o le Toluai’ava i gauta o Safotu, na liai e le tagata toa ma le malosi o Paia, o Mautele lona igoa. Le ala lea o le omo o le tulaga o le ava i Safotu. 

 

Alagaupu:

1. “Ua sala ia Vala”

O se mea ua toe ponaia lava i e na pogai ai se faamoemoe. Upu faamalulu, faaaloalo, aioiga. 

2. “Sa ou ui ane i le ala i Sao”

O se upu faafetai e faaalia ai, ua malie faaaloalo. Mae’a ona talisua. Upu e tali atu ai i le faaaloalo. 

3. “Ua leo itiiti le Paia”

Ua vaivai po o le lima vaivai. Ua le tusa se mea ua maua. Upu faaaloalo. O le loto faamaoni, tumau faamaoni i se mea (m.f)

 

Faamatalaina:

Le Tofa a Maua’i Alefaio, ma nisi fo’i o le nuu o Paia. 

 

11 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>