O LE MAU A PULE-THE MAU MOVEMENT

17 May 2016, 12:00AM

“A’o matou i ai i le vaomatua” e pei ona faaauau pea le tusi, “ sa matou mautala i faiga leaga na fai i le tinifu”…. Na talepe e leoleo-fao faamalosi ma faaleagaina a latou meaafale ma meatotino i totonu o latou fale na ulufia e i latou- a’o momoe le tinifu, na soli fafine ma tamaiti ma tau’ai i fafo.

O se aganuu lea a Peretania le faatino o fuafuaga o taua i le tinifu? Afai e le o se aganuu lea a Peretania-o i ai ni poloaiga ua tuuina atu e Lau Afioga e tusa ai ma lenei mataupu ina ia mautinoa ai- e le toe tula’i mai pe toe tupu mai ia faiga?

”Fai mai Allen o le amiotonu i totonu o Samoa-sa faatinoina i taimi uma i le faiga e sili ona lelei- e tusa ai ma le tuu-eseeseina o papalagi ma tagata Samoa, ma o mataupu ua lāgā e le Mau-e faatoa mafai ona tagofia e se Faamasinoga- ae le o le Pulega.

“Ma o le fesiligia o tamaitai ma tamaiti…..Na outou mafaufau i le saogalemu o a outou fafine ma tamaiti-ina ua outou lafoa’i i latou i totonu o nuu- a’o outou feoa’i solo i totonu o le vaomatua?

O se lape o outou poo se lape o le Malo-na faagaloina ai i latou i le taimi -na ‘ou tuuina atu ai le faasilasilaga-e valaauina ai tagata Samoa uma ina ia toe taliu mai i o latou nuu? Fai mai Aleni ua lape le Mau ina ua latou saini ni talosaga, ae latou te le faaaogaina avanoa- na faatulaga e Niu Sila- mo le talanoaina o mataupu o loo faanoanoa ai le Mau. Fai mai a ia- ua le iloa e le Mau-o le tagata e Pule-o ia tonu lea latou te faafeagai, ma o lo latou le mafai ona o atu e vaai o ia-ua pogai ai nei faafitauli uma.!

O lea fonotaga na faai’uina faatasi ai ma le faailoa atu ia Faumuina- o alii ia o loo i le lisi- e manaomia e le tulafono-o loo lisiina i totonu o le Faasilasilaga o Ianuari-e tatau ona tuuina i le itula e 2 i le aoauli o lea lava aso.

Ae o le itu na faate’ia ai Aleni ma Blake-o Faumuina lea sa ta’imua i le solo a alii ia o loo manaomia e le tulafono, ae na taunuu i le ofisa o Leoleo-i lea lava taimi ma tuuina atu i latou e le tulafono. I lona toe taliu atu i Ueligitone-na lipotia e Cobbe i le kapeneta e faapea- e tele ni tausaga ona faatoa maua lea o se faaleleiga-ae tatau ona talia ni fuafuaga mautu e taofia ai mataupu e leai se aoga. 

“Ona o lea la ua aveese nifo o le Mau-atonu o le a faavaivaia ai- ma mulimuli ane ai loa ona taape, ae peitai-e sili ona mana’omia le leai o se gaoioiga faanatinati e faataape ai loa le Mau.

O le faaalia o se amio lelei faa-foliga o ia mataupu e pei o le lavalavaina o le togiga a le Mau-o le ana faia se galuega tele e faamuta ai le Mau.O lo’u manatu e faapea ana lelei ona faafoe e le Pulega i Tutuila-semanua e mafai ona faaaoga mo le faaleleia atili o Samoa-ma e ono mafai ona avea ma malosi- mo mea lelei.Na fautuaina e Cobbe e le toe i ai ni fitafita e auina atu e pulea Samoa ma na alii faipisinisi “faatasi ai ma se vaaiga mamao ma se faiga” e faatino ai.

O le amio lelei e le talafeagai ai, ae ui o lea-ia faaaogaina mo le mataupu tau le togiga a le Mau. Sa le mafai e Aleni ona faavasega ma mafaufau i ia faaupuga lavelave, ae sili ia te ia ona faamalosi le aveese o mua papa’e o ‘ie lavalava o le Mau.

O le aoauli o le Aso Gafua, 10 o Mati 1930-ae ua na o nai aso talu ona tuua Samoa e Cobbe-ae taunuu mai maligi i Vaimoso-ae pe tusa ma le 600 tagata o loo i ai-faatasi ai ma Tuimalealiifano, sa taumafa le latou ‘ava. Na faamatala e Tupua Tamasese le mea na tupu i totonu o se tusi ia Nelesoni-lea na taofi e le Pulega.

I lea lava taimi-sa amata ona latou sasae ese mua o latou ‘ie lavalava-a’o matou nofonofo iina ma inu la matou ‘ava-ona latou toe faatonuina lea o i matou- ina ia matou ta’ape-ae o la matou tali-matou te le taape.

Sa latou fai mai o le a latou avatu matou i le falepuipui-pe a matou le taape. Sa matou tali atu, “Ave matou uma lava.” Ona matou tutu lea i luga e latalata i le ala autu.”

Na faa-savavali atu latou i le falepuipui i Vaimea ma ave i totonu-a’o sisiva faataamilo solo tama’ita’i Vaimoso i fafo. E na o Tuimalealiifano ma nisi e to’aitiiti na faa-falepuipui, ae o le toatele na toe auina ese.

“Ina ua matou toe taliu mai i Vaimoso-na matou mautala e faapea- o le a leoleoina Vaimoso e fitafita ma e faapea ua faasa ona toe avatu ni mea’ai i Vaimoso. Na aveese foi e vaega-‘au ‘ato-fa’i ma talo mata sa i totonu o fale.”

Na tuuina atu Tuimalealiifano i luma o le Faamasinoga ma molia i le taofia ona faata’ape o le Mau. Na faasalaina o ia i le 3 Pauni.

Na toe faaaoga e lea Tamalii matua-lea avanoa- e teena ai Niu Sila-fai mai-o papalagi ia na aumaia le Talitonuga Faa-Kerisiano i Samoa- ma o ia papalagi ua amio e pei o ni tagata faapaupau- e ala i le tafana o tagata ma tatui i latou- ia latou pelu.

E tusa ma le 400 tamalii ma failauga mai le salafa o Samoa sa taofia i Vaimea- ma le tele o isi lava nofoaga e aofia ai le nofoaga tuai o le leitio.

I Aso Sa-e faaaoga e tagata uma taavale la’upasese i totonu o Apia-e ave ai mea’ai i pagota. O i latou o i totonu o le falepuipui- o i latou ia- e le saini i ni faamatalaga e teena ai le Mau-ma e ave i ai mea’ai tau faasalaga.

O i latou e le o i totonu o le falepuipui- ae o loo i totonu o le Mau-sa faamalosia ona ave ese mai le vaega-eleele o Vaimoso i Apia. Sa faamatalaina e Tupua Tamasese sea savaliga i totonu o lana tusi.

E muamua teisi atu i luma se fitafita ona soso’o atu ai lea ma alii matutua o le Mau- ae o le isi fitafita o i tua -o loo i ai se povai- ae mulimuli mai ai se loli e tumu i fitafita. A tuai le savali a se tasi o loo savali pe ua vaivai e savali-ona o ane lea o i latou o i tua-fasi. O se savaliga vave-ma atonu o lo latou manatu-o ia faiga-o le a tuu ai loa le Mau.

O nisi o nai tagata matutua e tu’u i luga o tafā-ala- pe a vaivai ma ua tau le manava-ona o le vevela o le La ma le vevela o aso-e faatino ai le latou galuega.

Fai mai Tupua Tamasese-sa faaauau pea faiga a fitafita e peiseai o loo fai se taua,” ae le o fia tau Samoa. O le aso 12 o Mati-o le Dunedin lea na faato’ilaloina faalua e le Mau-na folau atu ai mo Aukilani ma ni alii e onosefulu-tasi o i luga o le lisi o e mama’i. Na faaleagaina le vaalele o le sami ma ua le mafai ona toe faaleleia ona o le malosi o le tau.

O Spicer ma maligi sa nonofo pea i le atunuu- ina ia mautinoa e faapea- e le toe tulai mai le Mau. Ina ua toe taunuu i Aukilani-sa faailoa atu e Blake ni ona foliga malosi mo nusipepa. “O le aoao o gaoioiga uma na faatino i se tulaga e faamalieina ai.

O taumafaiga uma o loo sologa lelei. I totonu o se lipoti tusitusia ia Ward i le aso 17 o Mati-fai mai Aleni-ua leva ona gūgū le Mau-talu ona toesea le vaa-ma le tele o alii taiulu o i totonu le falepuipui.

Fai mai a ia-“O Faumuina o loo afio i Lepea “e leai sona uiga fai fili.” O Tupua Tamasese o loo i Vaimoso, “ae o’o mai i le taimi nei-o lona tulaga talavou o loo taofia ai o ia- mai le malosi o sana unaiga.” O le manatu o Aleni ia te ia –e sili atu lona poto i lo Tupua Tamasese Lealofi III-ma e “ono sili atu ona faigata.” O Tuimalealiifano, fai mai Aleni- e tutusa lona to’atama’i gofie ma lona (tulou) faavalevalea.”

17 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>