Tusi e fa’alaua’itele ai le malamalamaaga o Samoa

By Deidre Tautua 19 February 2018, 12:00AM

E sefulu afe ni tusi ua fa’aulutalaina, “A’oa’o ina ia A’oa’oina” ua foa’i atu nei i le Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu e se fa’alapotopotoga ua ta’ua o le Applied Scholastics International Organization I Amerika i le vaiaso na te’a nei.

O lenei foa’i sa fa’atautaia lea i le Ofisa autū o Aoga i Malifa ma sa auai atu ai le ali’i palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma le Minisita o Aoga, Ta’aloga ma Aganu’u, Loau Keneti Sio.

O le sui mai le fa’alapotopotoga i Amerika Warren Meyer sa taua’aoina atu nei tusi.

“O lenei fa’alapotopotoga sa fa’avae mai i le tausaga e 1972.

“E o’o mai i le taimi lenei ua mafai e leni fa’alapotopotoga ona fesoasoani i tagata e ova atu ma le 60 miliona ma gagana eseese e 20.

“O lea fo’i ua mafai ona o’o atu tautua a lenei fa’alapotopotoga i atunu’u e 109 ma o Samoa e lona 110 i ai atunu’u ua matou mafai ona fesoasoani i ai i le itu tau a’oa’oga.”

Sa ta’ua e Meyer o le latou fa’amoemoe autu o le a’oa’oina lea o faiaoga, matua, faipisinisi ma so’o se tasi lava e mafai ona latou a’oa’o atu i isi.

“O se tekonolosi sa mafai ona su’esu’eina ma fausiaina e se tasi o Tusitala, faiaoga ma le fesoasoani alofa ale ali’i o Ron L Hubbard.

“O tekonolosi i le tulaga lea e le’o fa’asino i ni masini komipiuta po’o so’o se auala fa’atekenolosi i nei onapo, ae o lo’o fa’asino i le faia lea o ni su’esu’ega e mafai ai ona fa’aoga e fesoaosani i tamaiti aoga po’o tagata matutua e su’esu’e ma a’oa’o so’o se mataupu.

“O le suega lea i lalo o le su’esu’eina o so’o se itu i le tulaga lea o lo’o misi i le itu tau a’oa’oga i nei onapo.

“O le toa’tele o tagata Samoa ua lava le a’oa’oina ma fa’atupula’ia galuega fa’atino ma o le itu tonu lava lea o lo’o aumaia e le a’oa’oina ina ia a’oa’oina.” 

Sa fa’afetaia e Tuilaepa le lagolagosua mai a lenei fa’alapotopotoga i le itu tau a;oa’oga a Samoa.

“O le tasi lenei vaega e ave i ai le fa’amuamua ale malo o Samoa o le itu tau a’oa’oaga ma ua fetaui tonu lava ma le meaalofa ua foa’ina i lenei aso o ni tusi e 10,000.

“I le mae’a ai o le asiasiga sa fa’atautaia ina ua mavae atu le afā o Gita, o lea ua mautinoa e le malo aoga ia sa a’afia tele ona o le ma’ema’ea o Gita e ala lea i lologa ma le tetele o timuga ma ua fa’aleagaina uma ai meatotino i totonu o potuaoga fa’apea ai ma tusi faitau o lo’o fa’aogaina i le a’otauina o le fanau.

“O nei tusi e taua tele mo fanau aoga e le gata I le fanau aoga ae faapea foi faiaoga.

“Latou te silasila i ai ma atili iloa ai ona a’oa’o pe afai e le lava ma atoatoa metotia i le aoaoina o fanau a Samoa.

“Aoa’o ina ia a’oa’oina o le ulutala lea o le tusi ma o se itu ua masani ai tatou ma ua tatou iloa fo’i o le a’oa’oina o se itu faigata tele mo le tagata a’oa’o.

“Ia manatua fo’i o le tulaga o lou a’oa’oina e faigata, o le fa’aaogaina o le tulaga o lou a’oa’oina e le faigofie i taimi uma.

“Aisea? O le tali o lena fesili o le a mafai ona maua atu i nei tusi ma metotia e fesoasoani ai i le fanau aoga ina ia manatua e aoga le a’oa’oina.”

Sa ia fa’afetaia Meyer ona o lona taua’aoina mai o nei tusi.

“Ou te talitonu o le a aoga nei tusi i le fanau aoga, ma o le a fa’aaoga lelei fo’i e le matagaluega o aoga.

“O le mea moni lava, o le a’oa’oina ina ia a’oa’oina ma le alualu i luma o le atamai o le ki lea o le manuia i le lumana’i.

“E tatalaina ai faitoto’a i le lalolagi, o le malamalama ina ia tafe atu ma e mautinoa lava e fa’atupuina ai le fia’ai e le aunoa mo se malamalama atili i le mafaufau o se tamaititi.

“O lea e fa’afetaia ai lau susuga ona o nei tusi ma avatu le agaga fa’afetai i le fa’alapotopotoga ona o le manatu mai fo’i mo le alualu i luma o le itu tau a’oa’oga a fanau a Samoa.”

By Deidre Tautua 19 February 2018, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>