Le Afio’aga o Sogi ma suli o Tama Uli i Samoa

By Meleisea Leasiolagi Porofesa Malama Meleisea 18 August 2016, 12:00AM

Meleisea Leasiolagi Porofesa Malama Meleisea

Nofoaga mo A’oa’oga o le Fa’aSamoa 

Iunivesete Aoao o Samoa.

O le tutuli’eseina o tagata Sogi e pei ona fa’alauiloaina e le Samoa Observer, ua fesiligia ai le tofa loloto ma le fa’autautaga tatau a le malo. 

O ‘ele’ele nei na ulua’i nofoia e tagata-galulue na ‘auina mai motu i le itulagi o Papua Niu Kini, i le taimi o pulega a Siamani. O i latou nei e le’i mafai ona toe fa’afo’ia pe tauia fo’i, ae sa soifua ai pea ma tautua i le tele o lo latou soifuaga, e aunoa ma se aia i fanua ma ‘ele’ele po’o le tulaga mautu mo le soifua lautele. 

Ua matua talafeagai ona fa’atagaina i latou nei e nonofo i Sogi, a leai, tau lava ina tauia i ni foa’i tau-‘ele’ele e aunoa ma ni totogi.  

O le nofoaga lea sa masani ona nofo ai le Faife’au o Leuatea Sio (ua maliu) a’o a’oga i Malifa. Na saunoa mai ia te a’u i se talanoaga na pu’eina i le 1996 i Aukilani e fa’apea, sa fa’amatu’u atu e le kamupani Siamani le nofoaga fa’ataufusi lea mo latou na ta’ua o ‘Tama-uli’, e fausia ai o latou fale.

E leai se aoga o lea ‘ele’ele’e i lea taimi. Na ta’ua, sa matua galulue malosi ali’i e tanu le taufusi i Sogi. Le ‘ele’ele la lea ua avea nei ma ‘ele’ele-aoga, talu le galuega a tagata-Melanisia ma o latou suli.  

O le tausaga e 1976, sa ‘ou faia ai se su’esu’ega mo lo’u fa’ailoga tikeri (BA Hon), e uiga i le ‘aumaia o tagata-galulue (leipa) mo fa’ato’aga a Siamani i Samoa nei, a’o avea o se tama-a’oga i le Iunivesete Aoao o Ausetalia (ANU) i Canaberra. I le taimi lea i a’oa’oga o le Tala Fa’asolopito o le Pasefika, sa fa’ananau ma anoanoa’i tusitusiga i Fefa’ataua’iga o Leipa i Motu o le Pasefika, i le tausaga e 1860 e o’o i le 1914. 

O fefa’ataua’iga nei, na ta’ua o le “pu’eina o manu-uli” talu ai, i nisi vaega, sa pu’eina fa’asolitulafono ai tagata mai motu ua avea i aso nei ma malo o Papua Niu Kini, o le Atu Solomona ma Vanuatu. Sa ‘auina atu i latou nei e galulue i toga-tolo i Kuiniselani ma Fiti a o le va o le 1860 ma le 1914, e fitu-afe sa ‘auina mai e galulue i fa’ato’aga a Siamani i Samoa nei, i konekarate ta’itolu pe ta’ilima tausaga.  

I a’u su’esu’ega, na aofia ai se sailiga-tele sa faia i faletusi-tuai, mo ni fa’amaumauga tusitusia, o fa’atinoga ma gaioiga a tagata ae maise o ali’i-ofisa sa feagai ma fefa’ataua’iga nei, atoa fo’i ma tusitusiga a isi tagata su’esu’e (pei o D. Shineberg, S. Firth, P. Hempenstall, P. Corris, C. Moore, D. Scarr, C.A Valentine, ma isi). O le taunu’uga  o ia su’esu’ega, na tusia ai la’u tusi na fa’aigoaina “O Tama Uli: Melanesia i Samoa (1980, A’oga o Su’esu’ega i le Pasefika, Suva) fa’apea ma le tala, “O Aso Mulimuli o Fefa’ataua’iga o Tagata Leipa Melanesia i Samoa i Sisifo” (1976, The Journal of Pacific History, Vol. 11, No. 2, pp. 126-132). 

E o’o mai i le vaitau o le 1970s, o lo’o soifua pea i Samoa nei nisi o ali’i nei sa ‘aumai e Siamani a’o laiti, a’o 15 po’o le 16 tausaga le matutua. Sa ‘ou fa’atalanoaina i latou nei – atonu o tagata mulimuli lava ia na soifua pea i lena taimi, sa ‘aumai i o latou motu i le vaitau o le 1905-1912. Ua matutua uma ma sa nonofo ai pea ma o latou aiga i ‘ele’ele o le malo. E to’atolu ua fa’aipoipo i tama’ita’i Samoa ma ua fai fanau ma soifua fa’atasi ai pea. O le lona fa o latou ia, sa nofo i lona aiga-Samoa ma e moe i se tama’i-fale sa fai ma sai-pua’a muamua.  

O latou ia o Ti’a Likou (Likou), Mala Pasi Tavita (Mala), Tapusini Peni Mauana (Tapusini) ma Tui Sakila (Tui). Ui sa fa’aigoa latou nei o “Tama Solomona” ae o ali’i uma e mai Atu Motu o Bismark, lea ua avea nei ma vaega o Papua Niu Kini. 

O Mala na ‘aumai i Nakanai i le Itu i Sisifo o New Britain i Papua Niu Kini ma sa soifua ai pea ma lona aiga i Sogi. Sa iai o latou tama’i fale-‘apa laiti sa fausia i pou e ‘alofia ai le vai mai le taufusi pe a sua le tai, ma se tama’i umukuka. Sa ulua’i galue o ia i le fa’ato’aga i Mulifanua ona fa’ase’e atu ai lea i le fa’ato’aga i Vailele e galue ai se’ia o’o ina ritaea. Pei fo’i o isi tagata Melanesia i Sogi, sa nonofo ai pea Mala ma lona aiga ma fa’aalu le tele o lo latou taimi e fa’aleleia ai le fasi-‘ele’ele sa nonofo ai, ia ‘aua ne’i aia e le sami pe a o’o ina sua o le tai. 

O Ti’a Likou na ‘aumai mai Matong, i sauté-sisifo o New Britain i Sasa’e, Papua Niu Kini. Sa fa’ae’e iai le suaga maualuga o Ti’a mai se nu’u i Savai’i. Sa iai se konekarate a le nu’u e galulue ai i le fa’ato’aga e sa’ili-tupe ai mo le fausia o se falesa. Ina ua mae’a lea konekarate, na fa’ae’eina ai e le nu’u lea le suafa ia Likou e fa’afetaia ai o ia ma lona aiga, ona o le talimalo lelei i le taimi sa nonofo ai i le fa’ato’aga. Na fa’amatala e Likou le faiga-mata’utia sa o’o iai a’o i lalo o le va’aiga a kamupani Siamani, lea e pei fo’i o isi mai Papua Niu Kini ma le Atu Solomona, sa ma’eu le tulaga fa’ailogalanu o tagata Samoa sa latou galulue fa’atasi i fa’ato’aga ae maise fo’i le lautele o tagata-Samoa. 

O Tui Sakila na ‘aumai mai le Motu o Mussau i le motu o Papua Niu Kini i se vaitau o le 1911 po’o le 1912. Na saunoa Tui, o ia na mana’o e toe fo’i i lona atunu’u pe a mae’a lana konekarate peita’i, na fa’atonu o ia e nofo, “e le mafai ona finau ma tama-papa’e”. 

E aupito fa’anoanoa le tala i lea ali’i, pe a fua i le isi to’atolu sa fa’atalanoaina. Sa manino mai fo’i, e matua fa’anoanoa ona e foliga e tu’ua-na-o-ia. Sa ‘ave iai o lona aiga-Samoa mea masani mo le soifuaga – mea’ai ma nai lavalava ae sa le-tele ni avanoa na ia maua, e feiloa’i ai ma mafuta ma isi tagata Samoa. 

O Tapusini Peni Maluana sa ‘aumai mai le Motu o Nissan i le itumalo o Poukenivili i Papua Niu Kini. Sa nonofo ma lona aiga i le fanua o le aiga o lona to’alua i Fagali’i. Ona o lona tino la’iititi, na fa’asaoina ai mai le tele galuega mamafa tau-tamaloloa, lea sa fa’atinoina e isi e malolosi. Sa avea o ia ma faife’au – e momolia fe’au i ali’i ofisa e va’aia fa’ato’aga. Sa fai lana fa’aili kitara na ta’uta’ua tele i isi Melanesia ma tagata Samoa ma mafua ai ona feiloa’i ma lona faletua Samoa. O ia e aupito lelei o ali’i nei e to’afa ma e mautinoa le fiafia iai ma fa’aaloalogia e lona aiga Samoa.  

Na gata le ‘aumaia o tagata nei i le 1914 ina ua tutuli fa’amalosi ‘ese Siamani mai Samoa e Fitafita a Niu Sila, i le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi. I le 1921, sa iai Samoa i lalo o le va’aiga a Niu Sila a’o Niu Kini Siamani na va’aia e Ausetalia, i lalo o le pulega a le Liki o Malo ‘Aufa’atasi. I le 1914, e 877 tagata-leipa Melanesia sa i Fa’ato’aga a Siamani peita’i i le 1918, e na o le 201 na totoe ma ua mae’a uma fo’i konekarate. O nisi sa toe fa’afo’i atu a’o le to’atele na maliliu i le fa’ama’i tele o le 1918 ma sa lagomau uma i se tu’ugamau tele i fa’ato’aga sa galulue ai. E o’o mai i le 1930, e 154 tagata Melanesia o lo’o iai pea i Samoa ma galulue ai pea i Esetete ua Faoa e le Malo o Niu Sila.    

E le o manino lava le mafuaga na le-mafai ai ona toe taliu atu o latou nei, ina ua mae’a le 1914. Ae iai nai molimau ‘ou te matauina mai la’u tala na ‘ave i le tusi, Journal of Pacific History, e fa’apea, o le fa’ailoga-lanu o le pulega a ‘Ausetalia, na le-manana’o ai e toe fo’i atu tagata nei o lo’o totoe ai pea i Samoa i lea taimi. 

O nisi sa toe taliu atu i “la’ei fa’aPapalagi” ma sa fa’apopoleina nei ono atamamai ma iloa a latou aia-tatau fa’aleTagata mai tagata Samoa, o mafaufauga e ono afaina ai Pulega-malo. O le isi fo’i mafuaga; nei foliga sa mo’omia pea e le pulega a Niu Sila e galulue i fa’ato’aga nei.  

Po’o a lava mafuaga, o le to’atele o ali’i nei e le’i toe fo’i atu, sa soifua pologa ai lava i nofoaga fa’ataufusi nei; e fa’alagolago lo latou lumana’i i nai o latou aiga-Samoa sa alolofa ma agalelei iai. A’o sia fo’i mea, se’i mafai e lo tatou malo ona aloa’ia ai lo latou soifua ‘au’auna mo le atina’eina o le tamaoaiga o Samoa, ae lafo-aloa’ia loa lea nofoaga atoa mo le soifua manuia ma le filemu, o nai o latou suli o lo’o iai nei i Sogi. 

(Fa’aliliu e Maiava)

 

 

By Meleisea Leasiolagi Porofesa Malama Meleisea 18 August 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>