O FEFAATAUA’IGA FAAVA-O-MALO

14 August 2016, 12:00AM

E faagasolo le 1870, a ua uma ona feutaga’i malo tetele e tolu o loo tauva mo le pulea to’atasi o Samoa, mo ni feagaiga ma le pulega faale-aganuu o le atunuu i lena taimi, e tuuina atu ai –ia i latou ia lava aia tatau.

E le gata i lea, sa faatino o Gordon, i se taumafaiga e fo’ia ai ai le tulaga vevesi o tagata,se fono e ta’u o le Fono o le Eleele Sa poo le “Municipal Convention i le 1879-e tuuina atu ai se pule tulaga ese i Konesula e to’atolu, ma se nofoaga o tagata mai fafo i Apia e avea ai ma vaega-eleele e pulea e ia lava ma e le pule e se malo e to’atasi.

Ua matua sili atu lenei feagaiga i lo isi lava taumafaiga muamua-e faavae ni faalapotopotoga tau le puipuiga mo tagata Europa-talu ai le vevesi pea o tagata Samoa ma le naunau o malo mai fafo e umia le pule ia Samoa.

O le mea moni lava-o le Eleele Sa-ua na o se nofoaga o se Konesula ma se vaega itiiti o tagata e pule ai, e galulue faatasi i mataupu e faatau aafia ai, ma sa faavae ai foi ma se ‘Municipal Board’ poo se Komiti Faatino o le Eleele Sa, o ona tiute fai o le su’e o tupe, leoleo le taulaga, faatino galuega mo tagata lautele, faafoe le tulaga mamā ma isi lava galuega talafeagai, Sa i ai foi i le Komiti Faatino le pule e tofia ai se Faamasino Maulalo na te su’esu’eina solitulafono e faasaga i ana tulafono ma faamalosia ai le tulaga pulea o le Taulaga-lea e toatele tagata mai fafo sa nonofo ai ma nofoaga sa i ai a latou meatotino.

Sa faaalia e Harry Moors poo Misimoa e faapea ona o le faigata ona maua ni tupe, o lea sa faaitiitia ai taumafaiga mo le toe faaleleia o galuega mo tagata lautele i le faagasologa o tausaga o le Fono o le Eleele Sa. Ae ui o lea-sa fausia se ala laupapa e ui ai tagata i luga o le vai i Mulivai ma Vaisigano, ma sa toe sui atoa le Ala i luga o le Sami mai Savalalo i le Vai i Vaisigano. Sa potopoto le Komiti Faatino o le Eleele Sa i le falesa tuai poo le Rarotongan Church, lea foi sa fai ai faamasinoga ma mataupu tau oloa faaulufale mai, i totonu o se fale itiiti, lea ua le mautinoa tonu le mea sat u ai.

Sa faagaoioi e le Malo o Siamani se Falema’i i Apia mai le 1880 i le 1891-i se fale na fai muamua mo le Konesula Peretania o John C.Williams i le 1865. Sa faaaoga foi lea fale e avea ma Apia Hotel ae na toe sui e le Magaluega o Fanua & Fuagafanua lea sa i ai i le 1910. O le itu e aupito i sili ona taua, na faamaonia e le Komiti Faatonu o le Eleele Sa poo le Municipal Board se vaega tele o Tulafono Faatonutonu, o nisi o ia Tulafono e faasino i le fausia o fale.

Sa manaomia e ia Tulafono le saunia o ata o fale ua fufua e fai-ma ia tuuina atu i le Komiti Faatonu ina ia faamaonia,le pulea o nofoaga e pito i le auala ma isi fale e soso’o ai, fuafua le tulaga ma le maualuga o Pa-laupapa e si’o ai-ma faasa le fausia o fale i le itu i gatai o le ala autu. Na lomia faasalalau i le 1880 e le Komiti Faatonu o le Eleele Sa se lisi o loo tusia ai tagata mai fafo o loo nofoia Apia, lea pe tusa ma le 120, sa aofia ai le 31 tagata Amerika, 27 tagata Siamani, 43 tagata Peretania, 5 tagata Sepania poo Potukale, 2 Farane ma le 12 tagata Saina.

E ui lava i mea tau le toe faaleleia na faatino i le Eleele Sa, ae o le ata atoa o le vaaiga i Apia-o lona faamatalaga lenei i le 1888:- Mai le faleoloa Siamani i sisifo i se mea i tala atu teisi o le Konesula Siamani i sasa’e, e le’i taitai ona maua le lautele o le ala autu mo se ala savali, ma ua na o le limasefulu iata o soo se vaega o le auala-o loo ta’oto  i se laina sa’o, o faleoloa uma ma fale o tagata lautele, e aliali mai ua tofu lava  ma le auala, o le isi pi’oga e pule ai o latou tuaoi ma faapena ai lava.

14 August 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>