Manatu O Le Fa’atonu - O le a tonu ea la lea mea o tupe-maua i ‘auala tau- fa’asese?

By Gatoaitele Savea Sano Malifa 20 June 2016, 12:00AM

Ua tele le mau tala i le lalolagi nei e uiga i a’afiaga o Samoa, i faiga ma ‘auala tau-fa’asese e maua ai tupe, lea e feta’ua’ina ai faiga-pi’opi’o a le vaega o le Mossack Fonseca, a’o lea lava e saunoa mai le Palemia o Tuila’epa Sa’ilele Malilegaoi, na te le-silafia lava se mea fa’apea e pei ona pisapisa ai nei.

O lana saunoaga lena i se fonotaga ma tusitala ma vaega fa’asalalau i Apia i le Aso 10 o Aperila, 2016; lea na fa’apea ai, na te le-silafia lava se a’afiaga a’o se so’otaga o le Ofisa o le Hai Komesina o Samoa i Ausetalia ma le vaega a Mossack Fonseca. 

 “’Ou te matua le-malamalama i lena mea,” o lana saunoaga lea. “’Ou te fia malamalama i le mea atoa lea.” 

Ae tatou taumafai la e fa’amatala iai, ina ia malamalama Lana Afioga.

I le Aso 04 o Aperila, na matua fofola lelei ai i le itulau pito i luma o le Nusipepa o le Guardian i Peretania, le ulutala: “Na fa’aaogaina le Ofisa lea o Samoa e fesoasoani i le Mossack Fonseca i le fa’atuina o pisinisi ma kamupani tau-fa’asese!”

I lalo ifo o lea tala, o lo’o ripotia ai: “Ni pepa mai Panama o lo’o fa’aalia ai, le ‘auina atu o ni fa’amaumau mai se kamupani loia i le Ofisa o le Hai Komisi o Samoa i Ausetalia, ma latou fa’aauau ona lafoina atu.” 

Na fa’alauiloa fo’i e le Guardian: “O le kamupani loia lea sa fesoasoani i ana pa’aga mo le fa’atuina o kamupani fa’apea i isi atunu’u i fafo atu, e masani ona ‘alofia ai lafoga-totogi e pei o British Virgin Islands ma Seychelles. 

 “O se kamupani fa’apea (shell company), o se fa’atinoga e masani ona fa’atuina mo fefa’ataua’iga tau-Pisinisi ae ‘uti’uti ana meatotino ma fa’ale-va’aia tele ana fa’atinoga e faia.” 

Na ta’ua e le Nusipepa o le Guardian: “O fa’amaumauga nei a le vaega o le Mossack Fonseca sa maua e le nusipepa Siamani o le Suddeutsche Zeitung ma fa’asoa atu ai i le Nusipepa a Tusitala mo Su’esu’ega fa’aVa-o-malo (International Consortium of Investigative Journalists) ma isi vaega fa’asalalau. 

 “I fa’amaumauga ia, o lo’o fa’aalia ai, e foliga sa fa’aaogaina e le Ofisa a le Mossack Fonseca i Samoa nei, le Ofisa o le Hai Komesina a Samoa i Canberra – pe o le 4,500 kilomita le va-va-mamao, e fesoasoani i le tu’uina atu o fa’amaumauga mo le fa’atuina o kamupani fa’apea i isi atunu’u e pei o le United Arab Emirates ma Uruguay. 

“Na ta’ua muamua lava e le Ofisa o le Hai Komesina a Samoa – i se fa’aaliga fa’alaua’itele e fa’apea, latou te le-iloa se taimi na o’o atu ai ni pepa mai le Mossack Fonseca mo le pasia-fa’aleTulafono, ae fa’atoa fa’amanino mai mulimuli ma fa’apea ai, e iai ni pepa sa latou tu’uina atu mo fa’atinoga ma tulaga masani, i le pulega i fafo.”

Ae a la ae matua fa’apupula lelei lea vaega, i le fa’amatalaga atoa lea a le Nusipepa ua ta’ua?  

O le mea e matua ofo ai le mafaufau, ona o le tulafono e ta’ua nei o le Tulafono a Samoa mo Tupe Maua mai ‘Auala Tau-Fa’asese…” e le o se mea fou i lenei atunu’u. 

A silasila lelei lava iai, e tatau ona matua malamalama lelei iai, le sa avea muamua ma Minisita o Tupe, le Afioga a Faumuina Tiatia Liuga.

O ia e to’atasi sa fa’ananau ina ia pasia le tulafono tau-fa’aofi lea a’o ia lava fo’i lea sa fola-matilatila i le itulau pito-i-luma o le Samoa Observer i le ulutala fa’apea: “Te’ena ni Popolega i Tupe-maua mai ‘Auala Tau-Fa’asese.”  

I lalo ifo o lea ulutala, o lo’o ta’ua ai se saunoaga a Faumuina e fa’apea: “E leai ni tupe se piliona o teu-fa’afaigaluegaina i Samoa nei e fa’atupeina ai faiga fa’atupu-fa’alavelave, ma e matua leai leai leai se mea e ono popole ai fua.” 

Na fa’aopoopo mai fo’i Lana Afioga: “E le maua se tatou lokei i tupe o lo’o teu-fa’afaigaluegaina (e ‘auala mai le SIFA) i’inei.” 

O le saunoaga lea a Faumuina i le Palemene, i le faitauga fa’alua o le Tulafono Tau Fa’aofi mo Tupe Teu Fa’aMavaega 2014.

O le SIFA (le Pulega mo Tupe Fa’ava-o-malo a Samoa), o le latou matafaioi ‘autu, o le sa’ilia lea o tupe mo le malo. 

O le vaega tonu lea a le malo e feagai ma mea nei o “tupe-maua mai ‘auala palapala”, lea sa ta’ita’i ai Faumuina.

A o le mea na tupu, na te’ena e le Ta’ita’i o le Itu Agai, Palusalue Fa’apo II, na fa’apea ai, e le o fiafia i le ‘auala ua fa’atopetope ai fa’apea le faiga o lea tulafono.

Sa popole, ona sa “a’afia ai tupe mai ‘auala tau-fa’asese”, e talitonu, e ao ona matua fa’aeteete lelei le iloiloga e le maota.

Na tula’i ma saunoa: “Lau Afioga a le Fofoga Fetalai, aisea ua tatou fa’atopetope ai fa’apea nei teuteuga o le Tulafono? Ua silafia lelei le mea e tupu pe a fa’atotope le faiga o le tonu. Ae maise lava, pe a o’o i mea tau-tupe…” 

O le taimi tonu lea na fa’aui-lavea ai le Fofoga Fetalai, La’auli Leuatea Polata’ivao ma saunoa fa’a’ata’ata fa’apea: “E leai se mea e popole ai fua. Lea e iai le tatou tulafono ‘autu mo tupe-maua mai ‘auala tau-fa’asese ma o se vaega o lena tulafono, e aofia ai masini ta-mea tetele e fufulu mama ai mafaufau o tagata fa’apea e ono o’o mai i le atunu’u. 

Ma fa’amanatu mai ai, “Ua mae’a ona saini le Ao Mamalu o le Malo i le tulafono toe-teuteu lea, ma e taua tele ma vave mo’omia,” o le saunoaga lea a le Fofoga Fetalai ma tatalo ai ia Palusalue, e fa’asaoina le taimi ma tu’u le tulafono e fa’aalu.

Na saunoa: “O le uiga o lea mea, e le mafai ona toe-fo’i tua lo tatou sa. E le fa’atali fo’i le taimi ma le tai ia tatou. 

“E le na o tatou fo’i se atunu’u o aga’i iai tagata nei e teu-fa’afaigaluegaina ai a latou tupe, a tatou fa’atuai la, e maua e isi atunu’u. E ao lava ona tatou vavevave iai.” 

Ona ia fa’amanatu fo’i lea i le Ta’ita’i o le Itu Agai, o le silafia lelei ai fo’i e le lalolagi, o “Samoa le atunu’u e aupito saogalemu i le lalolagi atoa.” 

Na fa’amaonia le saunoaga lea e Faumuina ina ua tula’i ma fa’ailoa atu  i le Palemene: “E le’i faia le tulafono lea i se tulaga  fa’atopetopea. Ua fai si ‘umi o le taimi sa tapena ai.”

Na saunoa fo’i, “sa iai fo’i le sao o sui o kamupani loia mai Asia”, na o’o mai lava i Samoa ma faia ni mafutaga fa’aleA’oa’oga i Savai’i.

O le saunoaga lea a Faumuina, na ta’ua ai lo la ‘auai ma le Ali’i Palemia i le mafutaga lea, “lea na talanoaina ai le tulafono lenei.”  

Mulimuli ane, “sa tu’uina atu ai le tulafono lea i le Loia Sili, lea sa galulue fa’atasi ai ma se loia mai Peretania i se taumafaiga e tu’u-fa’atasi le Tulafono Tau Fa’aofi./

E lea fa’amatalaga e le’i logo-lelei i le fa’afofoga a Palusalue ma ia mo’omia ai suafa o tagata e ono fia teu a latou tupe pe a pasia lea tulafono.

Na tali Faumuina, e le mafai ona faia lea tulaga talu ai, e mo’omia le fa’ailoa muamua atu i tagata nei, ni fa’atosina talafeagai mo teuga-tupe e fa’afaigaluegaina. 

E le’i fa’amalieina ai lava Palusalue. Na saunoa lava, ua fiu i le mau tulafono e talanoaina i le Palemene ae ‘emo ai, e matua leai lava se uiga.

“Sa iai fo’i le tatou tulafono mo le faia o Fefa’ataua’iga. Ae o’o mai nei lava,  e leai lava se mea ua  tupu?”

Tali Faumuina, e iai se tulafono e ta’ua o le UTOS; e ta’ua o le Vaega mo Tupe Tausi mo Samoa.

 “Lea e iai le tatou UTOS,” o le saunoaga lea a Faumuina. O le SIFA  e teu-fa’afaigaluega ana tupe i le UTOS. O le vaega tonu lea o fefa’atauiga i totonu o le lotoifale. 

O le i’uga, na i’u lava ina pasia le Pili o Tupe Teu Fa’aMavaega 2014, ma fanau mai ai le faiga lea o Tupe Maua mai ‘Auala Tau Fa’asese, ma matua fiafia ai lava Faumuina. 

Na saunoa: “O le fa’amoemoe ‘autu lava, ia tatou manuia ai i mea o lo’o tutupu i Europa ma le Vasa Atalani aua o le to’atele o latou o lo’o teu-fa’afaigaluega ai a latou tupe i ‘auala nei, ua tele ina o-‘ese.

“A o le iai o le tulafono lea, tatou te tilotilo ai i maketi i totonu o Saina, o Taiwan, Singapore, Hong Kong, Aferika i Saute ma Sasa’e Tutotonu.  

 “O le mafuaga lea o le fuafuaina o le tulafono lea, e fa’aaogaina ai so’o se gagana e mafai ona fa’asoaina fa’atasi maketi nei i talaatu o Asia ma isi atunu’u e pei o Sasa’e Tutotonu, o Amerika i Saute ae maise fo’i o tatou lava tagata e naunau e fia teu-fa’afaigaluega a latgou tupe fa’apea.” 

Na ta’ua e Faumuina, o lea fuafuaga a le malo, e fa’atosina mai ai “tagata milionea” e ala i le fa’aaogaina o ana ‘au’aunaga tau-tupe fa’ava-o-malo o lo’o ofoina atu e Samoa e ala i le SIFA.

“Matou te fa’ananau lava ia sili atu fa’atosina te ofoina atu nai lo vaega o lo’o ofoina atu e isi atunu’u, ina ia tosina mai ai tagata milionea e fa’aaoga a tatou ‘au’aunaga, ma maua ai tupe e tele a le atunu’u ma atili fa’ateleina ai avanoa faigaluega mo o tatou tagata.”

Ioe, e maka’ukia!

O le mea na te le o silafia – po’o iloa lava ae le tautala – o tupe maua mai ‘auala palapala, o le faiga lea e maua ai tupe palapala e liliu ma avea o tupe-mama le-palapala po’o isi fo’i meatotino,” o le fa’amatalaina lea e le Lolomi-fefiloi, le Wikipedia.

“E fa’anoanoa ai lava, ona o le fa’aupuga lea “o tupe maua i ‘auala-palapala,  na fanau mai fa’atinoga a le Vaega a le Mafia a Amerika, lea sa latou fa’anunumia atu ai i le isi taimi, tupe na maua mai solitulafono e ala i ‘auala palapala ma avea ai lava o tupe-aloa’ia ma mama.

Ae matua ofo tele ai le mafaufau, ona o le tumau pea i lenei taimi tele, le fa’apea mai o le Ali’i Palemia, e le’i malamalama lava i le mea e ta’u o tupe maua mai ‘auala tau-fa’asese po’o ‘auala palapala.

“’Ou te le malamala,” o lana saunoaga lea. “’Ou te fia malamalama i le mea atoa lea.” 

O se mea e ao ona manatunatu loloto iai.

By Gatoaitele Savea Sano Malifa 20 June 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>