O folauga na maua ai Samoa
E leai ni misionare papalagi na aumai e le Savali o le Filemu i Samoa, ae na o nai faia’oga mai isi atumotu. Faatoa o mai misionare papalagi i nai tausaga mulimuli ane ai i le Vaa o le “Dunnottar Castle;”o se vaa lea e 180 tone lona mamafa, na sau sa’o mai Egelani ma ui mai Tahiti e pei ona faamaumau i lipoti a Murray i totonu o ana tusi.
Na latou vaaia Manu’a i le aso 5 o Iuni, 1836 (o se Aso Sa lea), ma sa tuutaula i Fagasa Tutuila, lea sa nofo ai se Papalagi e igoa ia Tommy, ma mai iina, sa aga’i atu ai loa Barnden, Hardie, Barff, Buzzacott ma Murray , ma sopo’ia le Fagaloa(Pago Pago) i le aso 6, lea sa tali leleia ai i latou e le Alii Matua o Mauga, ma lona atalii o Pomale.
Ina ua latou tuua Tutuila, sa latou tau ane i se vaa o loo nofonofo ai Teava, o se faia’oga Rarotoga lea na avatu e Viliamu i Matetau mai Manono, ma o le taimi tonu lena o le a toe foi atu ai o ia i Manono, ina ua mavae sana asiasiga i Tutuila mo le ono vaiaso. Ua uma ona tapena le fanua.
Sa filifilia Murray ma Barnden mo Tutuila, ae o Mills na tofia i Apia lea na taunuu i ai le vaa i le aso 6. O le aso 10 o Iuni na taunuu ai Pratt ma Wilson i Apia mai Savaii; o i la’ua ia e to’alua sa auina mai Tahiti ma ua atoa le 18 masina o nonofo i Savaii.
O le la malaga mai Apia, na taunuu ai i Manono ma faasolo atu ai i Savaii lea na faavae ai se nofoaga mautu mo le lumana’i o Hardie, ae mulimuli ane ai ona taunuu atu Mc Donald. Sa tuua e le alii lauiloa o Buzzacott le vaa ma nonofo muamua ma Hardie mo ni masina.
Ona toe foi atu lea o le vaa i Apia ma alu atu ai i Pago Pago, lea sa i ai muamua se vaa fagota tafolā o Peretania e igoa o le “Elizabeth” ma lona Kapeteni o Cuthbert. E le’i umi ona taunuu i le aso 10 o Iulai, ae taunuu ane isi va’a fagota tafolā e lua, o le “North Star” ma le “Montreal,” ona soso’o ai lea ma le “Duke of York” ma lona kapeteni lauiloa o Mokeni, lea, ona o le una’i malosi e Murray, na avea ai ma pule o le malaga a le vaa o le “Camden”, lea sa galue ai mo le 15 tausaga.
O le faaiuga o Tesema 1837 na alu ane ai foi le isi vaatau o Peretania o le “Conway” i Pago Pago i lalo o le vaaiga a le Kapeteni o Drinkwater Bethune ma le faamoemoe ina ia mafai lava ona faasaoina Samoa mai pagota sosola mai isi atunuu.
O Novema 1838 na taunuu ai faafuase’i le vaa fou o Misionare o le “Camden”i
Pago Pago mai Egelani. O le pule o lea vaa o Mokeni lea sa kapeteni muamua i le vaa fagota tafolā, ma e faaopoopo atu i le tele o isi misionare, sa i ai foi Viliamu ma Misi Sitea i luga o lea vaa, na malaga mai ma se Fale Lomitusi. Sa aga’i atu Murray i Upolu lea sa latou asia ai Heath i Manono ma iloa ai e faapea ua maliu lona faletua ma (o loo tanu o ia i Apia), ma o le aso 31 o Tesema,1838 na malemo ai Barnden lea sa i Leone a’o taele i le vaitafe o Vaisigano i Apia.
Ina ua toe taliu atu le “Camden”i Tutuila, sa malaga atu ai Viliamu ma Harvey mo Tahiti- ona toe taliu mai ai lea i Samoa i le faaiuga o Aperila 1839, e o mai faatasi ai Viliamu ma le Konesula ta’uta’ua o Peretania o Pilitati.
A’o nofo Viliamu mo sina taimi i Upolu, sa toe malaga atu le ‘Camden’ i Tahiti e aumai Pratt i Samoa, o ia lea sa faamautu i Matautu Savaii. O Oketopa 1939 na toe folau atu ai le Camden i Niu Eperiti lea na maliu ai Viliamu i se masina e tasi mulimuli ane ai. O le taunuuga lena o le alii na ia tatala atu Samoa matagofie i tagata papalagi ma na faailoa atu i le itulau 486 o lana tusi:”Tusa lava pe tatou te tilotilo i ia atumotu e avea ma faletele o fefaatauaiga, pe o se laufanua mo suesuega faa-saienesi pe o se nofoaga mo le faatinoina o le amio tausaafia faa-Kerisiano, ae tatau lava ona tatou aloa’ia lagona uiga ese o le fiafia.”
Ua le gata i lona faatusaina o Samoa o ni atumotu matagofie o le vasa- ae o se tasi foi o atumotu e aupito i sili ona taua, ma ua tatou iloa nei-e matua moni ma faamaoni le upu a Ioane Viliamu le Misionare.
E tatau foi ona ta’ua iinei e faapea na maua e Murray o loo i ai i le 1840 i Sa’ilele i Tutuila se “malumalu o atua faapaupau.” O se fale e fau i le la’au o le ‘ulu- e sefulu futu le umi ae ono futu le lautele, ma o lona maulalo tele e lē mafai ai ona tu se isi i totonu.
O totonu o lea fale sa i ai ni ma’a se tolu: ‘o le Fatu lē gae’etia’ (ma’a e le mafai ona aveeseina) ma le ‘Malo Tumau’; ma le ‘Ma’a mau i le malo’. O ona tala ane o loo ola ai ni niu. Ae talu ai ona sa ta’ei ese e misionare ni vaega o ia ma’a, o lea na o ane ai loa tagata tanu ia ma’a. Masalo la e mafai ona faapea- o le vaitaimi lea o le 1840, e mafai ona faapea na muta ai tapuaiga faapaupau a Samoa.