O le amataga o fefaatauaiga

10 August 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer.

Na amata ona mautu fefaatauaiga i le 1830 ma le 1840, ae sa mafuli fuafuaga i le tuuina atu o oloa mo tagata fagota tafolā-ina ia faafaigofie ai le fefaatauaiga-ma o lea na tofia ai John C. Williams- e avea ma ulua’i sui sooupu tau fefaatauaiga.

Na taumafai foi Williams e ati a’e fefaatauaiga tau suau’u popo, ma o lea na auina atu ai lana uta popo muamua i le 1842-ma na faatuina ai se faleoloa mo oloa eseese i Apia i le 1844. 

Na galulue faatasi Williams ma George Pritchard i le 1845, o ia lea na tofia e avea ma ulua’i Konesula o Peretania i le 1847-e tali atu ai i feteenaiga ma le fetaua’i- lea na tupu mai i totonu o Apia-ina ua faateleina lea nofoaga.

O ulua’i Konesula uma ia e to’alua-sa faatau aafia i gaoioiga tau fefaatauaiga, sa faaaoga e Pritchard lona Ofisa Konesula e avea ma “faleoloa e faatau atu ai ulo.” 

O le ulua’i faleoloa tumau i Samoa na faavae i le 1849 e Williams ma Pritchard, lea foi na avea ma Konesula o Peretania. Sa faalagolago tele tagata o lenei nuu-tu-matafaga- i le faamasinoga tonu a fuava’a Tau, ae tauva Konesula ma misionare ma tagata faioloa- mo le malosi ma le pule, a’o faateleina pea le mana’o mo se tulaga mautu tau upufai o malo- ma se faigamalo lelei ina ua faateleina pea fefaatauaiga. 

O le mea moni-na manaomia e George Pritchard le lagolago a Fuāva’a Tau ina ia maua mai ai eleele i Mulivai i le 1847 a’o mafai ona fealua’i mai lona fale i Savalalo. 

O le faatagaina mulimuli ane ai o tapu e faasino i le faatauina atu o eleele-na amata alia’i mai i le faagasologa o le Taua i le va o tagata Samoa i le 1847/1848-ina ua maua ai ni fana ma auupega-ia sa le masani ona faaaoga i taua a Samoa anamua. Sa le magafagafa i latou na auai i lea taua i faafitauli o le a mulimuli mai ai, i le itu i le maumau ai o le ola ae faa-satauro ai le tele o eleele taua o le atunuu, ia o le a maua e Papalagi. 

E o’o mai i le taulotoa’iga o le 1850, ua aloa’ia Apia e avea ma nofoaga autu taua- e aumai i ai oloa ma faatino ai fefaatauaiga- faatasi ai ma se aofaiga o tagata mai fafo e 50-ia sa mafuli i tagata fai-pisinisi Peretania ma Amerika. O le tele o eleele e le’i nofoia i le va o Sogi ma Matautu-ua nofoia, ae leai ni fuafuaga aoao tetele a Papalagi- e faasino i se fuafuaga, e ui ina o latou fale e mau ai ma fale e fai ai le pisinisi-e eseese uma lava, o nai fale laiti ato lau e o’o lava i fale mautu tetele-ua fausia i ma’a ma laupapa mai fafo.

E le taumate sa manaia le vaai ia Apia i lona tulaga tau fefaatauaiga ma pisinisi, ae a fua i le tulaga matagofie moni sa tatau ona i ai, masalo sa maulalo lona tulaga.

 E le gata i lea, ae atonu sa faapea foi ona maulalo le tulaga o tagata, tagata le popoi ma tagata faatautala mai fafo- ua ta’uvalea ai le lalolagi….e le popona i se tulafono e faatonu ai a latou amio…..sa i ai foi ma le fiapule malosi, faatupu vevesi ma le manatu faapito- e maumau ai le ola, ae le malu-puipuia ai meatotino. E o’o mai i le faaiuga o le 1850, ua leva ona i ai le mana’o ina ia toe liua atoatoa le nofoaga tu-matafaga o loo mau ai tagata.

 

FEFAATAUAIGA FAAVA-0-MALO

Sa vave ona liua nuu tu-matafaga e avea ma taulaga laiti, ua avea foi ma nofoaoga autu -e faamaopoopo ai le tulaga tau upufai ma le atiina a’e o le tamaoaiga. 

O le tulaga tau fefaatauaiga lautele faava-o-malo- na amata i le 1857 ina ua taunuu mai August Unshelm- e fai ma sui o le kamupani i Hamburg o Johann Cesar Codeffroy und Sohn, lea ua uma ona faavae lona Ofisa Autu i Apia, i le va ma le isi kamupani soo-upu a latou- i Valpraiso ma Cochin. 

O lenei taumafaiga a Farane mai Tahiti, na pogai ai ona faavae mulimuli ane ai se Ofisa Konesula o Hamburg i Apia i le 1861-ina ua suitulaga Theodore Weber ia Unshelm-na te pulea le kamupani. Sa pulea e Weber mea uma a le Kamupani Siamani i le Pasefika mo se kuata senituri, o ia foi lea na faia Apia-ina ua toe tofia e avea ma ulua’i Konesula o le Malo o Siamani i le 1870, e avea ma laumua o le kamupani aupito i malosi i le Pasefika. 

Sa taumafai malosi pea Weber ina ia maua mai ni vaega-eleele i le faagasologa o le 1870 ma le 1880, ma o le tele o taimi -e le iloa poo ai tonu e pule i ia eleele-ae mulimuli ane-ua na maua ni vaega-eleele e 3,200 hetaeka poo le 2 ma le ‘afa eka i le eka e tasi.

Sa faamama se vaega tele o lenei eleele ma to-niu ma isi lava laau totŏ e pei o le filo, koko ma le kofe. O le faatauaina o alamanuia na pogai ai ona aloa’ia e fefaatauaiga-le tau o le suau’u popo i le gaosiga o le fasi moli, ma ua faateleina ai le mana’oga faava-o-malo mo le suau’u popo- lea sa faaaoga lava mo le gaosiga o molī-ga’o i luma mai o le 1850. 

O nei manaoga fesuisuia’i tau fefaatauaiga faatasi ai ma le mana’o o Weber ina ia avea o ia ma tagata muamua na te suia mo se mea lelei le faatauina atu i fafo o le popo, ae tu’u mo le galueaina o le suau’u popo e le’i faamamaina i totonu o Samoa i le 1867-lea na pogai ai ona faasaga Siamani e matua galueaina faatoaga ma le fefaatauaiga faava-o-malo. 

O le mea moni, e o’o mai i le 1886-ua maua e Godeffroy poo le kamupani na suitulaga ia te ia le 75% o oloa tau fefaatauaiga a Samoa ma le 60% o ana oloa e auina atu i fafo. 

Na maua ai foi se una’iga faaopoopo i le galueaina o faatoaga i Samoa ona o le oso maualuga o le tau o le filo talu ai le Taua a Tagata Amerika-lea na pogai ai ona totŏ le filo e avea ma laau toto tulaga lua e maua ai tupe i totonu o togā-niu. 

O isi mafuaga mai fafo na pogai ai ona fausia se ala o nofoa-afi mai le tasi itu i le isi itu o Amerika i le 1869, le faavaeina o ala fou tau fefaatauaiga i totonu o le Pasefika ona ua maua le auro i Kalefonia ma Niu Sauelese, le faaulufaleina mai o le malosi e maua ai le ausa, le faaleleia atili o fesootaiga i le vasa, ma le fuafuaga mo se fesootaiga e ui atu i le Panama talu mai le 1850-faatasi ai ma le faatupula’ia aoao o le fefaatauaiga atoa ma le faatauaina atili o atumotu e avea ma nofoaga e tu’u-taula ma utu ai vaa folau poo taulaga foi e malolo i ai vaa ma tagata folau aemaise ai lava le aia mai o Malo Tetele ia Samoa.

10 August 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>