TIA O LE VAVAU I SAFOTU- Mai le Tusi o le “Suaga a le Vaatele”

09 August 2016, 12:00AM

O iinei pe afai e fia maimoa i ai o loo i ai ni ma’a ua faaigoaina o le “Ma’a Sapusi” ma le “Maa Safe’e”-ia e faapea sa pologa ai tagata Samoa e tau fuliese i le pule saua a le Tuitoga a’o pulea Samoa e Toga.

Fai  mai le Talatuu na mafai ona fuli ese lenei ma’a ona o le fesoasoani a pusi ma fe’e o le sami.

O loo i ai le Tia o Lilomaiava o “Tulase, atoa ma le nofoaga o Kalevalio lea e faapea sa totŏ ai le “Tolua’i’ava-lea fai mai talatuu ‘e tu i uta ae falala ona ‘ata i luga o le sami’. O le paolo o ona ‘ata lea e masani ona aleaga ai tautai ma polo le latou atu.

O le ‘ava foi lea fai mai na tu, tu lava gase, lea na maua ai le upu-“tugase.” O le ‘ava foi lea e faapea na se’i e le tama o Mausautele-ona avane lea i le tūtū i totonu o le nofoaga ua ta’ua nei o Paia.

O loo i ai nei i totonu o le aai o Paia- se mauti’eti’e-o iina na tūtū ese ai palapala o le ‘ava. O le itu i sasa’e o Paia i le auvae mauga o loo i ai se lua tele e faapea -o iina sa tu ai lea ‘ava.O luga o le sami i le itu i sisifo o loo i ai le Vaisafe’e poo le Vaise-a’o le afua mai le mauga e faaifo i le sami-o loo taoto ai le tasi o ‘ave o le “Pa-U’amea” lea e afua mai gauta o Palauli.

O ia nofoaga e mafai ona toe fai i ai se suesuega auiliili i le lumana’i. O gauta foi o Safotu o loo i ai le Mata o le Afi poo Matavanu- lea na pa i le 1902 ma faaleagaina ai e le Lava Sale’aula ma Lealatele e o’o mai i le asŏ. E faitau afe ma afe eka o le eleele ua lilo i le papa ma e o’o mai i le asŏ, o loo gogolo pea pea le Mata o le Afi e peiseai ua toe ola. Ua i ai nei le Ala Galue o Safotu e ui atu faatafatafa i le Mata o le Afi ma e mafai ona maimoa i ai. 

AVAO –O le afioaga lenei o loo faamaonia e le Tala Faasolopito -na faaliliu ai mo le ulua’i taimi -le Tusi Paia i le gagana Samoa-ae faatoa lua tausaga talu ona taunuu mai ulua’i Misionare L.M.S.i le 1830. O le tausaga 1832 na taunuu ai i Savaii ulua’i misionare- e tau saili se nuu o loo faaaogaina le gagana Samoa tautala e sili atu ona lelei.Na latou mua’i filifiia Falealupo, ona faamautu ai lea i le nofoaga e igoa o Falema’a. Ina ua uma ona fai tapenaga mo le faaliliuina o le Tusi Paia, sa latou se’e loa i Safune i le mea e igoa o Leagiagi.

Mulimuli ane-ona latou toe se’e lea i Avao. O Alii Misionare sa taiulu o Misi Palate, o ona fesoasoani o Misi Neueli ma Mariota. E le’i umi se taimi ae amata loa le galuega o le faaliliuina o le Tusi Paia ae fesoasoani i i ni alii Samoa se to’aono na filifilia faapitoa i luga o le latou tomai faa-failauga ma le lelei o lo latou tomai tautala i le gagana Samoa i aso uma.

O Alii Samoa e to’aono-o le Afioga a Mala’itai o Safune, Afioga Leota Penitala o Avao, Susuga Talavou o Sapapalii, Susuga Vaaelua Petaia o Lalomalava, Susuga Laupu’e Gagamalo o Samauga ma le Afioga a Maiava o Sato’alepai.  O le faiga sa fai ai le galuega-sa fai auaua’i. A uma ona faaliliu lea Tusi ona soso’o lea ma le isi Tusi.

O le Tusi muamua na faaliliu- o le Tusi a Mataio o le Feagaiga Fou, ona soso’o ai lea ma le Tusi a Mareko. O le autu na faamuamua ai le faaliliuina o ia Tusi-ina ia mafai ai ona faaaoga mo Sauniga-lotu ma A’oga a le Ekalesia i totonu o nuu i tua.

Sa faaaoga mo le faaliliuina o le Tusi Paia-le Gagana Eperu ma le Aramaika, faatasi ai ma le Tusi o le Gagana Tautala a Palesetina-ma tusitusiga anamua- e avea ma faavae o le faaliliuga o le Tusi Paia i le gagana Samoa.

O le faiga e masani ai-o le taimi lava e uma ai ona faaliliu se tusi, ona fai loa lea o ata o sea faaliliuga- ma auina atu i le aufaigaluega o loo i nuu-mo ni o latou manatu faaalia ma se fesoasoani. O le Feagaiga Fou lava na mae’a muamua ona faaliliu-ona soso’o ai lea ma le Feagaiga Tuai.

Ina ua uma ona faaliliu le Feagaiga Tuai, sa faasaga loa i le galuega fita o le faaleleia atili o lea faaliliuga. E le’i umi se taimi ae mae’a lea galuega-ona auina atu loa lea o le faaliliuga atoa o le Tusi Paia- i Peretania Tele- mo le lolomiina ma toe faafo’i mai a ii ona foliga e pei ona i ai nei.

O le Maa Faamanatu na faavaeina e faamanatu ai lenei galuega tele- o loo tu nei i lumafale o le Malumalu o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Avao.

O loo fausia le malumalu o loo i ai nei- i le tulaga sa tu ai le fale o Misionare-o loo fausia i le namu ae ato i le Lau. Le fale lea fai mai tagata a vevela i aoauli a’o fai le galuega o le faaliliuina o le Tusi Paia, ona se’e lea o Alii Misionare ma le vasega o faaliliu-tusi i le paolo o le Talie- sa i le itu i gatai.

A siliga ona maua se mapusaga mai le vevela-ona toe se’e foi lea i le nofoaga ua ta’ua o le “Papa o Misi” e pito i tai-e faaauau ai le galuega. O lea Talie ua tu’u i lalo i le taimi nei-ae se’i faaavanoa lea vaega e fau ai le falesa o loo i ai nei. O le tagutu o le Talie-lea ua vane lelei ma vanisi-ma ua avea nei ma Pulela’a o le Falesa-lea na faa-ulufale i le 1978.

O le 1845 na toe faafo’i mai ai le Tusi Paia i Samoa nei ina ua uma ona lolomi i Lonetona.O le ‘Au-Leoleo na ulua’i faatuina i Avao i le 1895. O Pine taua o le Tala Faasolopito i Avao- e mafai ona totogi sina tupe itiiti-ona maimoa lea i ai

09 August 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>