O LE MAU A PULE-THE MAU MOVEMENT-1926-1946

12 July 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer

“Ina ua mae’a ona e faalauiloa e faapea o le “Sui”o se tulaga lea e le talafeagai ai-o lea na talanoaina ai e le Mau- i ni fono tele- se lua lea mataupu-ma mulimuli ane ai ona faatonuina a’u- ina ia ‘ou faailoa atu ia te outou e faapea o le ta’u-“Sui”-o le a aveeseina-ae mafai ona outou faaigoaina o le “Faatonu,” Sa faailoa atu e Faumuina i le faamasinoga-i lana tali atu i se fesili a Nelesoni.

Ina ua faailoa atu ia te ia –o lea ua tali mai Nelesoni: “Faumuina, ou te aioi atu ia te oe ina ia ‘aua ne’i e faaigoaina a’u- o le Faatonu-Ou te le faatonuina Samoa-taatia pea ia i latou e pulea a latou lava mataupu.”

Sa fesiligia e Latafoti Faumuina pe o le a le mea o loo mana’omia e le Mau; o se talanoaga poo le faataunuuina o latou mana’oga uma, ma o le tali a Faumuina: “O le manatu moni o Samoa-o mataupu ia e fia talanoaina ma lauiliuina.

Afai latou te tali mai i nisi o latou mana’oga-o le a latou talia ma le faafetai.

O a lava mea e le mafai e le Pulega ona tuuina mai-e mafai ona faataatia mo nisi talanoaga. O le manatu o tagata Samoa e faapea-afai latou te le maua nisi o latou mana’oga na talia-o le a lelei la mo tagata o le Malo faa-Europa- ona tuua Samoa.

O le mana’o moni o tagata Samoa e faapea- o ia mana’oga uma -e tatau ona talia ma taunuu ai i se femalamala’iga.

O le aso 3 o Mati 1934-na faamaonia ai e Latafoti e pei ona masalomia-le nofosala o Nelesoni i le galulue faatasi ma le taupulepule ma le Mau-ma faasalaina ai o ia i le nofo i le falepuipui mo le valu masina-ma le faa-aunuua mo le sefulu tausaga.

Na ave sa’o lava Nelesoni i le Falepuipui i Vaimea, ma faasa ona auai i mataupu tau lana pisinisi- ma o totonu o le luasefulu ma le fa itula na tuu atu ai o ia i luga o le va’a o le Maui Pomare –e aunoa ma le faatagaina e alu i lona aiga-e teu mai ana mea e ave-poo le aumai foi o ni ona ofu lelei mo le tau malūlū lea o le a aga’i atu i ai.

Na asiasi ane lona afafine o Calmar ia te ia i Vaimea-ae na te le’i tuua le atunuu ma na tusia ai se Solo e logo-i-tino o le “Faanoanoa o le Afafine.” A o toe tatagi le loka ma le leo tele- ma le faitoto’a tele ua toe mapuni mai.

Ua tula’i mai le ata i totonu o lo’u loto E mafai ona ‘ou vaaia auiliiliga ta’itasi ma ona vaega uma Ou te le faagaloina se atomika e tasi O ia aupā malūlū ma le uiga ese-ua manino nei i la’u vaai O faamalama tetele e lua ma ona u’amea faalalava e fa,ia sa mafai ona ‘ou iloa atu ai le vanimonimo ma fetu; O fala tuai e fa sa fola ai le fola.

I le pito o le potu- sa tu ai se laulau itiiti, na gaosi mai se laau malō. Sa i luga o se laulau- se molī e tau le susulu Ae peitai ua faaalia manino mai ai le vaaiga e manatua pea.

La’u pele ea, o lo’u alofa, lo’u tamā-sa nofo mai ai. O le malamalama mai le molī ua faaalia ai le sinasina o lona lau-ao; ma le alofa i ona fofoga a’o feliua’i solo se’i vaai; ma le alofa o i totonu o lona lava loto malosi! O le taimi lea ua o’o mai ai le lagona- fasioti loa!-E mafai ‘ea ona e tuua’ia lo’u afafine ona o lona lagona e tusa ai ma lea mea?

A manatu i le tamā-e ese lona faamaoni ma le lelei. Ua lima sefulu ma le tasi tausaga o le soifua o Neleson-i ma ua i ai le faamoemoe-e le toe fo’i mai o ia i Samoa.

O le Maui Pomare e masani ona folau ese mo Aukilani mai Apia-ae i lea taimi-sa faatonuina ina ia folau atu mo Lyttelton ma Nelesoni, o ia lea o le a tuli lona faasalaga i le Falepuipui i Paparua- lea e latalata i Karaiesetete. Na taunuu Nelesoni i Lyttletonu i le aso 19 o Me-ma ave ai e se nofoa-afi  i Karaiesetete.

E tusa ai ma le vaai a se tusitala o tala fou a le Christchurch Star-Na matua teena e Nelesoni le tuuina atu o ia i totonu o se taavale a Leoleo-ma o lea sa taumafai ai e taofi se taavale la’upasese.

Ae peitai-sa le manuia lana taumafaiga-ma sa tu’u loa o ia i totonu o se Veni. Fai mai Leoleo sa momoliina atu o ia i totonu o le latou lipoti-e leai se taimi na teena ai e Nelesoni lona alu i le veni. Fai mai a ia-‘ona o Nelesoni o se tagata mamafa tele -ma e ese foi le faiga o ana gaoioiga-o lea e tatau ai ona fesoasoani ia te ia.

Na taofia Nelesoni i le Falepuipui o Paparua mo le iva aso. Ona o le vave ona tuuina atu o lana talosaga apili ina ua taunuu-o lea na avatu ai o ia i le Falepuipui i Ueligitone mo se aso- a’o le’i tatalaina o ia i tua-e ala i le totogi  o se tupe e 500 pauni.

E tusa ai ma le apili a Nelesoni-sa faamaonia le nofosala o Nelesoni-ae na toe faaitiitia lona faasalaga i le falepuipui mo le tolu vaiaso- lea na tonu ai i le Faamasinoga e tatau ona tuli.

O le a tumau pea lona faa-aunuua mai Samoa mo le sefulu tausaga. O se tasi o faamasino e to’afa na fofogaina lana apili, o Judge Herdman, sa leai se masalo o ona lagona e tusa ai ma lea mataupu.

“E aliali mai o Nelesoni o se alii e matua tele lona malosi ma e uiga ese le lelei o lana amio, ae peiseai-na te faatauaina se talitonuga faavalevalea e faapea na filifilia faapitoa o ia e le Atua na te faatauaina le mana’o o ona tagata- e ala i se tauiviga e faasaga i le pulega faale-tulafono, ma na faatinoina ni faiga- ia e faamoemoe o le a mulimuli ane ona maua ai Samoa mo tagata Samoa.

O le itu e faanoanoa ai -ona ua na le aloa’ia le matua leai o se aoga o lea tauiviga. Na teena e Privy Council i Lonetona ona fofogaina le talosaga mai ia Nelesoni. Sa taumafai e Nelesoni se faiga tuusa’o mo Forbes ma faailoa atu i ai –sa nofo i lona olaga atoa i Samoa, sa i ai lona aiga e faapena foi ana mataupu faa-pisinisi.

“O le faa-aunuua mo le Sefulu tausaga-e tusa ai ma lo’u matua i le taimi nei, Mr. Forbes-e mafai ona ‘ou faauigaina o se faa-aunuua mo le olaga atoa, poo-o le a se mea o le a totoe mai ai mo a’u.”?

Mo mataupu ua faaigoaina o solitulafono tau polokiki; e lima tausaga sa faa-aunuua ai o ia-sa faatioina I totonu o ni falepuipui eseese se tolu-ma na toe faaitiitia i se tulaga e taofia ai i totonu o tuaoi o setete i se tulaga o le mativa.”

Afai ua ‘ou faaita oe Mr. Forbes-ou te talitonu o le a e talia le umi o le taimi o le faataugaina a’u-aemaise ai lava le matua faaalia o le amio a lo’u tagata moni. Sa le kea i ai Forbes.

12 July 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>