Tusi fa’atatau i Mataupu Ogaoga

06 November 2016, 12:00AM

25 Oketopa 2016

 

Afioga le Alii Palemia male Mamalu ole Kapeneta Malo Tutoatasi o Samoa 

APIA 

 

Mataupu: MATAUPU OGAOGA O LO’O A’AFIA AI LE KOMESINA O LEOLEO MA LE LETOE LAGOLAGOINA E LE MATAGALUEGA  

Afioga e, 

1. O le’a taoto pea ia i lagi tapu ou paia o sa ma faiga aua e le gafatia taulimaina e so matou leo vaivai. O pala lava mai le vavau e tumau e oo i le faavavau. Ae ole a fagatonu ia le malama ma vili tonu le ifi a Maina e tusa o le auga ma le faamoemoe o lenei savali. 

2. Lau afioga ile Palemia male mamalu ole Kapeneta, ua lagona lava lo matou le mautonu male atuatuvale i lenei vaitau e tusa o faiga ma suiga ua aliali mai i totonu o le Matagaluega. Ua fai i lagi folauga ma ua tofafa mai tia-sa nisi o toa ole Matagaluega sa latou asaina le gasu ole taeao ma le filifili ole vaosa. Sa leai lava se mea e gase pe pa’o vale i galuega faatino ma le tautua i le atunuu pele i le ao male po. O tiute na sautia ai Ile malulu, aemaise ole vevela o le la ma to’atuga sa feagai ai i na aso, sa leai lava se leo e laga-vale. Aisea? Ona ole manumanu i le tautoga ma le tautua le faalogologo tiga, aua le filemu male saogalemu ole Malo Tuto’atasi o Samoa ma ona tagata. 

3. Lau afioga ile Palemia male mamalu i le Kapeneta, ole tautua lava lea oloo faaauau pea e oo mai i le taimi nei ona o lo matou naunau lava e tausi le filemu ole atunuu. Ole upu a le tusi, a pule male saua, e mapu i tiga le nuu, ae a pule male alofa, e mapu i le filemu.

4. O le aupega foi a le Leoleo, o lona fofoga e momoli ai le tulafono ma ona aiaiga, ae le o le faaogaina o aupega malolosi poo laau malosi e le masani ai si o tatou atunuu filemu. 

5. Lau afioga ile Palemia male mamalu o Sui o ole Kapenta, ole vaaiga lea ale atuunu’u ua iai nei ile Matagaluega ma le faatinoina o ana galuega, o soo se taimi lava e vaaia ai Leoleo, e okometi lava le oso ae o le manatu o loo faaaupegaina Leoleo i fana. Ole manatu lea e mafai ona osofaia ai Leoleo e tagata, ma oo ai loa Samoa ile suia ole nofo filemu o ona tagata, ile vevesi ma le fevaevae’ai. 

6. O lea e tagi uu ai le loto ma le mafaufau ma faanoanoa ai le agaga, ona ua loa tausaga o galulue ma ofoina atu o matou tagata mole galuega faa-leoleo na tauto ai i Ie Atua soifua, ae ua tele faitioga ma tu’uaiga ua faia faasaga mai, aemaise o faafitauli ua loloffi i le Matagaluega, ona ua le o gatasi le faatinoina o galuega i ala o le tulafono a Samoa sa aoaoina ai alii ma tamaitai leoleo, ae ua faaaoga tulafono a Amerika (LAPD) ua le talafeagai ma le faavae o Samoa, e pei ole faaaogaina o laau malosi i 500 se taimi e agai ai leoleo i ni osofaiga, ma ua oo lava i taimi e tali atu ini vevesi e tulai mai i totonu ole atunuu. 

7. Ole mafuaaga lea ua tupu ai le vevesi ona ole eseese o tulafono e faaogaina i galuega e ala mai i faatonuga ale alii Komesina, ma ua lagona ai le maasiasi i le Pulega ma le Matagaluega ma ua atagia ai le vaivai o le matou Matagaluega i le vaai mai i fafo. Ae peitai lau afioga ma le mamalu i le Kapeneta, ua lava ta-oso i matou i le tofa faaletulafono e faafoefoeai le Matagaluega i soo se mataupu e tulai mai. 

8. E le’o toe po se lilo i lau afioga male mamalu ole Kapeneta, ua le tasi ae ua lasi ona amia e le afioga a le Minisita ole Matagaluega le Pulega ma fesiligia ona ole tele o faafitauli ua lipotia ile Minisita e le mamalu ole atunuu, ona o faaiuga le talafeagai ua afaina ai le atunuu, sa faia e le Komesina. 

9. I le agaga faaaloalo tele ma lo matou loto maulalo i lau afioga ile Palemia ma le mamalu ole Kapeneta, e pei lava ona masani ai i saunoga a lau afioga i le Palemia, “aua le fefe e fautua i Minisita i mea tou te iloa e manuia ai le Mataguluega, a o le faaiuga e fai, o lena lava...”. E pei o au saunoaga la ua faalototeleina ai i matou o meafaigaluega a le Malo, auā le manuia ma le filemu o si o tatou atunuu.

10. Ole uiga o lenei tusi, o la matou tatalo ma se tu’ualalo e molimoli atu ai ma le agaga fa’aaloalo i lau afioga ile Palemia ma le Kapeneta, ona o le tele o faafitauli ma tulaga le talafeagai ua alia’e mai talu le tulai mai o lenei Komesina. 

11. I le ava ma ie fa’aaloalo i lau afioga ma le mamalu o le Kapeneta, e le talitualima ina le filifilia ole Komesina, ae momoli atu pea se agaga vaivai e faapea, o nei faafitauli ua alia’e, ua fesiligia ai le tofia ma agava’a na tofia ai le Komesina o Leoleo, pe na ia ausia le tulaga uma e aofia ai avea o se Taitai Leoleo (Commissioned Officer) i totonu ose auaunaga faaleoleo e tusa ai ma le taiala o vaega taua (selection criteria e agava’a ai ile tulaga ole Komesina. 

12. E afua mai lenei tu’ualalo ona le tele o faafitauli ua afaina ai le Matagaluega ma ua fevaevae’i ai le aufaigaluega, maua lē lelei ai le faatinoina o tiute fai a le Matagaiuega. O faaiuga fai ma amioga le talafeagai a le alii Komesina, ua matua fememeai ai ma le mautonu ai lava le Matagaluega, poo le a ea le sa’o? E ese lo matou faauigaina o le tulafono ese faatonuga o loo aumai, ma ua oo ai lava ina tula’i mai tulaga ua fesiligia ai le faatinoga o a matou tiute poo sa’o ea pe sese. 

13. Maumau pe ana faapea e fai se Komisi suesue (Commssion of inquiry) e tusa ma le Lipoti a le Ofisa o Sulufaiga e uiga i le osofaiga faasoiitulafono lea sa faatinoina e nisi o alii Ieoleo i luga o le faatonuga ale alii Kornesina. Atonu o ina o le’a silafia ai le Kapeneta i le anoano o faaletonu lea oloo tula’i mai i totonu o le lotoifale o la matou Matagaluega, e aofia ai le; 

a. Faia o ni faatonuga e le tusa ai ma le tulafono (unlawful orders) Faataitaiga: i. Ole aumaia o sana faatonuga e umia pe faaogaina ai e leoleo laau malosi mo se osofaiga, ae oloo matou iloa lelei, e le tusa ai ma le tulafono. E fautua foi iai, ae le taliaina. 

ii Suiga le talafeagai ua ia faia e pei o faatonuga ale Malo e teena e le Komesina ae toe suia lava i lana pule e pei o le lisi ua taua i lalo; 1. Fa’alo e ave i le tagata e tatau iai le fa’alo. (Police Salute). E fa’alo uma leoleo i tagata maualuga, ae peitai o le Komesina e le fa’alo.  2. Lona le faaaloalogia lea o le toniga e iloga ai le tulaga maualuga o ia o le Komesina ole Matagaluega o Leoleo o Samoa. 

3. Ua felanulanuai solo toniga a vaega taitasi, e oo lava i pulou oloo faaoga ua pei oni pulou tafao. 

4. Faaaloalo i maliu o leoleo a. Sa faatonuina e le Malo ina ia faaauau pea ona ufi Sa (pusa maliu) o soo se Leoleo e maliu ile tagavai o Samoa ma isi tulaga masani 

5. siitia o tulaga tofi i totonu ole Matagaluega (Promotion) 

6. e oo mai ile taimi nei e lei usitaia lava le faatonuga a le Malo e faia le siitaga ma faatumu tulaga (structure) o le Matagaluega 

7. siitaga o totogi. a. Ua loa ona aumai le FK e toe iloilo ai le siitaga o totogi o le Matagaluega, peitai e oo mai ile taimi nei e lei faia lava 

b. E matuā lē malamalama lava le Komesina i tulafono aemaise Tulafono Faavae o Samoa (Constitution) Faataitaiga: i. Fa’aaogaina o le laau malosi e aunoa ma se faatagaga faaletulafono (Police Powers Act 2013, sec 13A) ii. Faaaogaina 0 aupega malolosi (firearm) i soo se galuega faapitoa poo ni osofaiga o nofoaga 0 masalomia ai ni Iaau faasaina (operation), e oo lava i galuega e le tatau ona fa’aaogaina ai (low risk/no threat) iii. Leai o se faatagaga faa-le-tulafono e faaaogaina ai laau malosi iv. Lona fa’aau’upegaina i aupega malolosi e le faatagaina faaletulafono (machine gun) i taimi o osofaiga faapitoa a Leoleo v. Lona faaaogaina o au’upega le faatagaina i taimi o tiute faapitoa (operations) a Leoleo vi. Lona resitaraina o aupega malolosi e le faatagaina faa-le-tulafono ia na aumai i totonu ole Matagaluega ile taimi ole Gun Amnesty 2015 vii. Lona resitaraina i aupega malolosi e aunoa ma se faatagaga mai le Minisita  c. Amioza faaalia i totonu ole ofisa e ala ile gagana. O faamatalagg faasausili, ma le leai o se va fealoa’i i totonu o le Matagaluega, ma ua faleagaina ai le igoa lelei o le Matagaluega. Faataitaiga:  i. O le gagana fa’aaoga i totonu o le ofisa, aemaise le taimi o fonotaga e na te lafoina ai upu palauvale ma lē talafeagai i tu ma aga faamasamoa, faapea ma le tau faafefe ma le pulea i Iuma ole vasega o taitai leoleo, ua aafia ai lagona ma aveesea ai le naunataiga i se faatinoga ole galuega i sona lelei. 

d. Faaaoaa sese ole malosiaga faa Komesina (abuse of power) Faataitaiga: i. O le faa’aogaina lea o lona malosiaga faa-le-Komesina e saisai ai tagata e aunoa ma se malosiaga o le tulafono,(unlawful arrest) o le mafuaaga lea ole tele mai o su faasaga i le matagaluega (lawsuit) ii. O le faia lea o le faatonuga e taofia pe loka (charge) uma tagata molia, ua oo lava i solitulafono e le o iai se malosiaga faa-le-tulafono e loka ai, ae talafeagai ai le faasamania (Summons) 

e. Fai kegi poo le fai vaega i totonu ole ofisa ae aofai ai le Vaega ole TOS & PSU, pau lava ia o Ofisa e afea ele Komesina i soo se taimi ma faia foi a Iatou fonotaga. O i latou foi ia o loo avea ma faufautua ia te ia, ae le fesiligia sui o lana pulega (Executive members)  

f. Suia o faaiuga ole promotion panel (Board) ae leai sona malosiaga e tusa ai ma tulafono ma taiala, ae filifili Leoleo o loo fiafia iai. 

g.Taumafai lea e faagaioi le Matagaluega i faga faamiliteri poo le LAPD ele masani ai tatou. Faataitaiga i. O le faatonuina o le Vaeag o le TOS e faaaupega i laau malsoi i mataupu e tulai mai totonu o nofoaga faitele ii. O le faaaogaina o le laau malosi i taimi e manaomia ai se fesoasoani a Leoleo i taimi o vevesi, ae e le talafeagai ona faaaupega ai Leoleo  h. Le amanaiaina lea o tulafono faaleoleo ( Police Service Act 2009 ma le Police Regulation 2010) ae tau faaofi mai tulafono faafafo pei o le tulafono taiala a le LAPD 

i. Faia lea oni faaiuga le sao ma le pi’opi’o (Abuse of power & Corruption) Faataitaiga: i. Taumafai lea e faaufiufi soligatulafono e faia e alii Leoleo e lalata ia te ia, e aofia ai lana ave taavale Const Laauli Talataina. ii. Taumafai e toe tatala mataupu ua mae’a ona faia lai faaiuga a le Tribunal a Leoleo

iii. Tulituli au pu ma sa’ili’ili masei i tagata faigaluega e le fiafia iai, ona faaogaina lea o lona malosiaga faa-le-Komesina e faia ai sana faaiuga e faasala ai iv Faaaogaina Iona tulaga Komesina e le mafai ai ona molia nisi o lona aiga e aafia mai ile tulafono 

j. Lona le tapa o se fautuaga mai i sui o le Pulega i mataupu ogaoga e ala tatau ai ona soalaupule i totonu o le Pulega, ae fai lava lana pule toatasi. 

k. Manatu maulalo ma le vaai faatauvaa i Leoleo sinia ma sui ole Pulega e ala i upu ma faamatalaga e nate lafoina 

l. Faatupuina o le fevaevae’ai i le va o tagata faigaluega e ala i faamatalaga fai 

m. O uiga lē popoi lē ko e’e ma le fa’aaogaina o le igoa ole Palemia e fa’aauala mai ai faatonuga ina ia faamata’u ai le aufaigaluega ina ia fai le mea o loo mana’o iai. 

n. E na te le amanaiaina foi se leo poo se tuualalo mai le afioga ile Minisita e pei o le tele o mataupu e fautuaina lava e le Minisita ina ia taumafai e soalaupule ma faaaoga le va fealoaloa’i, petai e na te le fa’aaogaina. 

o. E lei umi se taimi o lana nofoaiga ae ua maitauina se aafiaga tele o le matagaluega ini faitioga ma ni tagi faasaga (lawsuit i le matagaluega ma ua faamasagia ai ma faalumalumaina ai le matagaluega. 

p. Faia o ni faamatalaga faifai agai ile Malo 

q. Ua fai ma ana masani ma ua amio’ai le vaai maualalo i le Afioga i Minisita ma le Malo, e iloa i ana saunoaga e fai ma faatusatusa Samoa i Amerika. 

r. Mau ole lē faatuatuaina (Vote of No Confidence) i. E faauma atu ai la matou Tusi e faapea: O i matou uma lava ole Pulega (Senior management) lea ua matou saini lima atu i lalo e fai ma sui mamalu uma o alii ma tamaitai leoleo ole Matagaluega o Leoleo, ua le o toe iai so matou faatuatuaga e toe avea le susuga Fuiavailili Egon Lincoln Keil e fai ma o matou Komesina. ii. o le faamoemoe foi ina ia toafia ai pe faaitiitia ai le tele ole mau su (lawsuit) ua faasaga mai ile Matagaluega ona o faaiuga fai a le Komesina. 

14. Lau Afioga i le Palemia ma le mamalu o le Kapeneta, o lea ua tuuina atu lenei tusi ma le agaga maulalo ina ia faia se komisi suesue faapitoa (Commission of Inquiry)ma e mafai ona matou tuuina atu molimau ola e lagolagoina ai a matou talosaga ua folasia atu i lumamea. 

15. E valuvalusia ai aa o le laau ona ua logo i Pulotu le mapu ale tamaloa ona ua lagona le fia malolo i le pologa o le sasa ma le ta. E maualuga so matou manatu, ole a talia i so outou finagalo alofa ma se tofa faatamalii le augani atu ma le tagi a le pu-mate ina ia faia ile sa’o male amiotonu le filifiliina o se ta’ita’i mo lenei matagaluega. Matou te talitonu o loo i ai lava i totonu o le Matagaluega e ua i ai le tofa male uta mamao latou te fa’atautaia le sa ole Matagaluega aua se manuia agai i luma aemaise le saogalemu o Samoa ma ona tagata. 

16. Ia alofagia e le Atua lau Afioga ma le mamalu Kapeneta, ia mamaoi lagilagia ma tuataafale i lo outou soifua i le tino male mafaufau, ae faasilisiliina le ola faaleagaga e pei o la le Keriso. Ia faamanuia foi le Atua ia Samoa ma ona Tagata, ae ola le Matagaluega o Leoleo.  Attachments: - Suesuega o laau malosi na aoina ma ile taimi o le Gun Amnesty 2015-2016 - Faamaumauga o lona faaaupegaina ile aupega le faatulafono ina - Faamaumauga o lona resitaraina o aupega le faatagaina faa-le-tulafono e aunoa ma se faatagana a le - Minisita o Leoleo - Mau o lona faia o ni faatonuga faasolitulafono e faa’o le oti i se tagata - Kopi o ata ma faamatalaga a molimau e uiga i nisi o mataupu ua taua i luga.

06 November 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>