Tala tu’u - O le Feagaiga a Galumalemana ma lona Afafine o Letelemalanuola

By Admin Peršon 09 January 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer.

 

A faapea ua maliu se tupu, poo se aloalii, poo se atalii o I’amafana, poo se atalii o Tuimalealiifano, o se alii o na alii ua maliu, a e faia lona lagi. 

E muamua ona fola atu o se ‘ie toga lelei lava e fai ma mea-sa o Letelemalanuola. Aua a avatu i ai se ietoga leaga, ona ita lea o ia ma faapea ana upu:- o ona tusaga ia oti lava lau fanau uma. 

A fola atu le toga ae talia e le tama’ita’i, ona faatoa tali ai lea o toga o le lagi ia Samoa uma. 

E faapea lava ona faia e feagaiga uma a Tupu. 

E oo mai lava i aso nei o mamalu pea na feagaiga; sa faataunuu lelei lena feagaiga i le lagi o Malietoa Laupepa (1898). Na ave ai le ietoga e sili ona lelei ia Fonoti i Amaile, le suli o Tuitofa-Tooa. O le aiga Sa Malietoa o suli tama tane ia (tuagane) a’o Tuimalealiifano o le feagaiga lea (tuafafine).

O Letelemalanuola o le saoauluma lea o le aiga o Sa Tuimalealiifano. O Lanuola o le tama teine a Sauimalae, o ia fo’i le afafine o Tuimalealiifano Tuitaalili. 

Sa mana’o Nofoasaefa e fia maua le mamalu o isi papa e tolu, o le TuiAtua, Gatoaitele ma le Tamasoalii. A e peita’i, sa taofi mau pea faleupolu e o latou ia papa, latou te mumusu i faaee atu i se tasi ua iloga mai le matavale o ana amio ma le faasaua. 

O le faailoga o le le manana’o o Lufilufi ia Nofoasaefa, na filifili ai e faaee lo latou papa i se tasi o lo latou lava itumalo. Ua aliali loa mai suafa o Alii taulele’a e to’alua. O le tasi o Paitomaleifi le atalii o Luafalemana le uso o le tupu o Galumalemana; i le ma le isi o Mata’afa Faasuamale’aui, o le alii o le aiga pa’ia o Salevalasi. 

Na faatutu lena to’alua, ona tupu ai lea le faalavelave fou; aua ua loto isi ia Paitomaleifi; a e loto isi ia Mataafa. Ua le maua se iuga filemu, ona tau ai lea o itu e lua. E toatele naua le itu a Mataafa, ma sa vave lafoia le tasi itu; ona TuiAtua ai lea o Mataafa.

Na matua tauvale lena mea ia Nofoasaefa; ma ua tiga tele i le mea ua faia e Atua; ua tuu i lona loto, e siil e taua i lena itumalo pe a lava lona malosi ma le mamalu e fai a’i. 

Ua uma ona faamatala atu le taua o Nofoasaefa na faasaga ia Atua, ma lona tago ‘au i Savaii, ma lona fa-aso i tagata atoa ma lona i’uga na fasiotia ai. A’o loo totoe ni nai isi tala e faasino ia te ia, e pei o upu tuu faasolo mai. 

O le faamatalaga lea i le mafuaaga o le igoa o Nofoasaefa.  Afai ua loto Leulumoega e fai se alii ma tupu, ona aami lea o ia e Leulumoega. Ona aumai lea i le maota i Nuuausala, aua o le maota lea e afio ai le tupu. Ona afio mai lea o le Tui-Aana, o le a ulufia le maota. Ona avatu lea o nofoa e fa, o nofoa paia ia:- o le nofoa o Lemana, o le nofoa o Galu (Alipia), o le nofoa o Soloai, ma le nofoa o Manuta.  Ona i ai lea o le atalii o Galumalama o Nofosaefa.

Na usu Nofoasaefa ia Tusoloimalie le afafine o Matai’a i Faleata. E toatasi lo la tama o Leasiolagi, na avea ma suafa mamalu i Salani, Falealili. O Leasiolagi lena o le tama o le tuaa o le ulua’i Tamasese na Tui-Atua ma Tui-Aana. Sa le’i matua avea atoatoa o ia ma Tupu. O Tamasese Titimaea lena na tuumalo i Mulinuu i le 1892, ma ua lagomau i Lufilufi. 

Na mavae le maliu o Tusoloimalie, ona usu lea o Nofoasaefa ia Sauimalae le faletua o lona tama ua maliu, sa fai lava mona tina. Ua le alo le tama’ita’i, ona avea ai lea o Taeoalii le tama a lona faletua ma Galumalemana, e fai mona atalii fai. 

O le tama lena e aulelei, fai mai le upu: - “ua gau le teine i lona titi”. O Taeoalii e tupuga mai ai Su’atele (Safata) le tama o Kalala ma Maria. 

Sa tele ina nofo Nofoasaefa i Asau i Savaiii le aiga o lona tina. Fai mai isi o loo lagomau o ia i Matanofo, Falelatai; a e taofi isi o loo teu i tafatafa o lona tama i Satapuala. 

O LE ISI TAUA O PAPA 

Ua tuumalo Nofoasaefa, ona filifili lea le Faleono o Lufilufi, o le a faaee le Tui-Atua i se tasi o Alo o Galumalemana o totoe. Ua fulisia le Faleono ia Tupo le uso taufeagai o Nofoasaefa. A’o le tasi failauga taua o Lufilufi o Tusa, e le loto i ai, ua pipii o ia i le mavaega a le tupu ua tuumalo.  O le ala lea na alu ai Tusa i Aleipata e filifili ma Tafua ma Fuataga, o matua o lena vaega o Atua. Na faapea le faaaliga a Tusa ina ua latou fesilafa’i. “Ua finagalo le Faleono e ‘alaga le papa o Atua ia Tupo. A’o a’u, ou te le loto i ai i lena alii; o lea ua ‘ou sau ai e fia iloa so oulua finagalo; o se mea lua te finagalo i ai, o lo’u loto fo’i lea.”

Ua fai la latou filifiliga, ona faapea ai lea o Tafua “o le o loo nofo nei i Salefaavale, o lo tatou alii lea”. O le igoa lena o le fanua sa nofo ai I’amafana le uii a Galumalemana i na ona po. O Ti’avea e i ai Salefaavale, e pei o Aopo i Savaii ona lelei mo Seugalupe; o le taaloga sa fiafia tele i ai alii.  Na manino ia Tusa le fetalaiga a Tafua, ona ia tali atu lea: “ua lelei, o lo’u loto moni fo’i lena – ia nofo i’amafana e fai ma tupu”. Ona sau ai lea o le savali e logo mai ia I’amafana, ia alu atu i Aleipata e faatatau i ai isi fuafuaga. 

Ona fo’i mai lea o Tusa i Lufilufi, ua ta’u i le Faleono, e le finagalo Tafua ma Fuataga atoa fo’i ma ia ia Tupo; ua taofi latou e faaee le papa ia I’amafana, o ia lava lea na finagalo i ai lona tama; le tupu ua tuumalo, e sui ia te ia e fai ma tupu o Samoa. 

A’o aso ia, ua finau ai fo’i Tupua, o le isi ona igoa o Tualamasala, o le isi lea atalii o Galumalemana ua ‘au ia Tupo lona uso taufeagai. O lenei, ua aliali mai pea lea lava uiga, ua le gata ina felotoa’i tama, a’o o latou aiga ua taufai malolosi i alii ua taufai loto i ai, ma ua i’u ai lava ina o le a tau se isi taua. 

Sa feinofa’i pea faapena, a ua i’u loa ina pa ona o le faiga a le tulafale Safata o Manu’a. o le tasi aso laofia, sa potopoto ai i Mulinuu le itu a Tupo; a e sau loa Manu’a ma le tapa’au (pola), ua lafo i luma o le potopotoga a Alii ma tulafale; ma ua vala’au loa i le alii e alu ane e saofa’i ai e fai ma faailoga ua na talia le tofiga. Na afio ane loa Tupo e tusa ma lona manatu. Ona alaga loa lea o Manu’a ma le leo tele:- “o le tatou Alii lenei, tatou te faamaopopo i ai, e tusa poo le a le faalavelave e tupu.” E ui lava ina mamalu fetalaiga a Manu’a, a e le’i maua ai le tonu. Ua logo atu i Aleipata le mea ua tupu. Ma o le aso lava fo’i lea ua fai ai le isi sauniga faapena i Aleipata, i le nuu o Saleaauma. 

Ua avane fo’i le tapa’au i luma o le faapotopotoga o alii ma tulafale; ua valaauina I’amafana e nofo ai; ma ua fetalai loa Tafua:- “o lo’u alii lenei, filifili la o tatou aiga poo ai e ‘au i ai; o I’amafana poo Tupo”. Na tula’i loa fo’i Tusa ma faaopoopo i ai. “O lou Alii, o lo’u alii fo’i lea, ia tatou faamaoni ia te ia ma tau mo lana nofo.” Na faapena ona ta’utino e Molioo mai Faleapuna, ma Leifi ma Tautolo i Aleipata, ua ‘au faatasi uma lava ia I’amafana. Na saunoa fo’i Leota mai Solosolo, o I’amafana lava, o le tupu moni lea o Samoa. 

O le uiga lava o na fetalaiga e leai se isi mea o le taua; ma ua manino uma lava i ai tagata sa potopoto ai; ua taape nei i o latou nuu e sauna ai mo le faalavelave. 

Na afio mai I’amafana ma Molioo i Faleapuna e faamaopoopo lena nuu. Ona o ai lea i Tuamasaga, A’ana, Manono ma Savaii mo le tagoga ‘au lava. Sa talia lelei I’amafana ina nuu uma, ma ua folafola mai lava lo latou fesoasoani e faasaga tau ia Tupo ma Tupua, o loo tago ‘au fo’i la’ua i o la’ua aiga. 

Na mavae nai vaiasosa ua mae’a tapena le taua e itu uma e lua. Na i’u ina fetaui itutaua i Mulifatu le vaitafe e tuaoi ai tua ma Tuamasaga. Na tetele le taua i le amataga, a ua le tatali le itu a Tupo ona o le toatele o le vaega o Samoa e ‘au ia I’amafana ua to’ilalo Tupo. 

Na avea lena fetauaiga e tasi ma mea ua lava e iloa tino ai ua fulisia le atunuu ia I’amafana, ma ua leai se faamoemoe mo Tupo e tusa ma lona mana’o. O lea, e leai se mea e tatau ona fai, tau o le faamaulalo ma sosoo ia i le fealofani.  Ua i’u lena taua puupuu; ua faanofo ma faamamaluina I’amafana e na o ia le Tuiatua, ma o le tupu fo’i lea o Samoa. Ua faatafea Tupo ma Tupua i Tutuila, le motu o loo ta’u ai le igoa o le Atua Fafine ua faaigoa ai o le motu o Taema. 

Na talosaga o la aiga ma uo, ma ua talaia e I’amafana, na faatagaina ai i la’ua e toe fo’i mai i o la nuu i Upolu ina ua mavae le tausaga e tasi.    

By Admin Peršon 09 January 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>