Fa’ailo le sao o tama’ita’i ma tinā

By Ilia L Likou 30 January 2018, 12:00AM

E silia ma le 15 tama’ita’i ma tinā na mafai ona auai i le Tanoa Tusitala i le Aso Faraile na se’i mavae atu nei.

O lea fonotaga na tu’ufa’atasia ai manatu ma finagalo i le sao taua lea o tinā ma tama’ita’i o le unaia o vaega uma ma le taua e tete’e atu ai i suiga o le tau o lo’o ua feagai nei ma le lalolagi.

O lea fonotaga o se taimi muamua lenei ua mafai ona fa’ataunu’uina mai ai i Samoa nei.

O lana afioga i le Sui Palemia o le Matagaluega o Si’osi’omaga na saunoa e tatala aloaia lea fa’amoemoe.

I lana saunoaga autu na ia fa’ailoa ai le taua o le sao taua o tama’ita’i i so’o se fa’alapotopotoga e unaia vaega uma e tu’ufa’aitiitia ai le tele o ‘a’afiaga ua feagai ma le Pasefika ona o suiga ma’ale’ale o le tau.

I Samoa lava ia na fa’amanino e Sunny Seuseu se tasi fa’apitoa i le atunu’u i le maitauina ai o fesuiaiga o le tau i le amataga ai o lenei tausaga.

E fa’atoā tau suiga lelei mai i Aperila fesuiaiga o lo’o ua maitauina nei i le atunu’u.

Na ia fa’ailoa ma le manino o lenei vaitau o le tau su su, e ma’ea i a Aperila ma fa’atoa toe iloa lelei ni suiga  to’amalie pe a o’o atu i le taimi lea.

O le taimi lenei o lo’o i le vaitau o le La Nina ma o fesuiaiga lava nei e  maitauina e pei a tetele tetele le la, ae fa’afuase’i mai timuga ma pei a agi afā.

E o’o mai lava le taimi lenei o lo’o ua vala’au pea atunu’u laiti o le Pasefika e aofia ai ma Samoa i atunu’u tetele ina ia tu tu fa’atasi e tete’e atu i suiga o le tau aemaise o ‘a’afiaga o atunu’u laiti o le Pasefika i le si’itia ai o le suasami.

O le masina o Novema le tausaga ua mavae na feiloa’i atu ai le Sui Palemia, ia Mata’afa Fiame Naomi i a Pope Faranisisi a’o aga’i atu ai i se tasi o fonotaga fa’ava-o-malo na mafai ona auai atu ai (U.N.F.C.C.C. C.O.P.23) lea na fa’ataunu’uina i Siamani.

I lea feiloaiga na fa’ailoa ai e Pope Faranisisi nisi o atugaluga o lo’o ua i ai nei ona o le si’itia ai le suasami ma avea ai ma ‘a’afiaga i nisi o atunu’u tau atia’e o le Pasefika ma ua ‘a’afia ai fagotaga i le tele o gataifale o atunuu lea o lo’o fa’alagolago ai le atunu’u.

I lea feiloaiga na ia fa’ailoa le taua o le galulue fa’atasi o atunu’u tetele ma atunu’u laiti ina ia foia nei fa’afitauli ona o le ‘a’afiaga i le ola ma soifua o le to’atele o tagata.

I le fa’atalatalanoaga ma Fiame Naomi Mata’afa i luga o le Leitio a le Vatikane na ia fa’amamafa ai le lagolagosua o atunu’u tetele ina ia mafai ona foia  fa’afitauli ua tele ina lofia ai atumotu laiti o le Pasefika.

E tele atunu’u e o’o atu ai Pope Faranisisi ma fa’ailoa atu le fesoasoani i le tele o auala e mafai ona galulue fa’atasi mo le manuia, i le tino, mafaufau ae sili i le agaga.

O le tausaga ua te’a sa malaga ta’amilo ai fo’i Pope Faranisisi i le taimi muamua i lona tula’i mai ai i le ta’ita’iina o le Ekalesia i le lalolagi ma afea ai Aferika.

I lona auai atu ai i Mexico sa ia fa’aaogaina le avanoa i le taimi o le Misisa e molimoli ai le tele o timaiga aemaise ai lava lea o le taua o le si’osi’omaga mo le ola ma le soifua o so’o se tagata soifua.

O se malaga  na mafai ai ona asia o ia le tele o vaega o lo’o nonofo ai tagata sulufa’i.

Na  fa’ailoa mai fo’i o lea malaga sa ia feiloai atu ai i nisi o talitonuga e pei ona i ai le Moselemi ma e ui ona o le a le aofia ai le tele o vaega o le atunu’u ae o le agaga lava o Pope Faranisisi ia nonofo fa’atasi tagata uma i le filemu ma le soagalemu.

Ina ua ma’ea ai o Aferika sa ia asia ai loa se tasi o vaega o Amerika.

I lona auai ai i lenei atunu’u na ia tapunia aloaia ai se Fonotaga tele mo aiga i Philadephia lea e silia ma le 18,000 tagata mai vaega eseese o le lalolagi o lo’o mafai ona auai ai, ma o se fiafiaga tele lea i le afe ma afe o i latou i lea vaega aemaise o le Ekalesia Katoliko lava ia.

O Pope Faranisisi o se tasi o e iloga o lo’o matua ave le lagolagosua i suiga o le tau e le gata i a te ia ae o le  tele o ta’ita’i o  lotu i  suiga ma’aleale e pei ona ua feagai ai nei  ma le tele o atunu’u o le lalolagi.

E tusa o fa’amatalaga mai le Vatikana talu ai na feiloa’i le Tama Pa’ia ma ta’ita’i o isi talitonuga ma o latou una’ia le ‘AufaiPolokiki i le Fono Tele na usuia i Niu Ioka na sainia ai e atunu’u ni fuafuaga fou mo le tete’e atu i le mativa ma le mate-laina fa’apea  fuafuaga mo le si’osi’omaga. 

Na ta’ua e Peresetene Barack Obama, o Lana Afioga a le Tama Pa’ia, o se tasi sa ogaoga sona sao  i le fa’aleleia o fe’ese’esea’iga i le va o le Iunaite Setete o Amerika ma le Malo o Cuba, ae na mulia’i toe fa’amamafa e le Tama Pa’ia, i ana katinale, le mana’o e toe fa’aleleia vaega tau Polokiki i totonu o le Vatikana. 

Ae mafai e Pope Faranisisi ona ‘ausia se tulaga e mafai ai ona fai o se fa’ai’uga ma se maliega ‘autu mo suiga o le tau? 

E foliga mai, o le a taumafai iai le Pope. O le tausaga lenei, sa tu’uina  mai ai e le Tama Pa’ia, se fe’au fa’a’umi’umi mo le 1.2 piliona o tagata Katoliko o le lalolagi, ae le gata i lea o sana saunoaga i le Fono Tele a Malo ‘Aufa’atasi ma vala’auina se fono a Ekalesia ‘autu uma i le lalolagi, e uiga lava i Fesuia’iga o le Tau. 

E pei ona fa’ailoa muamua atu ai i ripoti na ta’ua e le Fa’auluuluga o A’oa’oga Fa’aSaienisi a le Vatikana, o Epikopo Marcelo Sorondo e fa’apea, o le mafuaga o ia fa’atinoga, ona o le mana’o o le Pope ina ia una’ia le fono a Malo ‘Aufa’atasi i Paris i le tausaga fou, lea o le a taumafai ai atunu’u e fa’amautu talanoaga (ua 20 tausaga o lē fa’atinoa) mo le fa’aitiitia o le gaosia o kasa e afaina ai le lalolagi atoa. 

“E lagolagoina e a matou tagata popoto le tofa a le Tama Pa’ia, lea o le a taumafai ai mo se fa’ai’uga ogaoga i le tausaga a sau,” o le fa’aaliga lea a Sorondo i le Cafod, le Vaega mo Atina’e a le Katoliko, i se  fonotaga i Lonetona. 

“O le mafaufauga lava lea, ia faia o se fono ma ta’ita’i o ekalesia autu ma fa’ailoa ai i tagata uma le tulaga o lo’o iai le tau ae maise a’afiaga o le soifua.”

Ina ua mae’a lana asiasiga i Tacloban ia Mati, le a’ai o Filipaina na fa’aleagaina e le typhoon o Haiyan i le 2012, na fa’alauiloa ai e le Pope se tusi e seasea fa’atinoa, e uiga i suiga o le tau ma le soifua fa’aleTagata. O lea tusi o lo talosagaina ai Katoliko uma ina ia faia fa’atinoga ma ‘auala fa’aSaienitisi, ma o le a tu’uina atu lea tusi i le 5,000 Epikopo i le lalolagi ma le silia i le 400,000 patele, mo le tufatufaina atu i sui uma o le Ekalesia. 

I le tausaga ua mavae atu, na finau atu ai fo’i le Pope mo se faiga talafeagai fou o tulaga tauTupe ma Vaega o le Atina’eina o le Tamaoa’iga, ina ia tutusa ai tagata uma ma le fa’aleagaina o tulaga masani. I le masina o Oketopa, na saunoa ai i se fonotaga a e ua leai ni nofoaga e nonofo ai i Amerika i Saute ma Asia mo isi mana’oga: “O Atina’e e fa’amoemoe i le atua o tupe, e tatau ona fa’a’autū i le natura o mea, ina ia o gatasi lona fa’aaogaina, ma le tulaga manuia sa iai.   

“O lo’o fa’apena lava ona le suia, talu ai, o lo’o ‘autu i fa’atinoga o se tamaoaiga ma tulaga tauTupe e leai ni ta’iala. Ua le toe fa’alagolago i fa’atinoga a tagata, a’o tupe. Ua pulea e le tupe.

“O le fa’alagolago tasi i le fa’aaogaina o ‘ele’ele, le fa’alaloina o la’au, fesuisuia’iga o le suavai mau, le so’ona fa’aaogaina o vaila’au o’ona e fa’ato’aga, o nisi ia o fa’afitauli ogaoga o lo’o fa’aleagaina ai tagata mai ‘ele’ele na fananau ai. O suiga o le tau, o le fa’aitiitia o ola ‘ese’ese o i le si’osi’omaga ma le fa’alaloina o la’au, lea ua va’aia ai nei ona a’afiaga mata’utia pei ona molimauina,” o lana saunoaga lea. 

Sa fa’aalia ai atugaluga o Epikopo mai konetineta ‘ese’ese, ona o talanoaga o tulaga o le tau ma talosagaina ai, mo le ulua’i taimi, atunu’u tamaoaiga, ina ia fa’atinoina loa se galuega.

Na ta’ua e Sorondo, o se tasi mai Argentina ua iloa e latalata tele ia Pope Faranisisi: “Pei o aso sa finau atu ai le lalolagi i suiga ogaoga sa iai i le Seneturi 19, o le asō, ua tele lo tatou suia o le si’osi’omaga. A fa’aauau ai i le tulaga o iai nei, o le a molimauina i lenei seneturi se suiga tele o le tau ma le fa’aleagaina o le si’osi’omaga, e matua mata’utia.”  

Na ta’ua e Neil Thorns, o le Fa’auluuluga o le Vaega o Atina’e a le Katoliko, le Cafod: “O le fa’anaunauga o Pope Faranisisi i lana tusi ua ta’ua, e le ma-iloa. A ua matou va’aia le afe ma afe o e lagolago, ua ta’utino ia fa’amalamalama i a latou faipule tulaga o le fesuia’iga o le tau, ma le afaina e o’o iai atunu’u matitiva.”

Peita’i, o  le pulunaunauina e le Pope o lea mau, e mautinoa, o le a fa’aalia iai se tete’e mai isi Ekalesia ae maise ai le Iunaite Setete o Amerika – e aofia ai e tete’e pei o John Boehner, le Ta’ita’i o le Vaega a le Republican i le Maota o Sui ma Rich Santorum, le sui o lea Vaega sa finau fo’i mo le tofi Peresetene. 

O Katinale George Pell, o se tasi sa avea ma Akiepikopo o Sini Ausetalia, o lo’o ua lafo iai le va’aiga o Tulaga Tau Tupe a le Vatikana, a o se tasi sa faitioina ona sa finau tele fa’apea, ua uma ma le toe vevela le lalolagi ma afai e fa’aluaina le kaponi i le ‘ea, lona uiga “o le a fiafia iai la’au”. 

O le tusi a le Pope o le a tu’uina atu, e iai nisi o le a fiafia ma talia lelei. Peita’i, e iai fo’i nisi e tete’e. 

“O se tusi mi le Pope e le masani ai. O le tulaga aupito maualuga lea ua o’o iai le malosi o le Pope. 

E ise mea o le 50 – 60 itulau, e tele tele. Ae iai nisi o Katoliko iinei o lo’o fa’apea mai, sa le tatau ona a’afia fua i tulaga fa’aPolokiki, ma e le au iai lona silafia,” o le fa’amatalaga lea a Dan Misleh, le fa’atonu o le Vaega e Va’ai le Tau i le Vatikana.

Na ta’ua fo’i e Calvin Beisner, o le fofoga mo le Vaega a le Cornwall Alliance for the Stewardship of Creation e fa’apea: “E tatau i le pope ona solomuli. E sa’olele le mau a le Ekalesia Katoliko i tulaga o le soifuaga ae ua tau-fa’asese i tulaga fa’aSaienisi. E foliga mai o faiga fa’avae o lo’o una’ia e le Vatikana, e sese. O lo tatou tulaga e atagia ai manatu o le anoano o kerisiano i totonu o le Iunaite Setete.”

I se tasi o Fonotaga fa’alemalo na auai ai Pope Faranisis na ia matua’i una’ia ai e lenei ta’ita’i iloga le tafiesea ai lea o le fia’ai.

“E tatau i le lalolagi fa’ava-o-malo ona tali atu i le mana’oga aupito taua, o le fa’amautuina lea o taumafa mo’omia, e avea o se “aiā a tagata uma,” o le malelega lea a Pope Faranisisi i sui o le fono Lona 39 a le Fa’alapotopotoga o Taumafa, a Malo ‘Aufa’atasi, i se feiloa’iga fa’apitoa sa faia i le Vatikana.

“A galulue malo auai uma mo isi malo auai, e vave lava ona taunu’u i le ‘autasiga, aua fa’atinoga a le Fa’alapotopotoga o Taumafa (FAO) ae maise le toe fa’amanatuina o le ulua’i sao o le FAO – fiat panis, ‘ia lava taumafa,” o lana fa’aaliga lea na ta’ua ai le fa’aupuga fa’aLatina o lo’o i le pine-aloa’ia a le Fa’alapotopotoga.   

I saunoaga e le Failautusi Aoao o le FAO, Jose Graziano da Silva ma le Ta’ita’ifono o le Fonotaga, Le Mamea Ropati Mualia, na toe fa’amamafaina ai e le Tama Pa’ia, le taua o le fa’aitiitia o taumafa ma’umau, le faia o a’oa’oga mo taumafa paleni ma le faia o ni fuafuaga ma fa’atatau e fa’amautuina ai le lava o taumafa mo tagata uma o le lalolagi.

“O fa’amaumauga o mea’ai fa’ama’umau, ua tupu ai le popole,” o le fa’amautuina mai lea e le Pope, o fa’amaumauina a le FAO, o lo’o fa’ailoa ai le silia i le tasi-vae-tolu o taumafa e gaosia i le lalolagi, o lo’o ma’umau ma lē-fa’aaogaina. 

Ua tatau nei ona “tatou faia fa’atasi o se ta’utinoga” e fa’aleleia ai a tatou fa’atinoga masani ma fa’aaogaina ai puna’oa fa’aleNatura, i se tulaga talafeagai lelei , o lana fa’aaliga lea, ma fa’aopoopo atili mai: “O le nofonofo e leai se galuega e faia, e le o se te’ena lea o tulaga  o le atina’e, aua ua manino lava, o le mea lea e tatau ma talafeagai mo le isi.”

I se fonotaga pu’upu’u ma le Fa’atonu Aoao o le FAO, na ia le fa’amamafa ai lona  fa’alaua’iteleina o le isi asiasiga i le FAO ma isi fa’alapotopotoga.

Sa ia fa’amamafa fo’i le taua o le fa’amatu’uina atu o taumafaiga a le FAO, “ina ia ‘auai tonu ma fa’atino i nofoaga mao tua o le lalolagi, ina ia malamalama ai le Fa’apotopotoga i mana’oga o tagata, na mafua ai le iai o le FAO,”o le fa’aaliga lea a le Pope. 

Na vala’aulia fo’i e le Pope, i ē uma na ‘auai, ina ia taga’i toto’a i a’afiga ma fa’aletonu tau fefa’ataua’iga o fua o fa’ato’aga ma le tau, aua le fa’amautuina o taumafa – ae maise mo aiga faifa’ato’aga. 

“O le leaga o tau o taumafa, e noatia ai ē e matitiva mai le faia o ni fuafua lelei aua le maua ai pea o taumafa lelei mo le soifua manuia,” o lana saunoaga lea. 

“Toe susu’e le isi laupepa fou,” o lana fa’aaliga lea e atagia ai le uiga loloto o taumafa, e ala mai galuega fai-fai pea a e galulue, o aiga ma atunu’u ‘ese’ese.

Na talosagaina fo’i e le Tama Pa’ia, sui uma ina ia fa’amuamua fa’ato’aga, nai lo fuafuaga mo le atina’eina o atunu’u uma ma ia lagolagoina le fai-fai pea o fuafuaga e fa’amalosia ai aiga ma nu’u ina ia mafai ona tali atu ai i a’afiaga fa’aNatura ma galuega fa’aleTagata soifua. 

Na fa’aleo fo’i e le Pope, ona popolega i le faoa o le tele o ‘ele’ele tau-fa’ato’aga e kamupani ma malo, lea “e le gata ina faoa ai le tele o isi tulaga lelei mo faifa’ato’aga,” ae “a’afia ai fo’i pulega ma le sa’olotoga o malo.” 

Na fa’ailoa e Pope Faranisisi lona ‘auai i le Fonotaga Lona Lua Fa’ava-o-malo, e uiga i Taumafa Tatau, ia Novema talu ai, lea sa ia talosagaina ai ta’ita’i o le lalolagi, ina ia fa’atinoina loa a latou ta’utinoga ma maliega i ni faiga mautu e si’itia ai tulaga lelei o taumafa mo le lalolagi. Sa ia ta’ua se fa’atinoga e “faia ai ni tali mautu i mana’oga o tagata fia-taumamafa ma e o lo’o naunau mo ni atina’e tau-fa’ato’aga, o se tali mo o latou fa’afitauli.” 

E pei ona silafia ai o le masina lava lenei i nai aso e le’i mamao atu na fa’ailoa atu ai le faate’ia o tagata ina ua falalolalo faalaua’itele Pope Faranisisi i faiga faatautala talu ai nei “ a le o totonu o Roma ia poo i totonu o le Vatikana.” 

Na ia fai lea faatoesega i lana fono faalaua'itele i vaiaso taitai ma tagata i le le St. Peter's Square, ae na te le'i faaalia pe o a faiga faatautala e faasino i ai lana saunoaga. Sa manatu tagata atonu o lana saunoga e faasino i se pelepitelo sinia mai Polani o ia lea na faate'aina mai lona tulaga i le Vatikana ina ua mae'a ona faalaua'iteleina e faapea e i ai sana sootaga faa-faafafine ma se tasi. 

Fai mai le fofoga o le Pope e le faasino le saunoaga a le Tupu Sa i le famavaega talu ai nei a le pulenuu o Roma. Na ta'utino e Federico Lombardi i tusitala o tala fou e faapea o le faato'esega a le Pope sa "faalaua'itele ma e le faapito i se mea e tasi" ae fai mai e le faasino foi i tulaga tau "polokiki" o loo aafia ai le Pulenuu o Ignazio Marino, lea na faamavae i le amataga o le vaiaso, ona o se faatautala tau aitalafu. 

Fai mai Father Lombardi sa faasino le saunoaga a le  Pope i faiga faatautala ia o loo "noatia ai alii o le Ekalesia." I le faitau afe ma afe o tagata sa potopoto ai mo lana saunoaga i vaiaso ta'itasi, fai mai Pope Faranisisi: "Ae ou te le'i amataina le Kapite, i le suafa o le Ekalesia, ou te fia talosagaina mai ia te outou sa faamagaloga mo faiga faatautala na tulai mai talu ai nei a le o totonu o Roma poo i totonu o le Vatikana.Ou te talosagaina la outou faamagalo mai."" Na ia ta'ua foi: "O le afioga a Iesu o loo tumau lona malosi i le asō, oi talofa i le lalolagi talu ai e faatautala. O Iesu e ta'utino lona finagalo. Fai mai a ia e manino mai o le a i ai tagata faatautala. Ae talofa i le tagata na te faia faiga faatautala."

'Ia outou Fiafia ma mitamita'

O upu o Lana saunoaga na valu ai ulu o tagata matamata o le Vatikana ona o le fia iloa tonu pe o fea tonu faiga faatautala na ia ta'ua, e pei ona lipotia e David Willey o le BBC. Na faitioina talu ai nei le pulenuu o Roma ona o le tuai ona amata tapenaga o le aai mo le tausaga pa'ia lea ua fuafua e amata i le vaiaso lona lua o Tesema.

E faitau miliona ma miliona tagata malaga ua faamoemoe e malaga atu i Roma mo se faagasologa o sauniga a le Ekalesia, ma o lenei tulaga o le a manaomia ai nisi leoleo ma le tuuina atu o nofoaga e nonofo ai, taumafa ma vai, o itu ia na matauina e la matou tusitala..

Ae peitai, atonu lava e faasino lana saunoaga i le faasilasilaga mai le Monsignor Krzysztof Charamsa - o se tagata poto lea tau mataupu silisili sa galue i totonu o le ofisa tau talitonuga o le Vatikana talu mai le 2003- i taimi amata o lenei masina e faapea o ia o se tagata o loo faia faiga a ni tagata tutusa se to'alua o loo nonofo e pei o se ulugalii,o le faamatalaga faaopoopo lea a la matou tusitala o tala fou. 

O Msgr Charamsa, lea e 43 tausaga lona matua, fai mai o loo fai le la sootaga ma se tasi ma ua "fiafia lava ma mitamita" i lona tagata, ma ua mana'o e lu'i "faiga faa-nuu po a le Ekalesia, e uiga i le nonofo o ni tagata tutusa se to'alua. 

O mea na ia faaalia na o'o ane i le afiafi o le fonotaga tele e faamanino ai le aoaoga a le Ekalesia Katoliko e uiga i le aiga, lea o le a talanoaina ai mataupu tau le nonofo o ni tagata tutusa se to'alua ma le faaaoga o faiga e le fanau ai se tamaitai. 

Sa faaigoaina e le Vatikani ana faiga "e matua matuiā lava ma e le talafeagai ai" ma aveeseina ai o ia mai ona tiute fai e tusa ai ma lona tofi. 

O Tala fe'avea'i, tuuaiga ma faafitiga e uiga i se mea ua faaigoaina o tala a faa-fafine o le Vatikana ia sa salalau solo i le faagasologa o se fonotaga sa matua tele lona faalauiloaina a Epikopo ma Katinale mai le lalolagi atoa, o le faaaliga lea a la matou tusitala.

By Ilia L Likou 30 January 2018, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>