O NISI O FAAMAUMAUGA FAAOPOOPO O LE TALA FAASOLOPITO O SAMOA

21 August 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia F. Tupua mo le Samoa Observer-Aso Sa 21 Aokuso 2016.

O le 1893 na pulea ai e Konesula e to’atolu le Faletupe o Samoa- lea sa faaletonu ona o le tele o aitalafu. Na to’ilalo ai fo’i ‘autau a Mataafa i ‘autau a Malietoa-ma faatafea ai loa Mataafa i Sailusi-faatasi ai ma lona afafine-ma Tupuola, Tagaloa, Sausau, Lei’ataua, Faumuina, La’ulu, Tele, Fiame, Sauni, Mulipola ma Soa, ae faa-falepuipui le isi 27 o matai.

Ina ua magalo i latou ia, sa latou faasaga loa e fau le ‘Ala o le Alofa’ poo le “Road of Loving Hearts” i Vailima. O i latou na aafia i le faiga o le Ala o le Alofa o: Leleisi’uao ma Mataafā o Palauli, Salevao, Po’e ma Telesŏ o Siumu, Lemusu o Solosolo, Tupuola Saina o Lotofaga; Tupuola ma Muniaiga o Amaile, Ifopo ma Fatialofa o Lepa.

Fai mai upu faamaumauina mo lea galuega-“Ua matou mafaufau i le alofa sili o lana Susuga Tusitala –i lana tausi alofa i le puapuagatia o i matou i le falepuipui, ua matou saunia ai se meaalofa ua sili e le pala e o’o i le faavavau, o le Ala lea ua matou ‘elia.”

1894-O le isi tausaga lea o fevesiaiga i le atunuu. Na ta’ita’i e Tamasese (laititi) Aana ma Atua e faasaga tau i le Malo. O le tausaga foi lea na maliu ai le alii ta’uta’ua o Tusitala poo Robert Louis Stevenson.

O lana tusi-“Footnote to History”-na tusi i Vailima i taimi vevesi o Samoa, ae o loo manino lelei ai lona lagolago malosi o le finauga a Mata’afa, faapea foi le lagolagoina o lana uo mamae o Misimoa poo Mr. Moors. 

Ina ia faamaonia atili ai lenei mau, o le Tusi i le Faatonu ua tuuina atu i lalo e talitonu le to’atele- na tusi e le alii o Tusitala ma lomia faasalalau i le nusipepa o le “Samoa Weekly Herald”o lena taimi, e pei ona faamauina i le gagana Peretania o le Cyclopedia of Samoa-fai mai:-“O le taua mata’utia i Vaitele i le aoauli o le Aso To’ana’i talu ai i le va o ‘autau a Mataafa ma Malietoa-sa le tatau ona tupu, ona ua foliga mai e peiseai e lē ma taofia, ae ia manatua, ina ua mae’a ona una’ia faamalosi Malietoa Laupepa ia toe avea ma Tupu, sa na silafia lava o i latou ia e finau malosi ia na toe umia lea tulaga, sa tatau ona o ane e lagolago ma puipui ia te ia.

Ana faapea e manino lelei mai-e moni e mafai ona ia faatuatuaina le malosi o Malo Tetele, semanu matou te talitonu e le tulai mai le taua i Vaitele. Ae ui o lea, e le mafai e le mea ua tupu nei ona faamagalo Mata’afa poo lana ‘au-faufautua. 

E le o le soloaiga muamua lenei a Malietoa. Na fulitua o ia i lea tofiga i le sefulu ma le lua tausaga talu ai, ae sa pa le tala i lena taimi- o loo foufou lava e fia avea ma Tupu.

O lea la ua o’o mai i lenei vaitau, o le faalua a’i lea ona le taunuu ana fuafuaga. Mo le sili atu i le lua tausaga talu ai, sa avea o ia ma totonugalemu ma vaaiga autu o le le femaliliea’i, taupulega faalilolilo ma upu faatupu vevesi.

Afai na finau gaua’i Malo Tetele ia Novema 1889 ina ia toe avea Malietoa ma Tupu-ae musu Mataafa e faamatu’u atu le faaaloalo a tagata na faae’e atu ia te ia- e ala ia latou lava faitalia, semanu e faapenei ua sa’o ma lē ponā le mea ua na faia.

Peita’i, na tuu-‘aulafo lava i lea una’iga malosi ma ua faamaonia ai lona tutumau i lona talitonuga, ma avea ai o ia mo se taimi umi ma faasoesa i le Malo.

Sa na lulῡ le matagi vale ma ua selesele i le asiosio. O itu lelei o Malietoa ma lana tete’e-matou te le tautala i ai, ae ona o le mala ua pagatia ai le Aiga o Mataafa, ma aveeseina ai lana fanau a ua matua lona soifua, pau o le mea e mafai ona matou faaleo atu-o a matou faamaisega ma ia matua taia ia faaumatia- le aao o mala.

O le 1895 na faatu ai e Tamasese lona Malo i Leulumoega e faataute’e i le Malo.

21 August 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>