TALA FAASOLOPITO O SAMOA MAI LE AMATAGA

By Fuimaono Na’oia Fasavalu Touli F. Tupua 29 June 2016, 12:00AM

Herr EMIL LUEBKE:  O le Pule ma le Faatonu o le Nusipepa o le Samoanische Zeitung, ona pau lea o le Nusipepa sa lolomi ma faasalalau i totonu o Samoa, ma e matua tele lona tomai ma le poto masani i le matātā tau tusitusiga i nusipepa ma le lolomiina. Na fanau ma ola a’e i totonu o East Prussia, ma na amata ona ia aoaoina lea tomai i totonu o Fale Lomitusi sa galue ai i le tele o nofoaga o Siamani i lea lava galuega tau Fale Lomitusi.

E tolu tausaga sa a’oga ai e avea ma fitafita mo le Puipuiga; ma o le taimi lava na mae’a ai, na ia tuua ai Siamani mo Ausetalia. Na taunuu i Victoria ma sa nofo ai mo le lima tausaga mai le 1891-1896. Ona soso’o ai lea ma lona alu atu i Kuiniselani ma galue ai i le nusipepa a Siamani e avea ma fomeni o le matagaluega e tuufaatasia nusipepa. Sa galue i lea galuega mo le lima tausaga, ae ina ua toe maua o ia i le fiva o le fia malaga, o lea na ia alu ese ai loa mo Samoa.

O le tausaga lea e 1901. Ma e taunuu mai  i Apia, e lua Nusipepa o i ai-o le Samoa Times ma le Weekly Herald, i le gagana Peretania. Ina ua taunuu Herr Luebke, e na o le Samoa Times sa lolomi, ae ina ua pulea atumotu e Siamani, sa avea loa Samoa ma vaega o Siamani. Ona lomia loa lea o le Samoa Times i le gagana Peretania ma le gagana Siamani ma avea ai loa ma nusipepa uiga ese. O le taimi muamua na lomia ai o le 1901, ma e ui ina lē tele na’ua ana lomiga, ae o le lisi o e na fai sao i ai sa faateleina pea i lea tausaga ma lea tausaga.

O ona lautusi uma sa faa-avanoa atu i tagata lautele e faailoa ai a latou faaseā ma manatu eseese, ae sa faatino pea lana galuega o le fai lea o tusitusiga uma ma le amiotonu i tagata uma lava. O le Government Gazzete sa lomia i le Ofisa o le Samoanische Zeitung e pei foi O le Savali lea sa lomia i le gagana Samoa ma tuuina atu i masina ta’itasi mo le faasalalauina o tala fou mo tagata uma o le atunuu. E toatele foi tagata Samoa sa faafaigaluega i lea Ofisa mo le lolomiina o ia nusipepa ma sa matua iloa ai lo latou sogasogā ma le atamamai i lea galuega. 

Mr. C.E.PARKHOUSE: Sa galue i le Kamupani a Parkhouse & Brown, na fanau i Egelani i le 1860 ma sa aoaoina i Devonshire. Ina ua uma lana a’oga, sa galue i se faletupe ma e tele tausaga sa galue ai i faletupe i Lonetona. O le 1885 na sau ai i Niu Sila ma fai ai ona faletupe se’ia o’o i le 1895, ma o le taimi lea na sau ai i Samoa e avea ma pule mo le Mr. W. Blacklock. Sa mulimuli ane ona la faatauina ma Mr. Brown lea pisinisi, lea sa avea ma pisinisi aupito i mauoloa i totonu o le taulaga. 

Mr. H.G.BROWN-O se paaga a tagata faioloa o le Kamupani o Parkhouse & Brown i Apia. O lea pisinisi sa faatau mai ia Mr. W. Blacklock i le 1903. O fale o lea pisinisi sa faaaoga muamua e W. McArthur & Co o Lonetona ma Sini.

O lea kamupani sa na faatauina atoa oloa a Samoa e pei o le koko, popo ma isi lava faaeleeleaga; ma sa tele ona faleoloa, faatasi ai ma le lua o isi faleoloa sa i luga o le matafaga i Apia. O Mr. Brown o se tagata o Karaiesetete, Niu Sila ma na fanau i le 1872. Na sau i Samoa ia Iulai 1898, ma e tele ni tausaga sa na pulea ai le faleoloa o Mr. H.J. Moors. Ina ua alu ese mai ia Mr. Moors, sa toe fo’i atu i lona aiga, ma ina ua toe fo’i mai, sa galulue faatasi ma Mr. Parkhouse, o ia lea sa pulea i lea taimi le pisinisi a Mr. Blacklock.

I le faagasologa o le taua, sa galue Mr. Brown i luga o le vaatau o le H.M.S.Royalist e avea ma O.S. E faaopoopo atu i mea e fiafia ai i faleoloa, sa fai paaga Mr. Brown ma Mr. T.Andrew i le faatoaga e igoa o le Kia Ora, e 27 eka lea sa faato’a i le koko ma le pulu tosi. Na faato’a i le pulu tosi mo le fitu tausaga ma ua amata ona aave mai tala o le lelei o le tau o le pulu tosi- e 6 seleni ma le lua pene i le pauna.

By Fuimaono Na’oia Fasavalu Touli F. Tupua 29 June 2016, 12:00AM

Trending Stories

Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>