![]() Sa’uni e ‘au’auna i le AtuaO le aso ananafi sa va’aia ai le tumutumu ai o le Laumua i Malua i ‘aiga, uō ma e masani aemaise ai o lo’o usuia ai i le taimi nei le Fonotele a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kersiano i Samoa. |
“Matou te le o faia se gaoioiga ona o le loto tiga poo se faatupu faavalevale, poo le sail
E leai se avanoa mo se Minisita na te faamaumau tupe a le atunuu na te pulea ai tupe a le
E ui ina manumalo le Palemia, Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi i le palota e faauauina pea o
Ueligitone-Ua tuua’ia e le Faipule o le Palemene ma o le Ta’ita’i o le Pati o le NZ First,
O lo’o fa’agasolo i luma o le Fa’amasinoga Maualuga le su’esu’eina o se mataupu o lo’o mol
O le vaiaso ua tuana’i na tula’i ai se tamā na molia i moliaga o le fa’aoomanua e mafua le
O le aso ananafi sa va’aia ai le tumutumu ai o le Laumua i Malua i ‘aiga, uō ma e masani aemaise ai o lo’o usuia ai i le taimi nei le Fonotele a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kersiano i Samoa.

![]()
'O le gagana Sāmoa 'o le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), 'atoa fo'i ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasa'e).
'O le gagana Sāmoa e i totonu o le li'o o 'Āiga o gagana o Austronesia. 'O lenā 'āiga e aofia ai le gagana fa'atoga, fa'atokelau, fa'atuvalu, ma malagasy.
'O le gagana Sāmoa e fa'aaogaina e le tele o isi atunu'u i le Pasefika. E pei 'o aso anamua, i motu e pei o Tuvalu, To'elau, ma Nauru sa leai ni a latou Tusi Pa'ia i a latou lava gagana. 'O le Tusi Pa'ia Sāmoa sa fa'aaogāina e nā motu lāiti mo le faiga o a latou tapua'iga ma a latou misasā.
'O le gagana Sāmoa, 'o le lona tolu lea o gagana fa'aaogāina tele i Niu Sila. E tele nisi tagata i Niu Sila latou te iloa nai 'upu fa'asamoa e pei o 'upu nei: mālō, pīsupo, povi māsima, sapasui, sole, suga, talofa, uso.
Niu Sila: I totonu o Niu Sila, e tusa ma le 47% o tagata Samoa e fananau i Niu Sila e mafai ona talanoa pē fa'aaogā fo'i le gagana Samoa. 'O lona uiga, 'ua sili atu tagata fananau i Niu Sila 'ua leiloa fa'aaoga pē lē mafai fo'i ona talanoa i le gagana Samoa.


![]()