Manatu O Le Fa’atonu - Fa’amaonia e le Sui Palemia le tu’uina atu o le Tusifolau Samoa i le teine Saina o Lin Yuan

By Gatoaitele Savea Sano Malifa 30 May 2016, 12:00AM

O le vaega mulimuli lenei o le lima-fa’asolo o Manatu o le Fa’atonu

Talofa ia Le Mamea Ropati. O se tasi o uo-mamae i na aso e seāseā lagona se leo; pe faia fo’i se mea e silafia lelei e le sa’o ma talafeagai. 

Pau a lea o le fa’alogo ma usita’i.

Ae na silafia lelei e le to’atele, sa le pisa lava i mea sa tutupu i na taimi; sa fa’atino lava ana mea e o’o lava i le taimi ina ua talanoa “tama-matutua” i le fa’atauina atu o tusifolau Samoa ma tagata-nu’u, i tagata mai fafo, ae maise o tagata Saina. 

Ae sa tatau lava ona fesili.

Talu ai, i le itulau pito i luma o le Samoa Observer o le Aso 27 o Iuni 1997, sa iai le ulutala fa’apea: “Ta’utino e le Sui Palemia le fa’amatu’uina atu o sitiseni.” 

O le tala lea sa fa’amatalaina fa’apea: “O ananafi na ta’utino ai e le Sui Palemia o Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi, lona sainia o le maliega e tu’uina atu ai le tusifolau Samoa i Sisifo, i le tama’ita’i Saina o Lin Yuan, i le Aso 08 o Iulai 1996.” 

Tusa lea ma le tausaga atoa i luma atu.

Na ta’ua e Tuila’epa, sa ia faia lea fa’atinoga i lona tulaga fa’aSui-Palemia a’o gasegase le Palemia o Tofilau. Na fa’amaonia fo’i e Tuila’epa, “o le iai o le tusifolau Samoa i Sisifo o Li Yuan – o se tasi sa vae-tamaina e se aiga-Samoa, na tu’uina atu ai fo’i iai se avanoa fa’asikolasipi e a’oa’oina ai i le Iunivesete o Otago i Niu Sila.”

Ae manu ae loa le ata o se tusi mai le Sui Failautusi o Tupe i lena taimi, o Pisaina Leilua-Lei Sam e fa’atuatusi i le Sui Palemia o Tuila’epa.

O le tau-fa’ai’ui’uga o le masina o Iulai o le 1997 e iai le tusi lea, lea sa tele nisi mea mata’utia na fa’ailoa ai. 

O lo’o ta’ua ai se aofa’iga e toluselau-afe tala ($300,000.00) o “tupe le-fa’atagaina” sa fa’aaoga e le Matagaluega a le Palemia ia Novema o le 1995, e fa’atau ai tusifolau e luasefulu-afe (20,000).

Mai lena aofa’iga o tusifolau, e 590 na maua mulimuli ane, e “leiloa le ogalalolagi o iai.” 

I se vaitau mulimuli ane, na talanoaina ai tusifolau e “590” ua leiloa po’o fea o iai, i se tusi mai le Failautusi a le Kapeneta, o Simon Potoi, na ‘ave i le Ali’i Palemia o Tofilau.  

Na ta’ua e Pisa’ina, e leiloa e le matagaluega se fa’amatalaga e uiga i tusifolau ua leiloloa; e le mafai fo’i ona latou ‘aumaia o ni fa’amaumauga tonu o tusifolau sa ‘auina atu i “Aukilani, Ueligitone, Rarotonga, Paris, Fiti, Ausetalia, le Atu Solomona, Hong Kong fa’apea tusifolau sa fa’atauina lava i Samoa nei.”

O le tusi a Pisa’ina na ‘ave i le Kapeneta: “E selau-tolusefulu ma le tasi afe tala ($131,000.00) sa fuafuaina i le tala-‘autu o le tupe e fa’atau ai tusifolau, peita’i, na fa’aaogaina e le matagaluega le seleni lea mo isi fa’amoemoe.

“Ina ua taunu’u mai le oka lea e 6,500 tusifolau i le 1995, sa fa’aaoga e le matagaluega le $150,000.00 o ana tupe masani e totogi ai.

 “O le mafuaga lea na mafai ai e le matagaluega ona fa’aitiitia ana tupe-fa’aalu i tusifolau i le $105,000.00 i le talitonuga, o lo’o tele pea tusifolau o lo’o totoe.”

Peita’i, i se su’esu’ega na faia mulimuli ane, na maua ai “e le taitai lava tusifolau na totoe,” ma “fautuaina ai loa e le Ofisa o Tupe le fa’atauina atu tau o le ono-afe (6,000) o tusifolau e fa’aaoga ai le seleni e $105,000.00 o lo’o i le Tala ‘Autu o le Tupe.

E mae’a ona fa’alauiloa fa’alaua’itele nei gaosa, ae toe o’o mai fo’i isi ripoti lava o lenei sese sa faia.

O ripoti la ia e mai “tama-sasa’o i totonu”.

Na ta’ua e se tasi o latou nei, sa fa’aaogaina igoa Samoa pei o “Tavita”, o “Lanuola”, o “Pele”, o “Peka” i tusifolau nei sa fa’atau atu i tagata Saina; o se taumafaiga ia ‘aua ai ne’i masalomia e le o ni tagata-Samoa. 

Maua ai loa tusifolau o “Tavita Fei Wang, Lanuola Duo-Li Gao, Pele Nga Chui, Peka Duo-Li Gao.” 

O le isi ripoti na ta’ua ai, e isi se tasi i le Matagaluega a Palemia o lo’o malamalama lelei i tusifolau nei o lo’o fa’atauina atu i tagata mai fafo. 

Sa lapata’ia muamua latou, “ia ‘aua ne’i fa’ailoa nei mea i so’o se tasi ae maise lava o nusipepa.” 

O le Aso 29 o Iulai 1997, na fa’asalalau ai i le Sunday Samoa se tala e fa’avae i ripoti nei. 

Le tala lea sa i le itulau pito i luma: “Silafia lelei e le Palemia le fa’atauina o tusifolau.” 

O aso na e foliga ua le-lava Tofilau; atonu ua gasegase ona o tusifolau; pe ua gasegase fo’i ona o polokiki. O fea lava e feafioa’i ai le ali’i, e talanoa ai lava tagata o le atunu’u nei i lana afioga ma tusifolau.

Na o’o lava ina vala’au e nisi o “Tusifolau”, o se tulaga fai-fai ma ulagia e le fa’aaloalo.

Ua manino le amata leai o se talitonuga o le atunu’u ia te ia, ma ua amata tau-mamao ai fo’i mai a’afiaga tau-ekalesia..

O Tofilau o se tasi e aloa’ia tele ma fa’aaloalogia e le EFKS e pei fo’i o lona tua’a a’o avea ma faife’au. E iai fo’i le taimi, sa avea ai o ia ma Ta’ita’ifono o le Ekalesia. 

I le soifuaga atoa o le Afioga a le To’oto’oali’i, o se tasi sa lagolago malosi i lana ekalesia.

A ua le toe fa’apena. Ua “liu-lotu” le tamaloa. O le aso, ua liliu ai lona tua i tapua’iga fa’aKerisiano masani, a ua  vivi’i fiafia i aga fa’afiafia fa’aKerisiano.

Na va’aia so’o i le TV o tapua’i i tapua’iga ua ta’atele mai; e pepese ma sisiva ma isi tagata tapua’i a’o sisi’i o latou lima ma alalaga e ta’uta’u le Atua ma Lona Alofa. 

Peita’i o lo’o aloa’ia pea le ‘auai o Tofilau i lana ekalesia tuai; le mea o lo’o iai lona agaga i lea taimi; o Kerisiano fou e sisiva ma isi o le ‘aulotu a’o pepese ma tapua’i i luga o le TV.

O le tulaga lena i le matau a ta’ita’i a le EFKS, e tete’i  i le va’aia o le Ta’ita’ifono o le Ekalesia o siva ma pese i tapua’iga fou ua iai nei, ma mafaufau ai loa e sili ona ‘ave’ese o le toea’ina. 

A’o le taimi lea, ua leva ona iloa e Tofilau le mea e mana’o ai; ua leva ona tonu i lona finagalo, ua uma ia ma le ekalesia.  

O le mea moni, sa ia lua’i fa’ailo lava, o le a ‘ave’ese ona tofiga e lana Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa. 

“O lo’o mafaufaua e ‘ave’ese a’u ona o lea ua sisi’i o’u lima pe a tatalo,” o lana saunoaga lea. 

Ae le’i popole iai le toea’ina i lena taimi.

O le tasi aso i le Palemene, na tula’i ai ma fa’ailoa: “Samoa, ‘ou te le tapua’i ia Satani. ‘Ou te tatalo i Le Atua, ia fa’amanuia le atunu’u atoa, ma ia ‘aua ne’i manumalo Satani.” 

A’o sausaunoa, na lagona le tete o lona si’ufofoga.

Liliu ane loa Tofilau, saunoa i le Palemene a’o fa’alogologo le atunu’u i le Leitio: “Afai e ‘ave-‘ese a’u e le Ekalesia ona o le ta’utino o le mea moni, fai lena. Pau le mea ‘ou te popole iai, o le va o a’u nei ma Le Atua.” 

Ona nona lea o le maota, ua le lagona fo’i le si’ufofoga o Tofilau.  

E le’i umi ae toe fa’aauau: “Samoa, ‘ou te le o tapua’i ia Satani. Na filifilia a’u e Le Atua e ta’ita’i Samoa. E le’i filifilia a’u e le Atua pe ana o a’u o se tagata-agasala.”

Ae na ta’utino lava e le toea’ina: “O a’u o se tagata leaga. O a’u o se tagata agasala. O a’u o se tagata le-atoatoa. Ua ‘ou nofo-sauni e fa’amavae.”  

Le taimi lea, a’o ia fa’amanatu i le Palemene “Ua leva ona ‘ou mana’o e fa’amavae,” na saunoaga ai: “O le Aso 30 o Novema 1981 na ‘ou lauga i le Palemene lenei, na ‘ou fa’apea atu, Lau Afioga a le Fofoga Fetalai, ‘ou te tu’uina atu nei la’u fa’amavaega mulimuli i le Palemene.  

 “Ou te le ma-iloa pe o la’u upu mulimuli lenei. Ma lou fa’aaloalo tele, ‘ou te mulimuli lava i le mea o iai lo’u fatu, ua leva ona tatau ona ‘ou malaga.”

Ae talu ai e le’i usita’i i lona fatu, ua avea ai o se tagata fa’anoanoa, se tasi ua le-fiafia. Ua le-mautonu ma fa’apea ai loa: “Afai o a’u toe ‘upu nei Samoa, ua lava ma totoe. Tu’u mea uma i Le Atua.”     

By Gatoaitele Savea Sano Malifa 30 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>