TALA FAASOLOPITO O SAMOA MAI LE AMATAGA

By Fuimaono Na’oia Fasavalu Touli F. Tupua 30 April 2016, 12:00AM

AOGA A LE MALO

O le Pule o le A’oga o Herr Damm, ae sa fesoasoani i ai Herr Osbahr ma Misses L. Schultz ma L. Damm. O A’oga nei sa ta’u o a’oga mai Atunuu Mamao-A’oga a le Malo poo Malifa School sa pulea e Misses Armstrong, o A’oga a le Ekalesia Katoliko mo tama (A’oga a Felela Malisi), ma le A’oga a le Ekalesia Katoliko mo teine sa faafoe e Tama’ita’i Taupou Sa. O isi a’oga o a’oga a le atunuu. 

O le A’oga a Misses Armstrong i Malifa, le a’oga Porotesano e tasi o le gagana Peretania poo se Seminalio mo tamaitai i Samoa, o se faataitaiga lea o se tulaga faamanuiaina sa matua lelei lona faafoeina.

O lea a’oga na amata i le 1889 i nai tamaiti e lē sili atu i le to’aono, ae sa mulimuli ane ona faaopoopoina le aofa’i i le va o le 60 ma le fitusefulu tamaiti a’oga, o nisi e nofo-tumau.

O le gagana Siamani lea sa avea ma mataupu e faatauaina lona a’oa’oina i totonu o le aoga i Apia, sa faiaoga ai se faiaoga pule mai Siamani, ma e faaopoopo atu i lea tulaga, sa matua aoaoina foi e tamaiti le gagana Peretania, musika, pese ma le tusiga o ata, faatasi ai ma isi lava mataupu sa aoaoina i vasega amata.

O le falea’oga sa vavae ese, ma e tele isi potu sa avanoa, o ni potu a’oga lelei ma e tele le ‘ea e sao i ai. O le aoga i Malifa sa mata’ina le mania o lona tulaga pe tolu kuata maila mai le sami, ma e i luga o le ala i le nofoaga ta’uta’ua o Vailima ma le Mauga o Vaea, lea o loo teu ai Robert Louis Stevenson poo Tusitala.

O malae o le A’oga i Malifa pe tusa lona tele ma le lua eka. E matua tele le lagolago sa tuuina atu ia Mrs Armstrong ma o le pogai lea o le manuia o le aoga ma le lelei o mataupu sa a’oa’oina ai. 

O LE FALEMA’I

O le falema’i i Apia sa vaevaeina i ni vaega se tolu, falemai mo tagata Europa, tagata Samoa ma tagata Saina.O le falema’i o tagata Europa na fausia mai se fesoasoani a Herr Kunst ua maliu, o le pule lea o “Vailima.

O le isi falema’i na fau e le Malo i le faagasologa o lona tolu tausaga mulimuli, ma sa faateleina pea ma faamae’a i tupe na totoe ai. O lea falema’i sa i ai le potu Tipitipi, e faigofie ona tau ane i ai isi vaega.

O le falema’i o tagata Europa o se fale laupapa, ae simā sona vaega tele. O le falema’i o tagata Samoa e simā atoa ma e fau i luga o poloka simā, ma e fogāfale-lua, o le falealuga e laupapa ma e nofoia e alii ofisa o le Malo.

O le fale autu o lea vaega sa vaevaeina i ni vaega se ono. Sa i ai se faletusi manaia  ma auaunga faa-foma’i eseese. Sa i ai se potu tele e feiloa ai foma’i ma tagata mama’i  atoa ma se potu e faatali ai gasegase.

Sa matua teuteuina lelei ia potu uma, ona soso’o ai lea ma se ofisa mo le faafoeina o galuega a fomai i le fale-a-lalo lea sa i ai se vaega-eleele e tusa ma le 15-20 eka.  (E. Shan pls avane se ata o le Falema’i i ona po o Siamani ma le Aufaigaluega o le Falemai) 

By Fuimaono Na’oia Fasavalu Touli F. Tupua 30 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>