Fasiotia se Patele i le Aso Maliu

By Ilia L Likou 30 March 2016, 12:00AM

O se aso fa’anoanoa tele i totonu o le Lotu Katoliko i le Vatikana le maliu ai lea o se patele e suafa i a Tom Uzhunnalil mai Initia i ni osofaiga fouvale a le vaega fa’atupu fa’alavelave o le ISIS.

E fa’apea fa’amatalaga na ave fa’amalosia o ia i le tolu vaiaso talu ma fa’atoa fasiotia i le Aso Faraile na se’i mavae atu nei.

E tusa ai ma ripoti talu ai, i le tele ai o osofa’iga a le vaega fa’atupu fa’alavelave a le ISIS o lo’o ua tu’uina mai ai ma le manino e le vaega mo tapenaga a Malo ‘Aufa’atasi se fa’ailoilo ina ia nofo malamalama lelei i ai o lo’o ua lava ma totoe a’upega a le ISIS mo a latou osofa’iga mo le isi lua tausaga.

E aofia ai i nei vaega le lelei ma le atoatoa ai lea o latou meatau fa’atonutonu  mo va’a i luga o le ‘ea e maualalalo la latou felelei ai aemaise o vaega tau pomu lea o lo’o ua maitau ai pea le to’atele ai o i latou o Malo i Sasa’e Tutotonu o lo’o ua maliliu ai.

O nei vaega uma o lo’o ua mautinoa ai le leai ai o se to’afilemu ma o le fa’ailoga lea o le tetele ai pea o a latou osofa’iga mo le isi lua tausaga o lo’o ua lumana’i nei.

O se alii Peretania e galue e ala i le tuuina atu o fesoasoani o David Haines ua uma ona fasiotia e fitafita a le ISIS, e tusa ai ma le ata video na tuuina mai i le Aso Toana’i i se initeneti e fesootai ai ma lea vaega, ma o lona tolu a’i lea o tagata ua pu’e faa-pagota ma fasiotia e lea vaega o fitafita Isalama i nai vaiaso ua mavae. 

O lea ata video a le ISIS o loo faaalia ai le aveeseina o le ao o Haines ma faaigoaina le fasiotia o ia o “se fe’au I malo e aufaatasi ma Amerika”. 

O le faiga o lea ata video e tutusa lelei lava ma ata video o loo faaalia ai le vavaeeseina o le ao o tusitala o Amerika o James Foley ma Steven Sotloff, o le faasalaga mulimuli lea e aofia ai Haines ma le faamata’u o ia le isi o le a fasiotia. 

 O ata video fou o se fitafita ISIS o loo fai le ufimata ma tuuina atu lona lima i luga o le isi tagata ua pu’e, o ia lea ua mautinoa o Alan Henning, o se tagatanuu o Peretania.

 O le tali a le Palemia o Peretania o David Cameron na ia faaigoa ai le “fasiotia o David Haines o se “matua mea faa-tevolo.”

Na toe ta’ua e Cameron, “O le a matou faia mea uma lava e tusa ai ma lo matou malosi e saili ai nei tagata fasioti tagata ma ia mautinoa ua tuuina atu i latou e fai i ai le amiotonu, tusa lava lava pe o le a le umi e faatino ai lenei sailiga. “

Na tuuina mai e Haines ni nai upu faamaumauina o loo i luga o le ata video, e faapea foi ma upu a le alii na fasiotia o ia.

Sa faatūtū ana upu ia Peretani, o le faaoo sala-o ia lea e tusa ai ma le faaloga na fasiotia Foley ma Sotloff-fai mai, 

 “O au sootaga faa-tevolo ma Amerika, lea ua mafua ai ona faaauau pea osofaiga i tagata Mosalami o Iraq ma tu’i ai talu ai nei le faatanoa o Haditha, ua na ona faateleina ai o lou faata’ape’apeina ma maua ai lou tiute o le avea ma ta’ifau fagafao usita’i.  

 “Pau o le mea e fai e Cameron o le toso o oe ma ou tagata I totonu o le isi taua mata’utia e te le manumalo ai.” 

.O se Alii Lutena Col o Rick Francona-o se alii ofisa ua leva e faiva i  le Air Force ma o se alii ofisa tau suesuega ma fuafuaina faiga tau vaega-‘au a le CNN-o lona manatu e faapea afai o fuafua le ISIS e faatosina ese Peretania mai le faifaimea faatasi ma le Iunaite Setete, o le a matua pagatia lea vaega. 

E le’i leva ona faamaonia e le ISIS le lagolago a Peretania ma Amerika i soo se itu o mea uma o le a matou faia,” o le faaaliga lea a Francona.”….Ou te manatu ua avea le taua i le taimi nei ma taua a Sisifo, e le na o le Iunaite Setete o loo tau. “

Uso: O Haines ‘o le isi lava tagata na soifua ina ia fesoasoani atu i isi. O tala fou o lea fasioti tagata uiga ese na maua i lea lava aso na tuuina atu ai e le aiga o Haines ua 44 tausaga lona matua, se fe’au puupuu i e na pu’eina o ia e ui atu i le Ofisa o Mataupu Tau le Va i Fafo a Peretania.

I totonu o lea fe’au, fai mai le aiga, “Ua uma ona matou auina atu ia te outou ni fe’au tou te le’i tali mai i ai. Matou te talosaga atu ia i latou o loo taofia David ina ia faafesoota’i mai matou.” 

Ua silafia e le lalolagi foliga o Haines i totonu o le ata video a le ISIS, na tuuina mai i le aso 2 o Setema, lea sa tiltotilo ai o ia i luma ma tootuli a’o tu mai ona tua le fitafita a le ISIS  e fai le ufimata. 

Fai mai le fitafita i totonu o lea ata video; “Matou te faaaogaina lenei avanoa e lapata’ia ai i latou ia ua auai i totonu o lenei sootaga faa-tevolo a Amerika e faasaga i le Setete Isalama, ina ia o ese ae tu’u ai pe o matou tagata ia.”

Fai mai alii ofisa o Peretania ina ua uma ona maua mai lea ata video, ua uma ona latou auina atu fitafia e taumafai e lavea’I mai se tagatanuu o Peretania sa le mafai ona faamaonia mo se taimi ua leva,” ae sa latou le mafai ona faatino lea tulaga. E leai nisi faamatalaga na latou tuuina mai. O Mike Haines, e tusa ai ma le faamatalaga na maua i le vaveao o le Aso Sa, e ala i se Ofisa Tau le Va i Fafo a Peretania, na faamauina ai e faapea o lona uso na alu ese ae tuu lana fanau e to’alua ma lona to’alua o Dragana. 

Na ia faamatalaina lona uso e faapea “e pei lava o le isi tagata” o lona olaga a’o “tamaitiiti” o lona lava aiga”ma na “tausi ina ia ona iloa le mea sa’o mai le mea sese.”

E le tau fa’ailoa le to’atele o i latou na galulue mo malo aufa’atasi  na ma’imau le soifua ona o le vaega lenei e pei ona i ai  David Haines lea sa galue mo le Royal Mail, ona soso’o lea ma lona ulufale i le Royal Air Force. Sa mulimuli ane ona galulue ma Malo Aufaatasi i le Balkans, lea “sa fesoasoani atu ai o ia i soo se tasi sa manaomia lana fesoasoani, e ui ina eseese lane, lotu poo talitonuga,” e tusa ai ma le faaaliga a lona uso. 

O le tala’aga ai o lenei vaega o le ISIS e pei o tagata nei o lo’o matamata ita i ai ma taumafai e fasiotia o i latou o lo’o galulue ma malo aufa’atasi .

“I le faagasologa o lenei taimi, sa amata ona tonu i le manatu o David e faapea o le galuega mo le manuia o tagata o le matata lea e fia galue ai,” o le faaaliga lea a Mike Haines. 

“…Sa matua sili ona malosi David ma fiafia i ona faiva tau le galue mo tagata.”

Ina ua mae’a ona galue mo le ScotRail, sa alu atu David Haines e su’e sana galuega e avea ma pule tau le faamaopoopona o faalapotopotoga ma le puipuiga malu mo le Sui SooupuTau le Tausia o Tagata e faamautu i Pale mo le Atiina a’e ma le Galulue Faatasi Tau le Poto Faapitoa.

Na aveeseina faamalosi o ia ia Mati 2013 e latalata i se togalauapi o tagata sulufa’i i totonu o Atmeh, i Suria, lea sa galue ai e fai fuafuaga mo le auina atu o fesoasoani mo tagata i tagata o loo i lea togalauapi.

Sa galue muamua o ia i galuega tau fesoasoani mo tagata ua afaina i fevesiaiga i totonu o le Balkans, Aferika ma isi lava vaega o Sasa’e Tutotonu, e tusa ai ma le fofoga o le ACTED.  

 “O lona fiafia ma le naunau mo le galuega na ia (faia) i totonu o Suria e, mo a’u ma le aiga, o le vaega aupito i taua lea o le tala faanoanoa atoa e uiga ia te ia,” o le faaaliga lea a Mike Haines. “Sa alofagia ma alofagia o ia e tagata uma o lona aiga ma o le a matua misia lava o ia.”

O le isi na pu’e faa-pagota ua uma foi ona fasiotia faalaua’etle e le ISIS. O le soifua o le isi ua faamata’uina. Ma o fitafita tau mo le ISIS-ia ua latou faaigoa i latou o le Setete Isalama, ona ua ioe i ana taumafaiga e faavae se kalipafe e aupito i tele i totonu o Sasa’e Tutotonu i lalo o lana ta’u o le tulafono a – Sharia o loo faaauau pea ona latou fasiotia tagata sivili e leai se sala i totonu o Iraq ma Suria

O le tausaga na se’i mavae atu nei na fa’amata’u ai e le vaega lava lenei Ausetalia lea o le a alu ai nisi o a latou osofaiga.

E pei ona silafia ai o le aso 14 o le masina o Oketopa o le tausaga ua tuana’i atu na fa’amautinoa mai ai e le ISIS o Ausetalia le isi atunu’u o lo’o ua tusilima ai mo le isi a latou osofa’iga tele.

O lenei tusitusiga tau fa’amata’u na lolomiina lea i se tasi o tusiata (magazine) e fa’aigoaina o le Dabiq, ma o lea tusitusiga o lo’o ua ta’ua mai ai ma Amerika, Peretania, Farani ma Siamani.

 “E taua tele le fa’ato’ilalo ai o atunu’u nei lea e tete’e ai i faiga Fa’a-Isalama aemaise lava, Amerika, Peretania, Farani, Siamani ma Ausetalia.” o le tusi mai lea a le ISIS.

O lo’o ua latou vala’au ma le leotele i Moselemi ina ia aua nei nofoa’i ae ia fa’atinoina osofa’iga i atunu’u nei.

O le tele ai o le mau osofa’iga fa’atupu fa’alavelave ma le fasiotia tagata o lo’o ua alia’e mai nei, e pei o lo’o ua fa’ailoa mai o i latou nei o lo’o ua taula’i ai mafaufau o le to’atele o lo’o i tua i le tele o osofa’iga.

O le tausaga lenei na ripotia mai ai le ‘a’afia ai o nisi o le vaega o le ISIS i le fa’ama’i mata’utia lenei o le Ebola ma o le taimi nei o lo’o aga’i pea i ai su’esu’ega a le Soifua Maloloina a le Falema’i e ui ona o lo’o fa’afaigata ona o le le taliaina o i latou nei o ni foma’i i le vaega  o lo’o tele ina aumau ai.

O lo’o ua ta’ua mai i ripoti e 11 i latou ua ‘a’afia o le ISIS, ma o lo’o i ai talitonuga i le sosolo ai pea lea o lenei fa’ama’i i se tulaga mata’utia pe afai e le taliaina lava e i latou ni ni foma’i mo ni togafitiga, a’o taumafai pea e fa’aitiitia le sosolo ai o le fa’ama’i lenei.

O Mosul o le ‘a’ai lea o lo’o ua avea fa’amalosia e le ISIS i le taimi nei, ma o lo’o taumafai pea ina ia mafai ona o’o atu ai se fesoasoani mo le sosolo tele ai o le Ebola.

E pei ona silafia ai o le vaega lenei o le ISIS o lo’o ta’imua nei i osofa’iga ma fa’alavelave tetele i le tele o atunu’u o le lalolagi o lo’o mautu a latou vaega ‘au.

O se tasi o tusitusiga a David Motadel* The New York Times e fa’aulutalaina – O matua o le ISIS, e fa’apea,  i nai tausaga ua tuana’i, na matua alia’e mai ai ni ituaiga o pulega ma malo mata’utia: malo fa’atupu-fa’alavelave a le vaega o Isalama. O le Boko Haram i Afefika i Sisifo, le Shabab i Aferika i Sasa’e, le Isalama Emarate i le Caucasus atoa ma le Malo Isalama i Sasa’e Tutotonu, ua iloa nei o le ISIS, po’o le ISIL – o nei faiga ma pulega, e le gata ua vala’auina ai le taua fa’asaga i Malo i Sasa’e ae fa’apena fo’i le fa’aaogaina o a latou malosi’aga e fa’ato’ateleina ai ma fa’amautuina ia ituaiga malo. 

E ui i nisi itu e le’i i ai muamua, o vaega uma nei, e tele lava mea e tutusa ai ma mau mo le toe fa’aolaolaina o le talitonuga fa’aIsalama i le seneturi 18, pei o le Wahhabis i le Arabian Peninsula ma le mau malo fa’aIsalama o le seneturi lona 19.  E si’itau i malo ma tagata e le o ni Mosalemi ma i lea lava taimi e finau ma una’i ia liliu atu i a latou sosaiete.   

O le tasi o ia vaega na a’afia i taua e tete’e ai i pulega fa’aKolone ma faiga-malo, o le vaega sa ta’ita’ia e Abd al- Qadir, lea sa lu’ia le pulea-fa’amalosi e Farani, o Aferika i Matu i le 1830s ma le 1840s. Na tofia e Qadir ia lava “o le ta’ita’i o le fa’atuatuaga” – le tofiga a se kalifa (ta’ita’i fa’aMosalemi) – ma maua ai le Malo Isalama i Algeria i sisifo, ma lona taulaga o Mascara, o se nofoaga masani mo le ami ma pulega e fa’amalosia ai Tulafono fa’aMosalemi ma fa’atino ai fo’i nisi o galuega lautele. O le malo e le’i iloga ona mautu, ma e le i i ai ni ona tua’oi fa’ata’oto, ma na mulia’i talepe e Farani.  

By Ilia L Likou 30 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>