O LE MAU A PULE-THE MAU MOVEMENT

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 30 March 2016, 12:00AM

O le faamoemoe atoa o Allen e faapea o i latou uma o le Mau ua si’ilima ane -o le a tafana-o se manatu sese lea, ma e leai so’u faamoemoe e faatino sea ituaiga o faiga faa-saua.

Fai mai Allen i totonu o lana tusi faasavali”…..”Ou te matua talitonu o mafaufauga lelei ma le una’i malosi a tamalii uma lava o le Mau-o le a vave maua ai se to’afilemu.

O le a nonofo pea iinei vaa-tau ma faatino a latou gaoioiga se’ia o’o ina ‘ausia le faamoemoe e pei ona ta’ua i luga. E tusa ai ma mea na tutupu i le Aso To’ana’i Pogisa ma le pogai na maliu ai Molia-sa leai se faamoemoe o le Mau e vave ona si’ilima atu.

I nai aso mulimuli ane ai-na faato’ulu ifo ai nisi pepa o tusitusiga na fautuaina ai e Allen le Mau- e faapea ua amata tapena se vaega’au fou i totonu o Niu Sila e una’ia ai le Mau ina ia tausisia mea o loo ona mana’omia.

Ua tonu i le Malo o Niu Sila e taofi le Mau, ma faamuta le tulaga vevesi lea ua leva ona tula’i mai totonu o Samoa. O lea vaega’au fou-o se vaega malosi lea o Fitafita Leoleo- e pei ona lipotia e le Evening Post.

“O le toatele na’ua o tagata na talosaga mo ia avanoa tau galuega- na faaalia ai lo latou naunau-ma faapea mai -latou te fiafia e faafesaga’i ma le lalolagi o pulufana.

Ae peitai- ina ua amata ona fai a’oa’oga a lea vaega i le nofoaga o le Army i Trentham i le itu i matū o Ueligitone, sa faalauiloa ai foi e le New Zealand’s Seamen’s Union e faapea -latou te le galulue faatasi ma soo se vaa o loo tauaveina ai le mea o loo faamatalaina e le Failautusi o le Iuni o Fintan Patrick Walsh- o le “uliuli ma le ‘ena’ena” (black and tans) ia na o atu e “faamata’u faamalosi tagata Samoa e ala i le faaaogaina o fana.

O Fepuari 1930 o se masani timuga lea ma le pogisa-ma i nisi taimi-e matua mamafa timuga mo le tolusefulu ma le ono itula. Ae ui o lea-sa faaauau pea ona feleleaiI solo Wallingford i lona vaalele o le sami-e tufa atu ana tusi e faasino i ana osofaiga.

O se alii Samoa sa faatauoloa i le Faleoloa o Molesi i Nofoalii-na pu’e ma saisai ma molia i lona tuuina atu o faamatalaga i le Mau-ina ua mae’a ona maua se tusi mai ia te ia-o taatia i totonu o le togalauapi a le Mau ua se’e ese ai.

I se isi nuu-na maua ai se ‘atopa’u a Tupua Tamasese ua tuumalo-o loo i ai ni fetusia’iga taua. Sa faaauau pea ona fai osofaiga i totonu o le tele o nuu-ma o nisi e toaitiiti o le Mau na ave faa-pagota ma molia i le tau faasese.

Ae i le itu i sini faamoemoeina e pei ona ta’ua-i mea na maua ai e leai se aoga. 

I se isi taumafaiga ina ia faatino se tulaga auiluma-sa fai ni tapu malolosi faatasi ai ma le paoa o Leoleo e faasa ai feoa’iga i le laueleele ma le sami, e faasa ai le tauaveina o oloa tau taumafa ma le mata’ituina o le meli.” 

O le aso 4 o Fepuari na tuuina atu ai i le Faamasinoga le tagi a Nelesoni mo le totogi e 100,000 Pauni mo mea ua faaleagaina mai le New Zealand Herald  ae sa toe faataatia mo sina taimi  talu ai ona o le 11 o molimau a Nelesoni- sa i totonu pea o le vaomatua i Samoa.

Sa lomia e Allen se isi pepa ma faasalalau atu i le Mau e faapea -ua faamuta e Nelesoni lana tagi i le Faamasinoga e faasaga i le nusipepa ma o le a na totogiina tau o le faamasinoga.

“O lea tupe na sao e le Mau ma totogi e le Mau- ua maumau i taumafaiga e leai se aoga. Ua toe faaseseina foi le Mau i ana folafolaga pepelo. O lea faaaliga tau faasese -o le faiga a Allen, e le’i talosagaina e Nelesoni se fesoasoani tau tupe a le Mau e totogi ai lana faamasinoga.

O le aso 6 o Fepuari na seu ai e Leoleo se tusi ia Nelesoni mai ia Autagavaia, Lavea ma Faumuina-a’o i ai pea i latou uma lava i le vaomatua O vaega o fitafita mai Europa sa feoa’i solo e saili ni tagata-ae sa lalafi pea i latou i le vaomatua.

O le amio masani a ia vaega-‘au-o le faafuase’i lea ona latou asiasi solo i le tuneva o le po i totonu o nuu i Faleata ma o nisi o ia nuu i le itu i sasa’e-sa sili ona faamata’u ia asiasiga i tamaitai ma tamaiti-ma e faapea foi faiga sa fai e vaega’au i Aana.

Ua matua o’o le le fiafia ia Blake ma lana vaega ona o le leai o se tulaga faamanuiaina o a latou taumafaiga, aemaise ai lo latou le malamalama ia latou fuafuaga. O lea tulaga faaletonu na toe Iloilo ina ua mavae aso e luasefulu ma le tasi i le latou fono na fai i Vailima.

“Ua toe tulai mai foi faafitauli ona o le to’aitiiti o le vaega-‘au o loo faatinoina le galuega.” 

Na lipotia e Blake e faapea o vaega o le Mau ua se’e atu i le vaomatua, ma faatalitali ai se’ia te’a ese le vaegqa’au ona latou toe fo’I ane lea e nonofo I lo latou togalauapi-pe o le toe fo’i ane i nuu e nonofo filemu ai.

Fai mai Blake ua matua manino mai le faigata tele e lana vaega’au ona faaauau le galuega ma na fautuaina ai le toe aveeseina mai o vaega’au o loo salalau solo i Upolu ina ia mafai ai ona tafatasi a latou taumafaiga i le Nofoaga o le Mau.  

Ae le gata i lea, ua maua foi e se vaega fou tau leoleo nanā faamatalaga e faapea o le nofoaga tumau o le Mau e latalata i le Vaituloto o Lanutoo, o se vaituloto o loo i totonu o se kereta o se mauga-mu-ma o lona faataamilosaga atoa e mafai ona iloa mai Apia.

O le vaega’au to’aitiiti a le fuāvaa-  sa savavali atu i lea nofoaga e pei ona masalomia i le aso 14 o Fepuari 1930-ae peitai-e leai se mea na latou maua ai ina ua taunuu. O Allena lea na ia faasaina fo’i le feoa’i o taavale i itula uma o le aso-sa i ai lona talitonuga e faapea i le aga’i atu i le faaiuga o Fepuari-ua matua i ai le Mau i se tulaga e sili ona vaivai. 

O lea tulaga-fai mai a ia ua faaalia i le ala ua tuuina atu ai e le Mau o latou sui i se nofoaga lelei e mafai ai ona saisai i latou. E sefulutasi ni alii na pu’e i Solosolo ma Lufilufi-ma le luasefulu ma le lima na pu’e i Satapuala

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 30 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>