manatu o le Fa'atonu - “Tago e mili lo’u tua, ona ‘ou tago atu lea mili lou tua” –ua toe asia.

By Marj Moore 29 August 2016, 12:00AM

E momoli lava le fa’amalo a’o se fa’afetai, i Ta’ita’i o Ekalesia ae maise le Pulega a Ali’i ma Faipule o le afio’aga o Vaimoso, ona o le tofa ua a’e ae maise le utaga tu’utu’u-mamao, lea ua fuafua ai se ‘auala mo le fo’ia o fa’afitauli e afua mai, i tupulaga talavou.

Tele aso o feta’ua’ina i nusipepa ma vaega fa’asalalau, amioga le-fufu’a a kegi nei a tupulaga, lea na foliga o le a o’o atu i se tulaga, e faigata ai ma le-toe mafai ai ona taofiofia. 

Tele taimi na mo’omia ai le fesoasoani a le Matagaluega o Leoleo, tele fo’i fa’amatalaga salalau i le mafuaga o nei amioga. Ae ao ona manatua, e le na o tupulaga a Vaimoso lea e fa’aleagamea ma fa’atupu-vevesi. E iai fo’i isi mai isi nu’u tu-lalata i le taulaga sa filofilo ai. 

Ae na ta’ua fa’apea, o le mafuaga o le leaga o amio a tupulaga nei ma le fa’ananau e fia ‘auai i kegi ia, ona o le fia ‘auai ai lava ma avea o se tasi o le vaega lea; o fa’aletonu i totonu o aiga, o tupulaga le-faigaluega ae maise fo’i le tumutumu mai o aiga mai tua, i nofoaga tu-lalata i le taulaga, ona o a’oga ma galuega.

Atonu e moni i se isi itu, ae le o mafuaga uma ia e tutupu ai mea fa’apenei.

E anoanoa’i isi mafuaga e moni ai ‘upu, ‘e asa lava le faiva ae le ‘asa le masalo.’

A’o ai ea la e mafua ai nei fa’aletonu, a’o le a fo’i le mea e tatau ona fai? 

To’atele ua manana’o e toe ‘aumai fa’asalaga ogaoga sa fa’atino i aso ua leva, ae ta’ua fo’i e nisi, o tekonolosi fou ua iai nei e mafua ai, ua fetuia’i ai nei aga sa masani ai le atunu’u ma le talutalu fou ua iai le soifuaga. 

E aofia ai fo’i le tusitusi-lima, i tulaga o ta’ita’iga – pe le leai o se ta’ita’iga lelei a matai o nu’u ae maise fo’i o faife’au o le talalelei. 

A fua la i le fa’afitifiti mai o isi, e mautinoa lava le fa’atiga-loto ma le fa’atupu-ita o nisi vaega.

Lea na tu’usa’o lava e Patele Mikaele Fonoti o le Ekalesia Katoliko i Vaimoso.

“Aisea lava ua e manatu ai e fa’ama’umau lou taimi i lena kegi, ae le alu e su’e sau galuega ma fesoasoani ai i lou aiga? o lana fesili tu’usa’o lea i tupulaga fa’atupu-fa’alavelave.

“Ao lea ua e alu fa’atupu le vevesi, ua faitioina ai matou nei o ta’ita’i o ekalesia ma fesiligia sa matou galuega o fai?  

Ae fa’atali la, aisea e le-silasila ai ta’ita’i nei i ni ‘auala e fo’ia ai ia fa’afitauli ae le na o le ‘upu’upu tetele ma lauga u’umi? 

A silasila toto’a lava iai, o le vaega tonu lea o lo’o iai le malosi i Fono a Nu’u, lea e maua a latou fa’amanuiaga mai le malo, a’o isi, e leotetele mai pulela’a i Aso Sa uma ma feso’ota’i fo’i ma tupulaga talavou a le ekalesia i le tele o taimi. 

O le mea moni lena, o latou ia o lo’o feagai tonu ma le ta’ita’ina o tupulaga i totonu o afio’aga ma alalafaga. 

Moni o vaega nei e ta’ua o ta’ita’i i totonu o nu’u, ae leai so latou malosi e fa’amalosia ai se aiga i se mea e tatau ona fai, pe le-faia fo’i.

O le taimi tonu lea na a’e ai se tofa ma se fa’autautaga ia Vaimoso, e fai o se fuafuaga ma toe fa’aolaola ai le ‘Au a Tama (le BB) mo tupulaga ae maise latou e le-faigaluega, ma ua mata’ina ai ma talafeagai tonu ma le amataga o le vaega fou o “Finagalo o le Nu’u” a le Samoa Observer, lea e fa’alauiloa ai finagalo fa’aalia o mea moni o lo’o tutupu i nofoaga i tua atu o le taulaga.  

E fa’apitoa la le itulau e 18 (vaega fa’apapalagi), e te maua ai finagalo o se tasi, e uiga i le malosi’aga o le Fono a le Nu’u ma le mamao e o’o iai. O ‘Otemai e mai le afio’aga o Nofoali’i ae o lo’o fa’aali sona finagalo, i Fono a Nu’u i nu’u i tua.  

A’o lenei lava taimi, tatou tatalo ma fa’amoemoe, o le a lagolagoina e tama-fanau uma a Vaimoso le fuafuaga ua fa’ata’oto nei e o latou ta’ita’i.

A lelei mea uma ma lagolagoina atoatoa, e ono tula’i mai ma avea o se amataga fou ma manuia, mo tupulaga ma e lē-faigaluega. 

 



By Marj Moore 29 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>