Manatu O Le Fa’atonu - O le taunuuga-na manumalo Tuilaepa

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 30 May 2016, 12:00AM

O le Asō ua matou lomia ai le faaauauina o se tala o le manatu o le faatonu e lima ona vaega. Ina ia mafai ona outou malamalama i le faagasologa atoa o mea na tutupu, matou te tapā outou ina ia faaauau pea ona outou faitauina le vaega mulimuli taeao. 

O le taunuuga-na manumalo Tuilaepa. E le’i talanoaina e le Palemene faiga tau faasese i tusi folau ma le Tulafono Tau Faaofi o Teugatupe Faafaigaluega i Fafo. Ma ua matua aliali mai e faapea o lona manumalo na matua una’ia malosi ai o ia e avea ma Palemia o le atunuu e soso’o ai. 

O le taunuuga o Jin Jipei sa ‘amulī ona fai le tonu I le aso 17 o Iuni 1997. O Lana Afioga o Tagaloa na faamaonia lona nofosala e pei ona molia ai. Na ia faailoa atu i le itu tete’e: “E tatau I lenei faamasinoga ona Iloilo e faapea o isi lava tagata e pei o oe-sa tatau ona taofia mai le soli o tulafono a lenei atunuu.”

E ui lava ina sa le talia e Lana Afioga le mau a le itu tete’e e faapea o lona manatu o le tusi folau lea na ia faatauina e aloa’ia faale-tulafono, ae na ia maua e tusa ai ma le itu lelei o Jipei-e leai ni ona faasalaga muamua “a itiiti mai- i totonu o lenei atunuu.”

Ina ua talosagaina e le loia a Jipei o Harry Schuster le faapalepale o le faamasinoga, ae na ia faamanatu atu I le faamasinoga e faapea I le avea ma “tagata ese i totonu o Samoa” ua faamaumau e lana paaga se vaega tele o tupe e faatau ai se tusi folau e le faatagaina mo le $US3,000.

Na ia faailoa atu e faapea e faitiona I se tasi vaega le Ofisa Tau Femalagaiga a Samoa mo le tulaga faigata ua feagai ma lana paaga, talu ai-o iina na leiloa mai ai lea tusi folau. Na fai e Lana Afioga se sala tue mo Jipei e $200 poo le nofo I le falepuipui I se masina pe a le totogia. I le salafa o le itulau i luma o le Samoa Observer i le isi taeao na faasalalau ai se tala i lalo o le ulutala “Ua faamaonia e nofosala, ua sala tupe Jipei i le $200.” 

Ma i le taimi nei-ua sa’oloto le alii o Jin Jipei ma ua nimo. E leai se tasi na iloa le taimi na sola ese ai mai le atunuu ae o fea le atunuu ua alu i ai. E leai se tasi na te iloa poo le fea tusi folau na ia faaaogaina i le taimi na sola ese ai.

Ae peitai-i soo se nofoaga lava ua matua fiafia tagata uma, na latou maua le lagona o le fiafia; o lo latou manatu atoa o si taimi puupuu o Jipei i totonu o le Palataiso semanu o se mea tau faafefe mata’utia lea e le’i vaaia muamua. 

E ese ai mai ia Tuilaepa, e le’i uma lava le le fiafia o Tofilau i faiga pi’opi’o tau tusi folau. E aliali mai e peiseai o loo fai pea ma faalavelave ia te ia. I le isi taualumaga a le Palemene-sa toe tulai ai o ia ma na faaa;oa ai le leai o sona iloa i tusi folau ia ua faatau atu i atunuu mamao. “Samoa,” o lana faaaliga lea i le Palemene, “E silafia e le Atua ou te le’i faatauina atu soo se tusifolau.”

O lona teena o lea itu sa faaauau pea i luga o le itulau i luma o le Samoa Observer i le aso 19 o Iuni 1997 i lalo o le ulutala: “Ua teena e le Palemia le faatauina atu o tusi folau” Fai mai o loo finau mai pea Tofilau na te le’i faatagaina se tasi e faatau atu tusi folau-ae na te iloa isi i ona luma atu sa latou faia lenei mea..

Ona faaauau ai lea o lana faaaliga ma tuuina mai auiliiliga. Na ia faailoa atu i le Palemene e faapea na o ane se aiga Saina ia te ia ma le “$500 e faatau ai se tusi folau Samoa i Sisifo”ae na ia teena lea talosaga. “Ou te le’i tuuina atu se pule i se tasi e tuuina atu ai tusi folau,” o lana faaaliga lea.

“(Ae peitai-afai e i ai ni tusi folau ua uma ona faatau atu) o lena tulaga ua taofia i le taimi nei. O lea ua uma ona ou tuuina atu le pule i le failautusi a le malo.” Sa faaauau pea ona ia teena e faapea “o i latou(ia sa i ai) ae ou te lei Palemia-o i latou ia na faia.

O ai la na tuuina atu tusi folau?”-o le fesili lea a Tofilau. Ae i le taimi na avea ai o ia ma Palemia mo se 13 tausaga, e To’afa isi sa avea ma Palemia i luma atu o ia; o lo latou manatu uma lava –o tiute tauave uma lava ia o le Minisita o Femalagaiga.

Ae peitai-atonu ua galo ia Tofilau o ia lava na ia faatagaina le tuuina atu o ni nai tusi folau i tagata mai fafo.A toe foi i tua i le aso 23 o Tesema 1985-na ia faatagaina le tuuina atu o le sitiseni ma se tusi folau mo le tagata Amerika faipisinisi o Patrick Reid; na ia faia lena tulaga ina ua mavae le 20 aso talu ona ia maua le tusi talosaga a Reid.

Ona o’o foi lea i le 1995-lea na ia faatau atu ai faatasi ma le Minisita o Tupe o Tuilaepa Sailele Malielegaoi, se sitiseni ma se tusi folau i se tagata Saina e igoa ia Chen Zizhao.

O se tala e uiga i lea feuiuiaiga na lomia faasalalau i le itulau i luma o le Samoa Observer o le aso 26 o Iuni 1997 i lalo o le ulutala: “Tofilau ma Tuilaepa ua la faatagaina le nofo i le atunuu ma le sitiseni.” Fai mai lona faitauina: “E ese ai ma tete’e faifai pea, ua leva ona iloa e le Palemia o Tofilau ma le Minisita o Tupe o Tuila o loo faatauina atu sitiseni o Samoa i Sisifo (tagata) o Saina.”

O le aso 6 o Iulai 1995, na tuuina atu ai e Tofilau ia Chen Zizhao se “tusi faamaonia o le nofo mau.” I le Fa masina mulimui ane ai i le aso 16 o Novema 1995, na tuuina atu ai e Tuilaepa i lea lava tagata se “tusi faamaonia o le liua o lona tulaga tau tagata-nuu.”

O lea lava aso na fai ai se lisiti aloa’ia ma tuuina atu ia Chen Zizho  mo le $2,000.  O le pepa o le ‘liua o lona tulaga tau tagata-nuu na faaailoa e faapea “o le faatinoina o le tautoga o le lotomau (Chen Zizhao) o le a tatau ona avea ma sitiseni o Samoa i Sisifo.”

I le lima masina mulimuli ane ai, na tuuina atu ai ia Chen Zizhao le sitiseni o Samoa i Sisifo. Sa tuuina atu foi ia te ia le tusi folau Samoa i Sisifo. O Ata o nei pepa sa lomia faasalalau faatasi ai ma le tala. Ae peitai-o Chen Zizhao e le o se tagata Samoa. O ia o se tagata Saina.  

E ui lava la ina sa le fiafia Tofilau ma Tuilaepa-ae na o Tuilaepa na faalauiloa faalaua’itele lona le fiafia. Sa le taumafai o ia e natia lea tulaga ina ua lauga i le Palemene i le aso 26 o Iuni 1997. 

O le taimi lea na ia toe faia ai lana tuuaiga e faapea o le Samoa Observer o loo “pulea e vale.” Sa faigofie ona iloa pe pogai o lona ita. I luga o le itulau i luma o le pepa I le aso a’o le’i faaalia o ia i totonu o se tala sa I lalo o le ulutala: “O ai na faatagaina le tuuina atu o le sitiseni Samoa ia Li Yuan?” I na aso, o le fesili lenei sa fesili ai tagata uma ae sa na o se vaega itiiti lava na latou iloa le tali.

Ma o i latou na iloa le tali sa le nofo sauni e fasoa atu. Sa fefefe latou uma i le malo. O le mea lea na vave ai ona manino mai e faapea o le naunau o tagata lautele i le igoa o “Li Yuan”sa vave ona faatuputeleina.

Ia, o ai la lea tagata o Li Yuan? O ia o se tamaitai Saina. Na fanau i le aso 3 o Oketopa 1979 i Hefei City, Anhui Province, i Saina,  o lona tamā moni o Li Shengye, o lona tina o Yuan Fengying.

O taimi amata o le 1996 na vaaia ai Li Yuan i totonu o Samoa. Ma o le aso 10 o Aperila 1996, na faate’a ai o ia e se ulugalii Apia e igoa ia Kenny Young ma Ming Young. Mai iina, na toe sui lona igoa ia Angela Li Young. O ia o se tamaitai poto. Na i’u lava ina a’oga i le Iunivesite Aoao a Samoa mo le tausaga e tasi. 

Ma-ona soso’o ai lea ma le tuuina atu ia Miss Li Young se sitiseni Samoa I Sisifo. O lenei pepa o le a avanoa ai o ia mo se sikolasipi a le malo e a’oga ai I fafo, ma o le taimi lena na amata ai ona tomumu tagata lautele.

Ae poo le a lava, sa maua lava le sikolasipi a Miss Li Young ma alu atu ai e a’oga faa-fomai i le Iunivesite o Otago. Ae o lena taimi-e leai se tasi i totonu o le malo e talanoa i lea mataupu. E o’o lava i le Paleme-sa matua gῡgῡ lava e uiga i lea mataupu. 

E ui lava ina laga e le Faipule o Le Mamea Ropati lea mataupu i totonu o le Palemene, ae sa na le faaalia auiliiliga faanuminumi.  

O le tali, sa lu’i e le Palemia o Tofilau Le Mamea ina ia faailoa atu se mea ua na silafia. Sa le faaalia e Le Mamea. 

Sa manatu tagata uma i lena taimi-sa tatau ona ona nofonofo filemu o ia pe afai na te le silafia le mea o loo tupu. Ae peitai- e anoano mea na silafia e Le Mamea i lo mea na ia faaalia, ae atonu e i ai se mafuaga na le fia saunoa ai.

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 30 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>