manatu o le Fa’atonu - O loo taofiofi lava le manava ma faatali pea le Palemia o Tuilaepa

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 28 July 2016, 12:00AM

Ona o lea ua toetoe lava pulea atoa e le malo le Palemene-o lea la ua aliali mai ua matua fulitua lava i le Itu Agai-ona ua le o toe i ai, o le avanoa e afua atu i le taimi nei o soo se felafolafoa’iga anoa i totonu o le Maota e uiga i nei mataupu ia e sili ona taua i tagata lautele –ua matua leai lava. Tatou tilotilo la i faiga pi’opi’o i totonu o faigamalo mo se faata’ita’iga. 

O lenei gasegase-poo mea leaga a le malo pe afai e tusa ai ma lou manatu-ua matua avea ma mea faatiga lea ua loa ona tosotoso malie ai lenei atunuu i tausaga faatoa mavae atu, o loo tosotosoina malie lenei atunuu ma ua manino mai se’ia o’o lava ina tafetotoi ona tuli. 

Ona pau lava o le mea e te faia ina ia e talitonu ai-o le tilotilo faataamilo lea ia te oe i aso nei –ona e vaaia ai lea e faapea o le mativa-o le mea tonu lea e fanau mai faiga pi’opi’o tau faigamalo-lea ua pogai ai a tatou faafitauli i le taimi nei e aofia ai le faatinoina i se faiga e le mafai ona vaaia muamua, sauaga faatautala i totonu o le aiga-ua matua tupu talaulau i taimi uma i tausaga faatoa mavae atu ma i le asŏ-ua avea ma mea ua tupu soo ma ua faapopoleina ai pe a mafaufau i ai.

O le fesili la e faapea: O le a le mea e ono tupu mai pe ana faapea sa tausisi le malo i le usita’ia o le tulafono ae le o le taumafai e tafi ese e peiseai e leai se mea faapea o i ai, aemaise ai lava le taulimaina o Lipoti e le Pule ma Su’etusi Sili mo tausaga 2010 ma le 2011?

 O le mea moni, o le a se mea semanu e tupu pe ana le teena e le Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi ia lipoti e peiseai e le kea i ai, i lo le osofa’ia o i latou ia sa fesiligia lana faaiuga e ala i le tuua’ia o i latou  o “vale ‘ai-aile ma ‘vale ‘aipopo?”

E lelei la ona tatou toe o tasi lava i tua i le Lipoti a le Pule ma Su’etusi Sili o Fuimaono Camillo Afele mo vaitaimi na faai’uina i le aso 30 o Iuni 2010 ma le aso 30 o Iuni 2011, ia ua uma ona tuuina atu i le Palemene, ma e o’o mai lava i le asŏ, latou te le’i tuuina mai lava faalaaua’itele e pei ona manaomia e le tulafono.

Ia-o le a le pogai ua mafua ai lea uiga faatuai mata’utia? 

O le mea lenei ua matou iloa.

.O ia lipoti na faataatia i luga o le Laulau-a-fono a le Fono Aoao Faitulafono i le ogatotonu o le 2012-ae sa le mafai ona talanoainoa e pei ona faatonuina e le tulafono. Ae o le mea na fai, sa tuuina atu i le vaega sa faaigoaina o le Komiti a Alii Ofisa o le Palemene (O.P.C), faatasi ai ma faatonuga ina ia toe iloiloina ia lipoti ona toe tuuina atu lea i le Palemene. 

 Sa faapena lava ona fai. 

Mulimuli ane ina ua tuuina atu i le Palemene mea na maua i suesuega a le Komiti o Alii Ofisa o le Palemene, sa matua faamaonia ai mea uma na faaalia e le Pule ma Su’etusi Sili o Fuimaono –i totonu o ana lipoti, ma o le mea e matua sili le leaga o lea Lipoti e faasino i le Faalapotopotoga o Eleele a Samoa (S.L.C.) ma le lalolagi o tuuaiga tau faiga pi’opi’o na toe fai. 

I le taimi o lipoti a le Pule ma Su’etusi Sili o Fuimaono,  o le S.L.C. sa i lalo o le vaaiga a le Minisita muamua o Tupe, o Faumuina Tiatia Liuga.

Ma na tula’i mai ma le isi faate’i uiga ese.

I le taimi nei, sa faaalia e faapea o le Ofisa o le Loia Sili muamua a le Malo o Aumua Leung Wai, sa auai i lea faiga lea sa faaigoaina o faiga pi’opi’o a le malo, e pei ona tuua’ia i totonu o lipoti a le Pule ma Su’etusi Sili o Fuimaono.

Mulimuli ane ai, i totonu o se imeli e tali mai ai i fesili a le Samoa Observer, na faamaonia e Aumua e faapea o lona ofisa sa iloiloina lipoti a le Pule ma Su’etusi Sili o Fuimaono, ma le Lipoti a le Komiti a Alii Ofisa o le Palemene (O.P.C.)

Fai mai a ia: “O lea toe iloiloina o le Lipoti a Alii Ofisa o le Palemene ma lipoti a le Pule ma Su’etusi Sili ua mae’a, ma ua uma ona tuuina atu i lo tatou Palemia.” Na ia faaalia foi: “O lo’u ofisa  e le o i ai se sa’olotoga na te faailoa atu ai mataupu o i totonu o sea toe iloiloga.” 

O le mea ua tupu,  o Aumua lava ia o se sui auai o se komiti faatino o le S.L.C.ae ui o lea, ua manino foi sa le matua auai o ia i iloiloga o loo fesiligia. 

Ae poo le a lava, e le o se mea lelei mo le Minisita Lagolago o Pisinisi a le Malo o Papalii Niko Lee Hang, lea na ia fesiligia le auai ai o le Ofisa o le Loia Sili a le Malo, talu ai ona o lipoti ia latou iloiloina-o loo matua faitioina ai lava le malo. Fai mai a ia ua lagona lona popole ona o mataupu na lagā e lipoti aFuimaono ma toe faamaonia e le Komiti a Alii Ofisa o le Palemene sa aofia ai le Minisita muamua o Tupue, o Faumuina ma le S.L.C.

Mo se faata’ita’iga, sa le ‘ausia e le S.L.C.ana tupe maua faatatauina mo le tausaga faale-tupe o loo iloiloina, 1 o Iulai 2008-30 Iuni 2009.” Ae ui o lea “o se tupe maua moni faatatauina  e $T11 miliona na le maua o le tala faatatau o tupe maua mo lea tausaga.”

E faaopoopo atu i lea tulaga, “na te le’i ‘ausia ana tupe maua faatatauina mo le tausaga faale-tupe o loo iloiloina, 1 Iulai 2008-30 Iuni 2009.” O le Lipoti a Alii Ofisa o le Palemene na lipotia ai foi le “pa’ū o tupe maua i le faagasologa o le sueina faa-su’etusi o tausaga faale-tupe ona o le tele o tupe na tuuina atu e le Faalapotopotoga i galuega tetele –ia sa le mafai ona ia faatupeina.”

Mo se faata’ita’iga, sa i ai se tupe ua “soona faaalu e $2.4 miliona…”talu ai le faatinoina o galuega tetele ia na iloa e le faalapotopotoga e leai ni ana tupe e fai ai, ma e faaopoopo atu i lea itu, na “totogi e le faalapotopotoga le “$2,848,340.00 o meatotino tumau i se kamupani e igoa o le “middle man,” E le o manino mai poo ai le “middle man”.

Ona pau lava le mea na mafai e le Komiti ona “faamaonia” e faapea o le kamupani lea e aofia ai le “middle man” o faamautu i NIu Sila ma o lona ofisa i Samoa nei e i Vaitele.”

Fai mai le lipoti a le komiti o lona atugaluega na faailoa atu ina ua totogi  pepa o totogi mo meatotino tumau i talā Amerika ae le o talā Niu Sila.”

Sa faailoa mai ai foi “sa matauina e le komiti e (faapea) e matua taugata lava mo le faalapotopotoga pe a faatau mai meatotino tumau pe manaomia soo se auaunaga tau feutanaiga-aemaise ai lava le faafeagai mai le na o le tasi le kamupani i totonu o le Iunaite Setete.”

Ona soso’o ai lea ma le “totogi e $T123,005.51 i le tagata suesue na fautuaina ma aumai i totonu e le kamupani a le tagata tu-totonu na te faatinoina le aoaoina o le faaaogaina o le loli.”

O le a le loli? Ua manino mai “ose loli tuai ‘eli vai na faatau mai le Iunaite Setete.”

E tusa ai ma le lipoti a le Komiti a le Palemene, na faamaonia e le Kapeneta se tau e $T1,899,968 mo lea loli, faatasi ai ma le tiute o le faaulufaleina mai e faaopoopo i luga atu o le $292,242.10.

Ae o le tau na totogi e le Faalapotopotoga mo lea lava loli sa $2,192,210.90. Pe o mafai ona faaaoga lea loli i le taimi nei e le o manino mai. Ae mo le “kamupani a le middle man” lea na ia maua mo le Faalapotopotoga o Eleele a Saoa, o lona igoa e le o toe lilo.  Ua faamaonia e le Komiti a le Palemene i le taimi nei e faapea o lona igoa moni o Seylecki Global Supplies (SGS) 

O lea nofoaga e maua ai o Vaitele ae ua manino mai o loo “faagaoioia ma pulea e se alii Samoa faipisinisi e nofo i Niu Sila. O isi mea o loo totoe ai o le misitelio lilo. .

Ae ui o lea, fai mai le Komiti a le Palemene “ua uma ona faaalia i mea na maua faa-Su’etusi e faapea o le toe iloiloina o tagata o loo nofo aitalafu i oloa a le S.L.C. na faaalia ai e faapea o le $T 1.5 miliona  e faasino i le 76 pasene o le aofai atoa lea o tagata nofo aitalafu tau fefaatauaiga.  

Ona soso’o ai lea ma le taavale uiga ese o le “Lexus Vehicle”  lea na faatau e le faalapotopotoga mo le Minisita i le tau e $T399,105.90-ae o le tau na faaalia i tortonu o le “tala o le tupe na tuuina mai e $200,00,” Fai mai le lipoti a le komiei: “(Ona )pau lava  lo matou popolega e faapea  e le’i uia le ala o le taualumaga e masasni ai tau le faatauina o se mea.”

Ma o lea atugaluga –fai mai le Komiti a le Palemene-e matua taua tele i isi galuga tau le atiina a’e a le S.L.C.e pei o le Malae Ta Polo i Faleata, le Maketi i Salelologa, le Maketi i Vaitele ma lona ia lava nofoaga autu i Faleata ia ua mae’a ma ua faagaoioia., ae paga lea, e lei totogiina lava e le faalapotopotoga soo se lafoga taofiofi i le matagaluega o Tupe Maua a le Malo. 

E pei ona faamatalaina e le Komiti a le Palemene: Ua iloa e le komiti le anoano o tupe tau aitalafu e lei totogiina e pogai mai lafoga e lei totogiina i luga o nei galuega tetele, aemaise ai lava galuega tau fausaga  o lo faagasolo mo taaloga a le Pasefika i le 2007. 

”Na matauina e le komiti (e faapea) o se aofaiga e $3,175,360.00 o lafoga taofi-e le’i totogiina lava i le malo i le faagasologa o lea vaitaimi.“O lenei amio e matua le talia lava.

O le itu e faanoanoa ai, o loo faagasolo pea e le faalapotopotoga isi galuega tau atiina a’e (ma ua)faapea ai ona faaauau pea lenei faiga solitulafono.” O le mea ua tupu, “e pei ona faamaonia e le Komiti a le Palemene, o le tau faatatauina o le nofoaga autu o le S.L.C. e $4,495,978.67,” ma talu ai o le eseesega e $1,695,979.67 ua sili atu i lo le “ulua’i tau’ o le “suiga o le galuega” sa tatau ona faamaonia e le Kapeneta.

Ma o lena mea, pe e te loto i ai pe leai, o le faiga lea a le S.L.C., o se tasi lea o faalapotopotoga a le malo e sili ona lelei ona faataavale ma pulea e le Minisita muamua o Tupe, o Faumuina, lea ua tilotilo mamao mai i le taimi nei. 

E foliga mai o se kamupani tutoatasi maumea faatasi ai ma lona suafa lauiloa  o le faaalu tupe –lea ua matua manino mai o le pogai lea na ia matua le aloa’ia ai ma le loto-ta’iala o pulega ua faata’oto-ta’iala manino tau pulega na fuafua e malu puipuia ai meatotino a le malo. Ma talu ai ua loa ona ia fulitua i le mana’oga ina ia mautali atu i le atunuu, o lona pulega i lena taimi sa tatau ona sui i lea taimi ma lea taimi, ma e aliali mai o se tulaga lea e le mafai ona faatino.

I se itu e ese ai, o toe iloiloga ia e aliali mai sa fuafua i le faaleaogaina o lipoti a le Pule ma Su’etusi Sili o Fuimaono mo vaitaimi na faai’uina i le aso 30 o Iuni 2010 ma le 30 o Iuni 2011-ua leva ona faatinoina, ae o le tulaga ua o’o i ai-e le’i faailoaina mai i tagata lautle. Ma e leai se mea ua tuuina atu i tagata lautele e faapea ua sui ai le tilotili i lipoti a Fuimaono.

O lea mea na tupu i le lima tausaga talu ai.

Ma i aso nei, ona o le sasao  ua le ma-taofia o faiga pi’opi’o a le faigamalo lea ua pogai ai le mativa ma le mata’utia o sauaga i le faagasologa o le ala, o i tatou-o tagata lautele e sili ona aafia ai-o loo faatali pea le Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi mo ia lipoti.

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 28 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>