Sainia e Samoa le Maliega i Pale

By Fa’aliliu e Maiava 28 April 2016, 12:00AM

Na momoli le fa’afetai ma le fa’amalo ia Samoa ma isi atunu’u e lima o le Pasefika, ona o le taulamua i le sainiga o le Maliega mo Suiga o le Tau i Pale, Farani.

O le fa’ai’uga o le vaiaso talu ai, na sainia ma aloa’ia ai e le Afioga a le Ali’i Palemia, le Susuga a Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi lea maliega i se sauniga na faia i Niu Ioka.  O Fiti, Nauru, le Atu Malesala ma Tuvalu, isi atunu’u o le Pasefika sa fa’apea fo’i ona sainia o lea maliega.  

 “Matou te momoli lava le fa’amalo ma fa’afetaia i o tatou sui ‘auai ona o la latou ta’ita’iga, ua le gata i le sainia o lea maliega, a’o le ‘auai fa’atasi i lenei la’asaga taua i le sainia o le Maliega, ua fesoasoani ai e fa’amautu ma fa’amamaluina aloa’ia ai,” o le saunoaga lea a le Fa’atonu Aoao o le Vaega mo le Si’osi’omaga o le Pasefika, o Leota Kosi Latu. 

“Ua matou nofo sauni e galulue fa’atasi ma vaega ‘ese’ese mo puipuiga o le si’osi’omaga, o atunu’u o lo’o avea ma sui-‘auai fa’apea pa’aga, e fesoasoani i lo tatou itulagi, e puipuia fesuia’iga o le tau, lea ua avea ma fa’amata’u numera tasi mo le soifua o atu-motu uma.

Ua matua mamao lava le matati’a ua ‘ausia nei, i le sainiga o le Maliega i Pale mo le ulua’i aso, pe a fua i se isi lava maliega fa’ava-o-malo.

I lona aotelega, e 175 atunu’u na sainia le Maliega i Pale, lea e na o le 12 ai – mai le 4 o motu o le Pasefika – ua mafai ona sainia mo le fa’atinoina o lea maliega.

 “O le sainiga o lenei maliega ua talafeagai lelei mo motu o le Pasefika, ma o le a una’ia ai tagata Pasefika ina ia fa’aauau pea ona galulue fa’atasi ma isi vaega uma e aofia ai atunu’u ma teritori o le itulagi, ina ia tumau pea ona galulue fa’atasi,” o le saunoagta lea a Dr. Colin Tukuitonga, le Fa’atonu Aoao o le Komisi o le Pasefika.  

O le Atu Maikoronesia, o Fiti, Kiribati, Nauru, Palau, Papua Niu Kini, le Atu Malesala, Samoa, le Atu Solomona, o Tonga, Tuvalu ma Vanuatu, atunu’u o le Paseifka sa vave lava ona sainia le maliega ina ua ulua’i tatala mo le sainia i Niu Ioka. 

 “Vagana lava ua galulue fa’atasi, ona mafai lea ona fai o se fofo i le fa’afitauli aupito ogaoga lea, e afua mai ona o a’afiaga o fesuia’iga o le tau. O le a fa’aauau pea ona galulue fa’atasi le Pasefika ma ana pa’aga masani, ma e ao fo’i ona fa’aauau pea le galuega fesoasoani a le malo uma o le lalolagi, mo le fa’asaoina o o tatou uso ma tuafafine e afaina gofie ae maise, o tatou tupulaga lalovaoa,” o le saunoaga lea a Dame Meg Taylor, le Failautusi Aoao o le Fono a Malo o le Pasefika.

E la’ititi ifo i le 0.03 pasene o kasa o’ona a le lalolagi aoao, e afua mai motu o le Pasefika, peita’i, o latou lava e aupito mafatia vave i ona a’afiaga. O le itulagi fo’i lea o atu-motu, o latou lava ia e ulua’i lagona le mamafa o ia a’afiaga ona o fesuia’iga o le tau.  

O le Maliega i Pale – lea na fa’amaonia i le Fonotaga Lona 21 a Atunu’u ‘Auai i Maliega a Malo ‘Aufa’atasi mo Fesuia’iga o le Tau i Pale, Farani – ua ma’oti ai le ‘au-‘au-fa’atasi mo le faia o se fa’atatau aua fesuia’iga o le tau. O le mae’a ai o se taimi umi o feutaga’iga, na malilie ai loa atunu’u ‘ese’ese e fa’aitiitia le fa’avevelaina pea o le tau, ina ia pa’u maulalo ifo o le 2 tikeri, a’o le taimi fo’i lea o le a taumafai ai e taofiofia le si’itia o le vevela, i luga atu o le 1.5 tikeri.

Ae ui lava ua talia lea maliega, ae o lo’o manatu lava atunu’u lapopo’a ma malolosi, e le taitai ‘ausia se tulaga e ono ‘ausia ai ia fa’amoemoega ma mana’oga. I lalo fo’i o le Maliega i Pale, e mo’omia ai le fa’aauau pea ona fono i tausaga ta’i-lima e amata i le 2018 e toe iloilo ai le gasologa ua iai ma toe faia ai fo’i nisi fa’atatau talafeagai mo le lumana’i. 

Na vi’ia fo’i e le Fa’aAo, o le Peresetene fo’i o le Iunivesete a le Pasefika i Saute, o Porofesa Rajesh Chandra, taumafaiga a atunu’u uma o sui-‘auai o le Iunivesete, mo le tofa-mamao ua fa’atino tonu ai lea sainiga-a’ao i taimi aupito ogaoga ona o popolega mo le lumana’i motu uma o le Pasefika. 

“O lo tatou mana’o tu‘u-fa’atasi lea, ia fa’amautuina o tatou malo i atu-motu, tatou te tutu fa’atasi ai ma a tatou pa’aga ina ia mautinoa le fa’amalosia o lenei Maliega. A ua talafeauga lelei i le taimi nei ae maise lava, le fa’aauau pea ona a’afia o le Itulagi o le Pasefika i fa’alavelave fa’aleNatura,” o lana fa’aaliga lea.  

Na fa’aopopo mai fo’i, o se taumafaiga tu’u-fa’atasi fa’apenei, e telē lava sona sao mo le aga’i i luma o malo uma o motu o le Pasefika.  O le a fa’amamaluina ma fa’amalosia le Maliega i Pale i le mae’a o aso e 30, pe a uma ona saini atunu’u e 55 o lo’o gaosia le 55 pasene o kasa-o’ona i le lalolagi, ma latou aloa’ia lenei maliega.

By Fa’aliliu e Maiava 28 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>