Valo’ia e saienitisi le 2050

By Ilia L Likou 28 March 2018, 12:00AM

E ono maliliu le 160,000 i le 2050 se valoaga ua fa’aata’ata mai e ono ‘a’afia ai totonu o Initia  i le 2050 ona o suiga o le tau.

O su’esu’ga i le Iunivesite i Oxford ua fa’ailoa mai ai lea tulaga ma e fa’apea o suiga nei o le tau o le a tele ina fa’aleagaina ai le tele o mea’ai toto i totonu o le atunu’u ona o le ma’ale’ale o le tau ma ona uiga e pei ona ua feagai nei ma le lalolagi.

O le taimi lenei o lo’o ua galulue nei lenei atunu’u ina ia faia auala uma aua le saogalemu o le to’atele o tagata o lo latou atunu’u ona o le malosi ole vevela ua o’o atu ai nei.

O le mea moni ma le mautinoa e le fou i a Initia le feagai ai ma nei faigata, ma o le taimi lenei ua amata a’oa’oga aua le saogalemu o i latou o lo’o nonofo i vaega e pei ona i ai Telangana ma Andhra, ma ua ta’ua le ova atu ai o le vevela ua i ai nei e pei ona masani lea itu o lenei atunu’u mai tausaga ua mavae.

O lo’o ua ta’ua mai e fa’apea o le a toe tau maua se mapusaga mai le mata’utia o le vevela pe a tau fa’ai’ui’u le masina o Me.

O le tausaga ua mavae na fa’amauina ai e silia ma le 2,000 i latou na maliliu ma o se tulaga ua silasila ai nei lenei atunu’u ma fa’apea mai ai e ono fa’atupula’ia lea numera.

E pei ona silafia  o Initia o se tasi lea o atunu’u o lo’o ua lapataia ai nei o le mata’utia o le tulaga e o’o atu ai le vevela o le tau.

O lona  tamaoaiga,  o  se  tasi lea o ‘a’afiaga tele o lo’o ua mamafa tu nei ma fa’aoopopo i ona o ‘a’afiaga tau i mea taumafa, soifua maloloina ae le gata i lea o vaega tau atina’e.

O le ripoti na tu’uina mai e se tasi o ali’i Polofesa i a Nobel Laureate Rajendra Kumar sa ta’ua  e le fou lea i le tula’i i totonu o Initia ae e tusa ai ma fa’amaumauga sa tu’uina mai e le NSSO i totonu o le atunu’u ua iloa ai le fa’atupula’ia ai lea o lea tulaga ma ua si’itia ai ma e maliliu mai lea sekone i lea sekone ona o le fia a’ai ma fia feinu aemaise le le saoglemu ai lea o nofoaga o lo’o ua nonofo ai nei.

O le to’atele o tagata ua aga’i atu i nonofo i vaega o lo’o lafo’ai ai le lapisi aua a latou mea’ai ae le gata i nofoaga pala mo le suavai taumafa.

O le si’itia ai o le faitau aofa’i o le isi lea vaega o lenei atunu’u o Initia e o’o mai lava i le taimi lenei e le’o mautu mai lava se tulaga lelei ai lea o le tamaoa’iga o Initia ma ona tagata, ma o se tasi lea o itu mautinoa o lo’o ua i ai nei lenei atunu’u e le’o toe saogalemu lava aemaise o le to’atele o i latou ua nonofo solo i luga o ‘auala, leai ni mea’ai ma ni vai e inu ma le tele lava o mea o lo’o mana’omia i le olaga o le tagata ua faigata lava lea.

O tala na tu’uina mai  muamua e fa’apea ua le mafai  ona manavaina le  ‘ea, e le lelei i le manavaina, aemaise o le tumutumu ai lea o maga’ala uma i a’i latou e ‘aisi tupe ai mo sina fasi mea’ai lea e mafuli ai i le fanau iti.

O lea tulaga na fa’aalia muamua mai ai e le  Palemia Manmohan Singh le tulaga popole ua i ai nei i le aga’i atu ai o lona atunu’u , i le isi sefulu tausaga o lo’o lumana’i nei.

O  lo’o ua fa’ailoa mai ai le tulaga pagatia o lo’o feagai ma le atunu’u lenei o Initia i le matitiva o ona tagata, ae le gata i lea o le le faigofie ai ona maua o se mea’ai i le ao atoa ma le po aemaise o le le mafai ai lea e tamaiti ona maua le avanoa mo a’o a’oga, aua so latou lumana’i manuia.

“E faitau miliona i latou ua tuua isi vaega o le atunu’u ma aga’i atu i nisi nofoaga ona o le matitiva, ae agai atu e saili ni nofoaga saogalemu mo i latou. O nisi foi o i latou nei ua mafatia ua fausia o latou fale ie ma tolauapi i tafaala,” o se fa’aaliga lea mai le sui sinia o le Pulega o Fa’alavelave tutupu fa’afuase’i.

E tusa ai ma fa’amatalaga mai le Ali’i Palemia ia Manmohan Singh na ia fa’ailoa ai, le lata lea i le faitau miliona o tagata o lona atunu’u ua i se tulaga matitiva tele ma o le taimi lenei o lo’o va’aia pea le si’isi’i ai lea o lea numera i le maitau atu i ai”

“O le to’atele o tamaiti ua aga’i atu e su’e mea’ai i le ‘auala, o nofoaga e lafoa’i ai le lapisi, ma ua va’aia fo’i le pagatia ai lea o tagata mai lea aso i lea aso ona o le fia’a’ai, ma e le fou lea tulaga i le to’atele o i latou e asia  Initia nei”

“O numera o tagata maliliu ai o le matou atunu’u i aso uma o lo’o ua se tulaga si’itia lea vaega e fua atu ai i fa’amaumauga”

Sa ia fa’ailoa o le taimi lenei o lo’o taumafai nai auala faigofie e fa’ailoa atu ai i le to’atele nisi o vaega e fesoasoani ai mo le saogalemu o lo latou ola.

Aepeita’i i ‘a’afiaga o lo’o ‘a’afia ai fo’i le  tele atumotu o le Pasefika ma o se  mataupu e o’o mai lava i le taimi lenei e le’i i ai lava sona vaifofo ma o le to’atele o tagata o lo’o sue’su’eina nei mataupu o lo’o ua tausailia lava se vaifofo.

E pei ona maitauina ai le tele o mau a nisi o le ‘au Polofesa o lo’o ua o latou valo’ia ai le tele o sea tulaga o le a feagai ma atumotu ia ma o se tulaga e le tatau ona nofoa’i ae saili fesoasoani mo isi atunu’u tu tuaoi..

O se tasi o fonotaga a atunu’u tetele o le lalolagi i le tausaga na se’i mavae atu nei lea na fa’ataunu’uina i Solomona na fa’atagisia ai e Ekalesia mai atumotu o le Pasefika lea o lo’o nonofo nei i nofo’aga maualalo se fesoasoani talafeagai mo i latou i le taimi lenei.

O lea fonotaga na auai atu ai sui o Ekalesia a Kiribati, Tuvalu ma le Atu Malesala auā le tu’uina atu ai o lo latou mata’upu lenei mo se faiga talafeagai e ao ona fa’atinoina vave, ma fesoasoani atu ai mālō tetele i o latou mafatiaga.

O le amata ai ona magoto i lalo o atunu’u laiti nei i le Pasefika e pei ona silafia ai ona o le si’itia ai lea ole suasami, e pei ole mafua’aga tele lea o le saili fesoasoani ai ina ia mafai ai lea ona si’itia atu i nisi atunu’u e nonofo ai pe leai fo’i.

O le taimi lenei o lo’o fa’agasolo ai pea fetu’una’iga mo ni nofo’aga saogalemu mo nai uso tuaoi ile Pasefika.

Sa ta’ua e se tasi o sui o le Ekalesia Kerisiano i Tuvalu i a Maina Talia e fa’apea, e pau lava le tulaga ua tatau ona faia i le taimi nei o le o ese mai ai loa mai motu nei o lo’o nonofo ai auā lava le saogalemu.

 “E ao lava fo’i ona ‘au fa’atasi mo le fa’amalosia ai lea o vaega uma auā lava le fa’aitiitia ai o a’afiaga o le tau, ona o le isi lea vaega o lo’o tele ina a’afia ai le to’atele o atunu’u”

Na fa’aalia fo’i e le sui mai Niu Sila i a Paul Kench nei a’afiaga i atumotu laiti o le Pasefika ma e anoanoa’i vaega e ao ona silasila lelei i ai mo le puipuiga o le to’atele o tagata.

“Ua lata mai le taimi e lilofia atoa ai atumotu nei i le sami, ma e ao fo’i ona nofo malamalama nai atunu’u nei i tulaga uma, ia o’o mai nei fa’afitauli ae ua iloa le taga e tatau ona fai”

O le taimi lenei ua fa’amaonia le fa’atauina ai lea e Kiribati o nisi o ele’ele i Fiti mo le si’itia atu ai mo se taimi o i luma ae o lo’o ua amata ona galueaina mo a latou fa’atoaga ma nisi o pōlōketi tetele.

O se tasi o fa’afeagaiga i totonu lava o Tuvalu i a Semisi Nimo na ia ta’ua le tatau ai lava lea ona fesoasoani atu atunu’u tetele i le tausailia ai lea o nisi nofoaga e agai atu ai auā lo latou saogalemū.

Ua la’ala’a atu nei i le lua mita le  si’itia ai o le suāsami i Tuvalu ma o lo’o i ai le faitau fa’ava’aitau e o’o atu i le fa’aiuga o le tausaga nei ua si’itia i le lua mita.

By Ilia L Likou 28 March 2018, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>