Ua iloa le tama’ita’i na maua i le sami ua maliu
Ua iloa nei le tama’ita’i talavou lea na maua e nisi o faifaiva i le Aso Lulu ua maliu i le sami.
O ananafi na fa’amaonia ai e le So’o-‘upu a le Matagaluega o Leoleo, o Su’a Lemamea Tiumalu, lea tulaga i le fono masani ma tusitala.
Saunoa Su’a, o le tama’ita’i lea e 14 tausaga. E le o fa’ailoaina lona nu’u ae na ta’ua, o ia e mai se nu’u i Vaimauga i Sasa’e ma e a’oga fo’i i se kolisi e latalata i le taulaga.
“O lo’o fa’aauau pea i le taimi nei su’esu’ega a le Matagaluega i le mata’upu lea. Sa matou talosagaina se ripoti o lona ta’otoga fa’apitoa sa faia ma o lo’o fa’atali i se ioega mai le falema’i.”
Na fa’amaonia fo’i e Su’a, o le tama’ita’i talavou lea na maua i le sami, o ia lea na sola i se va’a-afi sa taula i le uafu mo va’a-faila i Apia. I su’esu’ega sa fai, e le’i maua ai ni manu’a i lona tino i le taimi na maua ai i le sami. O le aso lava fo’i lea na maua ai e Leoleo i Savai’i, le va’a lea na to’esea mai le Uafu i Apia.
Sa ripotia i le Ofisa o Leoleo le va’a lea, i le afiafi lava lea na maua ai le tino-maliu o le teine.
Sa fa’afeso’ota’i atu e le Samoa Observer le pule o le va’a, o Daniel Mendola, ae na saunoa mai, ua i a’ao nei o leoleo lea mata’upu.
I ripoti na maua, na avea fa’amalosia e se tama’ita’i Samoa talavou mai le Uafu i Apia, se va’a-afi pa’epa’e e 24 futu le ‘umi i le taeao o le Aso Lua, 16 o Aokuso pe o le sefulu i le taeao.
O le taimi mulimuli fo’i lea na va’aia ai lea tama’ita’i a o soifua.
Na ta’ua: “Atonu na amata o se mea-malie ae i’u ai i se fa’alavelave, talu ai e le tele se penisini sa i le va’a,” o le fa’aaliga lea a Mendola.
Na ta’ua fo’i e Sam Taulafo - le faifaiva na mauaina le tino-maliu o le tama’ita’i lea, e maua o ia o atoa lelei ona lavalava.
“Sa ia ‘ofuina se ‘ofu-vae pupu’u lanu moana ma se mitiafu ma e u’umi uliuli lona lauulu,” o le fa’amatalaga lea a Sam.