TALATU’U O AGANOA I SIUMU

27 August 2016, 12:00AM

O le igoa lea o se nofoaga i luga o le sami- i le nuu tuai o Saaga i sauté o Upolu. O le itu i sasa’e o Aganoa o le oneone uliuli ma o le uiga o le igoa o Aganoa “e leai nisi o toe nonofo ai nei.”

O le itu i sisifo o le oneone pa’epa’e-ma o lona igoa o Saaga. Fai mai le talatuu-o Saaga o le laoa faavae lea o le tulafale o Uta’ile’uo ma lona aiga-ao Aganoa o le laoa lea o le Faletolu e aofia ai Talaolegogo, Mapusua ma Le’au. O tua ane o Aganoa faasēsē i sasa’e-o loo i ai le vaipuna o “Fogalele”a’o luga ane o le matafaga -e i ai le vaipuna o “Vai’ama’ama.” O le tulaga mata’utia o le matafaga uliuli i Aganoa-e leai sona a’au. E sau sa’o lava galu mai le moana ma fati i le matafaga. O le talitonuga i le pogai o le leai  o se ‘a’au i lea vaega- ona o se vaitafe e faapea ua tanumia i le Lava i aso anamua- lea ua puna a’e nei mai le iliti-tai -i lenei vaega o le sami. 

O le pogai lea o le mau a le afioaga-e le’i vaaia ai lava se i’a tele i lea oga-sami-ona e magalo. I le aga’i mai Saaga i sisifo-e matua faatumulia le a’au i le anoano o ‘amu felanulanua’i. O loo vaaia i Aganoa fanua tanu o aso ua mavae. E tele foi fanua-tanu i Saaga-tuai, tulagā-fale ma falesa tuai o loo vaaia ai pea. O nisi o Aganoa o loo lagomau ai i Aganoa-o Leatigaga Filipo, Le’au Pasiā, Anoa’i, Talaolegogo Pule, Talaolegogo Falesa, Talaolegogo Tialai, Lefiti, Mapu Sei, Lemapu Soonalole ma isi. Fai mai le tala a le nuu-o le 1940 i le taimi o le Taua Lona Lua o le Lalolagi-na tuua ai e le nuu o Aganoa- lea oga-eleele-ae se’e i Sagaga –tuai, Na pogai ona latou tuua Aganoa-ona ua taunuu atu vaega-‘au a Malini, Sa nonofo ai pea se’ia aulia le 1950-o le tausaga lea na toe se’e ai i le alatele e pei ona i ai i aso nei.

MALAEMALU-O se tasi lea o nuu o le itu Falealili. O Malaemalu tuai i luga o le sami-o loo i ai se paepae ma’a tele ua faaigoaina o le “Gēgē” lea e taufai tu-pito ai ni vaipuna se lua, o le tasi o le “Puna o Upu’ ma le “Puna o Tala” O le talatuu a lenei nuu fai mai o le “Puna-o- Upu” ma le “Puna o Tala”-o igoa ia o le fanau teine e to’alua a lenei alii o Gēgē. Fai mai foi Malaemalu-o Gēgē-e leai se mea e ese ai mai ia Sauma’iafe poo Telesa-ona fai mai latou-ua na o se agaga leaga-peitai-ina ua talanoaina auiliili talatuu a le afioaga-sa mautinoa ai-o “Gēgē” o le tagata soifua e i ai lona tupuaga. O luga o le paepae ma’a tele ua faaigoaina o le “Gēgē, e sili atu i le 10 mita le maualuga ae 20 mita lona faataamilosaga.

O le tumutumu o le Tia lenei-o loo i ai se lua e 4 mita lona loloto-lea sa masani i aso ua mavae ona tumu i ulupoo ma ponaivi o i latou na fasiotia ma taumafa e le Gege. O le talatuu a Malaemalu fai mai o Gege o se sau’ai sa nofo i aso ua mavae i le eleele i luga o le sami- e faafeagai ma lona Tia, ma o le po ma le ao e tatao ai ana upega fagota e afua mai lona Tia se’ia pa’ia le a’au e tapu’e ai ona fili-aemaise ai lava sau’ai mai Savaii e o ane i Falealili e tofotofo i lona malosi. O le isi talatuu fai mai na alu ane i se tasi aso i Falealili se malaga a Saualii o Savaii e saili le Gege. Ua alu le aso o latou sailia le Gege ae sa faafuase’i ona latou tau ane i se tagata o ‘ai ae u mai lona tua.

Talu ai e leai se Saualii o Savaii na vaai muamua i le Gege, o lea sa tonu ai loa i o latou manatu-o le a latou faate’ia nei le tagata o loo saofa’i mai ma ‘ai. Ua latou fetolofi loa i le mea o loo nofo mai ai lea tagata-se’i o latou pu’e lava ia te ia. Ua latou latalata nei i le mea o loo nofo ai le tagata ma ‘ai, ae le o taitai lava ona popona i le mea o le a tupu. Peitai e faalogo atu, o loo pa’anunu mai mea’ai a le tagata. Ona o lo latou popole ma le atuatuvale-sa alaga atu ai loa se tasi o i latou-“Sole-‘aua lava ne’i i ai sou manatu e te sola-ua si’omia oe.”Peitai-o le mea na matua ofo ai sau’ai mai Savaii-e leai lava ma se gaoioi mai i le valaau na alu atu, ae faamaopo pea le paa-nunu o ana pa’a. Ua oso le popole ma le ita ma ua toe valaau atu loa le isi-“O  a na mea e te ‘aia?  E le’i umi ae sau le tali-“E leai lava ni mea na o ivi  susua lava ia o nai o’u fili mai Savaii o loo pa’anunu. 

O le tala lea a le Gege na iloa ai e saualii o Savaii -o le latou fili lava lea ua latou faafesaga’i nei. Ua alu le tuli a sauali’i o Savaii aga’i i le sami-ae peitai-o loo faatali mai ai upega tetele a le Gege ua uma ona tatao ai. Fai mai le talatuu o ma’a uma o loo paepae ai nei i le tolotolo-o ‘auva’a uma lava o vaa o saualii mai Savaii. O le tolotolo foi lenei o loo i ai le Tia simā tele o Talauega Saitaua-o se tasi lea o nofo ta’uta’ua o le suafa Talauega i aso ua mavae. Sa maua foi i suesuega e aofia le Gege i le gafa faa-ta’oto o Falealili –lea e fesoota’i ai o ia ma Liliolelagi lea na faaigoa ai le itumalo-ma e laina faatasi ma le tama o Manu Samoa lea ua faaigoa ai nei le ‘Au Lakapi ta’uta’ua a Samoa-“O le Manu Samoa” E pei ona faaalia i luga, o Talauega o le alii taua o Malaemalu.

O ia o le suli o Manu Samoa. Sa matata’u tele foi i ai lona nu’u-ma sa avea ai o ia ma Alii Sili o le nuu.Ina ua matou asia le maota o Talauega-sa matou pu’eina ai ni ata o ni lali tetele ia e faapea sa tatā i le taimi e tali ai le sua a Talauega. E le’i mafai e se tasi o le aiga o Talauega ona faaalia ma le mautinoa poo anafea na fausia ai ia lali- ae poo ai foi na aumai ai. Peitai-e peiseai e toatele lava i latou o le aiga fai mai o lali o se meaalofa i aso ua mavae. 

O le vaai i ai-o lali ua leva ona i ai-ma e le’i fausia mai ni laau Samoa. Ua faaleagaina  nisi vaega o lali ona ua leva, ma o ona auta moni ua leiloa. Fai mai le molimau a le aiga o Talauega-na amata ona faaaoga  lali ina ua le toe faaaogaina foafoa pe a tali le sua a Talauega. O le pogai o le igoa “Malaemalu” fai mai Talauega sa i ai lana ‘afa faalogo sa tatau faalava mai le mauga se’ia pa’ia le itu i sisifo o Malaemalu. 

O le faamoemoe o Talauega, ia malu puipuia tagata o lona nuu mai le aveina faa-pagota e isi itumalo. Fai mai soo se pagota e sola ese mai se isi lava nuu, e taunuu loa i Malaemalu-o lona uiga-e le toe o’o i ai se leaga-talu ai ona ua na pa’ia le malae e malu puipuia. O le uiga o le igoa o le nuu o Malaemalu-o le ‘malae o le filemu’ 

27 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>