Fa’afotu se Ali’i Minisita, i le Suafa Unasa i Si’ufaga

By Deidre Fanene 27 June 2016, 12:00AM

Ua toe fa’ae’eina fo’i le isi suafa maualuga, i le Minisita o Galuega, Fela’ua’iga ma Galuega Tetele a le Malo, o Papali’i Niko Lee Hang. 

O le Aso To’onai ua mavae, na fa’ae’e ai le suafa Unasa o le Afio’aga o Si’ufaga i Savai’i, ia Papali’i. O Lana Afioga, o se tasi o le to’a-limasefulu ma le tolu (53) o suafa Unasa fou na fa’apa’iaina i se sauniga fa’apitoa, lea na amata i se sauniga lotu i le po o le Aso Faraile talu ai. 

Sa ‘auai ai fo’i le Afioga a le Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi i le taimi o le fa’apa’iaina o nofo, fa’atasi ma le Minisita o A’oga, o Loau Keneti Sio ma le anoano o sui mai le malo, o pisinisi ma vaega tuma’oti, fa’apea le loaloa o le atunu’u. 

Mo le Susuga a Papali’i, o lona so’otaga i le suafa Unasa, e ala i lona faletua, o Doris Lee Hang. 

“Ua leva lava ona manana’o mai lo matou aiga ia te a’u ma o’u tuagane, ina ia fai le matai lea peita’i, ‘ou te fai so’o lava iai, ‘ou te le’i sauni,” o le fa’aaliga lea a le faletua o Doris. 

 “O le tali lava lena a o’u tuagane ma o le fa’ai’uga la o le tausaga talu ai, na latou ofoina atu ai loa le suafa ia Papali’i, fa’atasi ma lana tali, e tu’u atu se taimi se’i mafaufau ai.

“A’o le tausaga nei la ia Fepuari, na ioe ai loa Papali’i ma fa’ailoa atu iai, o le a na taliaina la latou fa’aaloalo.

“O le aso la, ua ‘ou fiafia lava ma ua fa’agae’etia fo’i ona o lo’u aiga, talu lenei fa’aeaea ua ‘ave mo lo’u to’alua, ua lafo iai le suafa o le aiga.

Na fa’aopoopo mai fo’i le faletua, ua atili maualuga ma matagofie lea aso, ona o le ‘auai atu o le Ali’i Palemia. 

“Matou te le-iloa e afio mai le Palemia, ae o se tulaga mata’ina tele lea, o se talafeagai lelei i lenei taimi,” o lana fa’aaliga lea. “’Ou te fa’afetai ai lava i lana lagolago ae maise o le fa’aavanoa o ona taimi e ‘auai mai ai i lenei fa’amoemoe.

 “E le uma le agaga fa’afetai i si o’u aiga, ona o lo latou alolofa ma le amana’ia o a’u nei ma si o’u to’alua.”

Ae mo lana Afioga a Unasa Papali’i Niko Lee Hang, na fa’aalia lona fiafia tele ona o le fa’aaloalo ae maise o le fa’aeaea ua tu’uina atu ia te ia. 

I le taimi o le ‘ava fa’aaloalo i lea aso, na fa’amamafa ai e le Ali’i Palemia le taua o so’o se ta’ita’i ae maise o lu’itau e feagai ai i totonu o aiga, o nu’u ma le atunu’u. 

 “E le o se galuega e faigofie, ae o le tele o lima, e mama ai se avega,” o lana saunoaga lea. “Ma ‘ou te fa’amalo atu ai ma fa’amanuia atu ia ‘outou uma.” 

A’o le’i fa’atinoina tulaga masani fa’aleAganu’u, na mua’i fa’apa’ia lava ma fa’amanuia i e ua tofia, i se sauniga lotu sa fa’atautaia e le Fa’afeagaiga o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa i le afio’aga o Si’ufaga, le Susuga a Fiafia Toleafoa (FS), i le afiafi o le Aso Faraile.

“Ua filifilia ‘outou e Le Atua mo se fa’amoemoe lelei,” o saunoaga ia a le Faife’au. “Ua filifilia ‘outou e va’aia le aiga, ekalesia ae maise lava lo tatou nu’u nei ma ‘ou te fautua atu ia ‘outou ua fa’apa’ina nei, ina ia fai ma le alofa. 

 “Tautau ma le alofa i tagata uma, ua filifilia ‘outou e avea ma ‘au’auna, ae le ia ‘au’auna atu mo ‘outou. Ta’ita’i ma le alofa lou aiga, ta’ita’i ma le fa’amaoni, ia ava ma fa’aaloalo ma ia fa’amuamua ia ‘outou uma, ia fa’amuamua pea Le Atua i mea uma tou te faia.” 

Sa apoapoa’i fo’i se tasi o le aiga ma fa’ala’ei’au atu i suafa fou, ina ia manatua i taimi uma, o le fa’avae lava o le ta’ita’iga o aiga, ta’ita’i ma le alofa. 

“A leai se alofa, e leai se aoga e avea ai o se ta’ita’i,” o lana fa’aaliga lea. “Ua filifilia ‘outou e ta’ita’ia le aiga ma fetausia’i tagata uma.

“I le Tusi Sa, o lo’o fa’apea mai, ina ua ‘ou maua Keriso, na ‘avea a’u ma tagata atoatoa, o le aso la, ua filifilia ‘outou e avea ma ta’ita’i o le aiga, ia avea ‘outou ma tagata fou, aua o lea o le a tou tau’aveina se tasi o suafa taua i Samoa.  

 “O le tu’u-alalo, ia aga fa’aTamali’i, po’o fea lava e te iai, manatua i taimi uma, o ‘Oe o se tasi e aupito taua, aua o ‘Oe o se tasi o ta’ita’i o le nu’u lenei.

“Ia alofa i tagata uma o lou aiga ma ia tutusa tagata uma i lau va’ai. ‘Aua le matai loa, pei ‘Oe o se tupu.

“Leai, o ‘Oe o le ta’ita’i ma po’o a lava fa’afitauli e tula’i mai i totonu o lou aiga, o ‘Oe e fa’afilemuina mea uma.

Na fa’ai’u lea aso i fa’aaloaloga fa’aleAganu’u masani. 

By Deidre Fanene 27 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>