O le suafa fou o le Palemia? o “Mr Tusifolau”

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 27 May 2016, 12:00AM

O le Asō ua matou lomia ai le faaauauina o le tala o se manatu o le Faatonu e 5 ona vaega. Ina ia aloa’ia le faatulagaina atoa o mea na tutupu,matou te talosagaina outou ina ia faaauau pea ona outou faitau i ai mo le isi tolu aso

Pe tusa o lea lava taimi na taunuu  ai se tamaitai Saina i le Malae Vaalele i Aukilani-e aga’i mai i Samoa. Sa malaga mai o ia i se tusi folau Saina. Ae ina ua su’esu’eina o ia-na maua ai se tusi folau Samoa i totonu o ona ofu. 

 O se tasi afiafi a’o i lona aiga, sa nofonofo i le poletito i luma ma faa-savili i le malu o le sau, sa matou talanoaina ai le faiga pi’opi’o tau tusi folau. O le mataupu lea sa i mafaufau o tagata uma.I na aso-sa latou talanoa i lea mataupu i soo se nofoaga. E o’o foi i le toatele o isi lava tagata sa ula ma faimea malie i ai. 

“E faapefea ona e tauaveina se tusi folau Samoa? I totonu o ou ‘ofu laiti faa-Saina.” “O le a se mea mo le taumafataga a Jin Jipei nanei i Tafa’igata?” “O se fa’i ska, se fasi mamoe itiiti, ma se tusi folau Samoa.”

 “O le a le taimi e avea ai se tusi folau ma tusi folau e le aloa’ia faale-tulafono i Samoa?” “Ina ua amata lona suesuega mai totonu o le ofisa o le Palemia, sa sopo’ia le lalolagi ma aga’i atu ai i le Ofisa o le Amapasa a Samoa i Uosigitone DC, toe agai mai i tua i le ofisa o le Konesula a Samoa i Hong Kong, ona toe suigi mai ai lea i tua ma aga’i sa’o atu i le ofisa o le Palemia o Samoa i Apia, lea na maua ai pusa o tusi folau fou ua sauni mo le faatauina atu. “O ai la le suafa fou o la tatou Palemia?”

“O Mr Tusifolau (passport.)”

O nisi na o mea sa fai ma mea ula i na aso. Sa tumau ona avea ma mea talafeagai i tagata uma lava.

Ina ia mafai ai ona faatῡtῡ pea i taimi uma a tatou talanoaga  i le Tulafono Tau Faaofi o Teugatupe Faafaigaluega i Fafo; o se fesuiaiga masani lea e le mafai ona taofia. Ua faafofoga tagata uma lava i le Tulafono Tau Faaofi Tau Teugatupe Faafaigaluega i Fafo-ae leai lava se tasi ua vaai i ai. Ua tatou iloa na tusia lea tulafono tau faaofi e se kamupani loia tua-ae leai se taimi e faapea na faataatia ai i totonu o le Palemene. O le a le mea ua tupu i lea tulafono?  O le mea e leai se tasi na te silafia e faapea na faatonu e le Palemia ina ia faataatia ai faapea.: O le afiafi lea na ‘ou fai atu ai ia Jean: Faamata e le o se mea lelei le maua o se ata o le Tulafono Tau Faaofi o Teugatupe Faafaigaluega i Fafo. O loo talanoa tagata uma e uiga i lea tulafono ae leai se isi ua vaai i ai.” O le faate’ia o ia na le tali mai ai i lena taimi.Ae ui o lea-ina ua mae’a ona fesulisa’i lea mataupu mo sina taimi, fai mai a ia: 

 “O se mea lelei, ae matua le mafai ai.”

  “Aisea?” “E mafua ona o se mea lilo lena a le malo o loo matua malu puipuia i aso nei.” “Ua ‘ou iloa,” o la’u tali lea. Ae peitai e tatau lava ona maua se ata o lea tulafono mo ta’ua.” 

 “Ia,” o lana tali mai lea, “atonu o le a aliali mai lava se ata e tasi.”

Ma na aliali mai lava. I na aso-o taimi uma lava e taumafai ai le malo e nānā pepa e faatupu vevesi-ae o le a aliali mai lava se kopi o ia pepa.  E ono mafai ona aliali mai i se taimi vave poo se taimi mulimuli ane ai-ae masani lava ona aliali mai. I ni aso mulimuli ane ai, o le aso 24 lea o Me 1997, o se Aso To’ana’i lea, na aliali mai ai le tasi. I luga o le fola i fafo ane lava o le faitoto’a o le ofisa i lea taeao, sa i ai se teutusi mafiafia lanu ‘ena’ena; na momono mai i totonu i lalo o le faitoto’a. O totonu o lea teutusi sa i ai  le faaliliuga faa-Samoa o le Tulafono Tau Faaofi mata’utia o Tupeteu Faafaigaluega i Fafo 1994. E leai se upu poo se fe’au sa i luga o lea teutusi, i fafo poo totonu foi. O la matou toa e le to’ilalo, leai sona igoa, poo ai lava o ia, sa matua faaeteete ma e le fefe. 

O lea pepa mata’utia sa talanoa i ai tagata uma-o lea lava ua taunuu mai. I le faitau atu i ai –e foliga ua matua manino mai lava e faapea o lea tulafono tau faaofi-na fuafua ma le faamoemoe e aloa’ia ai faale-tulafono le faatauina atu o tusi folau a Samoa i Sififo ma visa i tagata mai fafo, aemaise ai lava tagata Saina mauoloa.

I le itulau i luma o le Sunday Samoan i le taeao na soso’o ai-sa lomia ai faasalalau le tala sa faa-ulutalaina “Ua tuuina atu e le Tulafono Tau Faaofi le paoa i le Palemia. Fai mai o lea tulafono sa fuafua e tuuina atu ai i le Minisita o Femalagaiga-ma o ia foi lea o le Palemia I lea taimi –le “pule atoatoa” e tuuina atu ai tusi folau pe a avea le tulafono tau faaofi ma tulafono.  “O le a ia te ia le pule atoatoa e tuuina atu ai sitiseni o Samoa i Sisifo, pemita o le nofo mau, visa o le nofo faa-vaitaimi ma laisene tau pisinisi i tagata mai fafo.” 

E faaopoopo atu i lea itu-o le a manaomia e le tulafono tagata e teu faafaigaluega a latou tupe ina ia tuuina atu se faamaoniga o tupe mai fafo o loo ia i latou mo le teuina faafaigaluega i se vaega e igoa o le Komiti o Teugatupe Faafaigaluega i Fafo. Ona fautuaina lea e le FIC le palemia ma o lana faaiuga e mausali, e le mafai ona toe suia.” 

Fai mai foi lea pepa o tagata mai fafo ia o le a tuuina atu i ai sitiseni o Samoa i Sisifo o le a manaomia ina ia faa-tauto ina ia aloa’ia ai le tulaga tu-to’atasi o Samoa ma ia tausisia tulafono a le atunuu. 

O le taimi lava e avea ai le tulafono tau faaofi ma tulafono, o le a tuuina atu le malosi i le Loia Sili a le Malo e fai ai suiga e talafeagai ai i lea tulafono mai lea taimi i lea taimi ina ia mautinoa ai o tupe ua teu faafaigaluega i fafo o loo lelei ona faafoe. Ae mo le palemia, o le a tuuina atu ia te ia le paoa e faaleaogaina ai laisene tau pisinisi na tuuina atu i tagata mai fafo e solia le tulafono.

O lea foi tulafono tau faaofi o le a “aloa’ia ai faale-tulafono tusi folau ia ua uma ona tuuina atu i tagata mai fafo” pe a avea lea tulafono tau faaofi ma tulafono. Ae peita’i-sa teu lea tulafono tau faaofi i luga o fata ma e le’i vaai lava i le malamalama e o’o mai i le taimi nei, ma sa tumau pea ona teena malosi e le malo –fai mai latou te le iloa ni tusi folau ua faatau atu i atunuu mamao.

I le taimi nei la-na te le toe mafaia ona toe fai se mea faapena. I totonu o lana manatuo le faatonu o lea aso, fai mai le Sunday Samoan “o le ata faata’ita’i o le tulafono tau faaofi lea na mama mai i tua ua aveeseina ai soo se tulaga masalosalo i le matua aafia ai o le Palemia i faiga tau faasese tau Tusi Folau.” O le mea moni, “ua manino mai o lea tulafono tau faaofi na fuafua e aloa’ia ai faale-tulafono le faatauina atu o tusi folau i tagata mai fafo o loo fia teu faafaigaluega a latou tupe i totonu o Samoa i Sisifo.” O le isi la mea, “ sa fuafua i le avea o lea tulafono tau faaofi ma tulafono e faapea ai o Tusi Folau ma Visa a Samoa i Sisifo sa faasalalau mo le faatauina atu i totonu o Hong Kong.”

Na toe ta’ua e le manatu o le faatonu e faapea o lea foi tulafono tau faaofi sa fuafua e aloa’ia ai faale-tulafono tusi folau ia ua uma ona tuuina atu faa-solitulafono i tagata mai fafo i aso ua mavae. 

O le aso 11 o Iuni 1997 na tula’i ai Jin Jipei i luma o Lana Afioga Tagaloa Enoka Puni. Na molia o ia i le faaaoga o se tusi folau e le’i faatagaina faale-tulafono. O lea taimi e lua masina ma aso e lima talu ona taunuu mai Jin Jipei i Samoa. Na ia faaaluina lea taimi atoa-toese ai ni nai itula-i totonu o le falepuipui. I totonu o le faamasinoga i lea aso-e uiga ese le faaaliga na fai ai. Sa faailoa atu i le faamasinoga o le tusi folau a Samoa i Sisifo-sa taumafai ai Jin Jipei e faaaoga e ulufia ai se atunuu ua loa ona fuafuaina mo se isi tagata. Sa faailoa atu e le ofisa sinia tau femalagaiga o Aniseto Ale i le faamasinoga o le Tusi Folau Nu TO86609 sa tapena mo se tagata e igoa o “Ena Vaai.” O ia, Mr. Ale na saunia lea tusi folau ae sa le mafai ona tuuina atu loa talu ai sa le maua ni ata o Vaai.

Sa mulimuli ane ona leiloa lea tusi folau faatasi ai ma isi tusi folau mai totonu o le Ofisa o Femalagaiga, o le faaaliga lea a Mr. Ale i le faamasinoga. Ae o le aso 7 o Aperila 1997 na aliali mai ai i le Malae Vaalele i Faleolo o loo umia e Jin Jipei. Na teena e Jipei lea moliaga ae fai mai o lona manatu o lea tusi folau o se pepa faale-tulafono i le taimi na ia faatauina ai i Tonga. Ae o lea ua aliali mai nei o lea tusi folau e le o se tusi folau fou i le taimi na faatau ai e Jipei. Ina ua fesiligia e le loia a Jipei, sa faamaonia e Mr. Ale e faapea o lea tusi folau sa “faaaoga” e ulufale ai i Amerika Samoa, Fiti ma Tonga, a’o lei faatama’ia mai ia Jipei i le Malae Vaalele i Faleolo.  

Na ia teena le finauga a le itu tete’e e faapea afai sa talia lea tusi folau e le pulega o ia atunuu-o lona uiga –e tatau ona faapea o se pepa aloa’ia, ma fai mai:  

“O lea tusi folau e le o aloa’ia talu ai o le tagata talosaga ma le saini faatagaina e le iloa e le pulega a le atunuu.”

Sa fai foi le molimau a le Ofisa Pule tau Femalagaiga sa faamalolo o Tuipoloa Suisala. Na ia teena le faapea na ta’u atu ia te ia e ofisa tiunia o Siapo Pepe ina ia toe tuu Jipei i luga o le vaalele na sau ai i le atunuu.“O le pepelo lena mea,” o le faaaliga lea a Tuipoloa i le faamasinoga. Fai maiTuipoloa o lana upu na fai atu ia Pepe o le ta’u i Leoleo e taofi Jipei mo suesuega. Na ia faaalia foi i le faamasinoga na fai ia Pepe e taofi pepa ia na ia faaleagaina mai ia Jipei ia te ia ma aumai i le ofisa i le taeao e soso’o ai. Sa avea Tuipoloa ma autu o suesuega a Leoleo ia sa faagasolo. E pei o Ale, sa finau pea Tuipoloa o le tusi folau sa faaaoga e Jipei e le aloa’ia. 

Ae ui o lea, sa le mafai e i la’ua e to’alua ona faaleaogaina le mafai e se alii ofisa tau femalagaiga ona tuuina atu se tusi folau e ala i le tuu i ai o se faailoga oomi aloa’ia i luga o sea tusi folau ma saini i se faiga tau faasese. Na la teena foi la te le iloa pe na faapefea ona o’o lea tusi folau i Tonga, pe na maua se talosaga mo se Tusi Folau a Samoa i Sisifo mai ia Jin Jipei poo lana paaga, o Kim kwan, o se tagata Korea. 

Ina ua fesiligia pe la te iloa ua faatau atu tusi folau a Samoa i Sisifo i tagata mai fafo, ae fai mai la’ua e to’alua: “E leai” 

O le Vaega 3 o le manatu o le faatonu taeao, o “Tuala Falenaoti: “Ae peitai-o le mea o loo tupu e faapea ua loa ona lomia faasalalau e le Samoa Observer le mea moni.”

 


By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 27 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>