O LE MAU A PULE- THE MAU MOVEMENT

25 May 2016, 12:00AM

O LE FAA-AUNUUA O NELESONI

E mafai e le Mau e tusa ai ma le lalolagi o tagata o loo aofia ai-ona ia faatigaina le Pulega-ae peitai-o ia tagata uma o le Mau-o ni tagata Kerisiano moni e talitonu i le talitonuga faa-Kerisiano.

Ae ui o lea- sa latou feagai pea ma faafitauli-ia e le mafai ona onosa’ia-ae leai lava so latou faamoemoe e tete’e atu.ma o le pogai lea sa latou feagai ai pea ma soo se tulaga faigata. I le tula’i mai o se taua e ala i le faaaogaina o ni fana ma le asiasi mai o le vaa o le Dunedin –o ia lea ua toe taliu mai lona faa-aunuua-ua na tuuina atu i le Mau se mafuaga ma le faamoemoe e faaauau ai pea. 

O Lisatisone ma Aleni -ia e masani ona la faailoa mai le aotelega o mea faigofie-ma faapea mai o le Mau-o se mea faigaluega lea a Nelesoni. O le mea moni-o le ta’ita’iga o le Mau sa tuto’atasi lava ma malosi pea-ma e leai se mea tele a Nelesoni na fai i ai, ae o le ta’u faaleaogaina o mea na tutupu i le amataga o le 1930-o lea na tula’i mai ai Nelesoni i se tofi faa-perofeta, o se ta’ita’i ma o se faia’oga. 

O ana tusi faatasi ai ma pepa faaopoopo faa-Samoa i totonu o le New Zealand Samoa Guardian- na aumai faananā i totonu o le atunuu e ofo ai se taumafa tumau o le faamoemoe- i le faitau afe ma afe o tagata. Sa tumau pea ona ia faamamafa le aia tatau a le Mau e faatino ai, ma una’ia se tulaga tausisia faifai pea o le faiga faavae-o le lē faatupuina lea o se vevesi. Na silafia lelei e Nelesoni  le tele o le aoga o ana tusitusiga i le Mau, ma sa popole i le ono afaina ai o nisi o i latou-pe a maua nei tusi e le Pulega. 

“O loo faaauau pea le malosi o le Mau- talu ai a’u tusi ia e auina atu i meli uma lava,” o lana faaaliga lea i totonu o se tusi lea na maua e le Ofisa o Aleni “Ou te le o popole tele i ai-ae tatau lava ona matua faaeteete i ai –ina ne’i maua a’u tusi e o tatou fili-ona latou tuuina atu lea i le Malo. E leai se mea e tupu ia te a’u, ae o lea ou te mafaufau i isi faiga saua- e ono mafai ona tuuina atu i le Mau –talu ai a’u tusi.”  E ui lava i le lapata’iga-sa tausi pea e le faletua o Nelesoni ia pepa, e aofia ai tusi mai lona alii, i totonu o se ‘apa kalasini i totonu o le umukuka o lona fale. Ina ua osofa’ia e Leoleo lona fale-sa maua ai ia tusi. 

Sa faaalia e Nelesoni lona le “fiafia”-ona o le le mafai e lona faletua ona faatama’ia ia pepa. O Me 1930-ina ua mavae ni masina sa faata’otolia ai i se gasegase-na maliu Ward-ma sa suitulaga ia te ia e avea ma Palemia ma Minisita o Mataupu Tau le Va i Fafo George Forbes, lea sa na faaalia se onosa’i e matua tele ma lona naunau e fai se isi tonu- i lo le faiga a ta’ita’i na muamua atu ia te ia. 

O le masina na soso’o ai-na amata ai ona faamalosia e Leoleo le tulafono tuai a Siamani tau le resitalaina o ta’ifau-ma e tusa ai ma Westbrook-ua latou atiina a’e se “ituaiga o mania” mo le tafanaina o ta’ifau e le o resitalaina.  E masani Leoleo ona tuli nei meaola ina ia tamo’e i totonu o se fale ma lalo ifo o se laulau –‘ai o loo taumafa ai se matai. 

O iina lava e fana ai e se Leoleo sea ta’ifau. O se tasi o alii Leoleo o se Lance Corporal-sa i Papa-Savaii, lea na ia vaaia ai se ta’ifau e le’i resitalaina. Na ia tuli atu lava lenei ta’ifau se’ia o’o ina sulu i totonu o se fale- ae alu atu lava fana ai lea ta’ifau.

 Na vaaia e se tina sa na o ia lona fale i lea taimi lea tulaga-ae o lana tane ma isi sa latalata ane-na latou vaaia i le tuli atu e Grant o lea ta’ifau i totonu o le fale ma fana ai-ma na latou faalogoina le pa o le fana. Sa faataiō lea fafine ma talu ai latou te le’i vaaia le tamo’e atu o lea ta’ifau-o lea na latou manatu ai ua fana e Grant lea fafine. 

O lea na latou tuli ai loa le Leoleo ma matua fasi ina ua maua! 

O se tasi na auai i le fasiga o lea leoleo na falepuipui mo le lima tausaga ona o ni moliaga tau le faao’o o ni manu’a faigata i se tagata. Fai mai Nelesoni e le o se mea talafeagai le fasi o se Leoleo. Poo le a lava le faaletonu na fai e lea Leoleo-sa tatau i se tasi ona tuuina atu lea mataupu i le faamasinoga. 

E moni-na fana oti le tamaitiiti o Molia e se Leoleo Papalagi ae aumai le faaiuga a le faamasinoga-fai mai e talafeagai ma le sa’o le fana oti o lea tamaitiiti. Ua faigata lava ona iloa pe o lelei ona faafoe le tulafono pe leai-ae o le mea sili lava o le usita’ia lea o le tulafono. O se aso ona tatou malamalama uma lava lea i nei mea uma. 

O Iulai 1930 na maua ai e Forbes se talosaga mai le Mau a Tama’ita’i Samoa e uiga i le leai o se gaoioiga a le pulega o faia i le tafanaina o le Mau i le Aso Toanai Pogisa- ma na ta’ua ai le nofosala o Aleni i le matua faatalale i ona tiute-talu ai lona le faia o ni moliaga e faasaga i Leoleo. 

O le vaega o Leoleo-e pei ona faailoa mai- o loo mafuli i tagata e le’i “aoaoina”…..ma tagata talavou e le faatuatuaina-e le mafai ona faatuatuaina i le faaaogaina o fana i taimi o faalavelave,” ua latou faatinoina o latou tiute i se faiga e le talafeagai ai-ma ua talitonu i latou o lo latou taumafai e saisai se tasi- e tupu mai ai le vevesi. 

E ese ai mai le faaaogaina o Leoleo, ua i lalo o le pulega, e puipui ai soifua, ua le mafai ona faafoe, le faatuatuaina ma ua tuto’atasi nisi vaega i le faaaoga o fana ma le fasioti o tagata ma manunu’a ai e tusa ma lo latou mana’o e aunoa ma le mafaufau i le taua o le ola o soo se leoleo i le faafeagai ai ma faigata. 

Talu ai-e tatau ona manatua i le mafaufau e le’i fasiotia Constable Abraham se’ia o’o i se taimi mulimuli ane ai- ma e leai se tasi o le Vaega o Leoleo na iloa ua fasiotia Abraham se’ia o’o ina ua mae’a lea faalavelave. Matou te tuuina atu e faapea na fasiotia Constable Abraham-matou te ioe-o lea tulaga o le fasioti tagata lava-talu ai le fasiotia o Faumuina o Savaii, Ainoa, Vele, Leota ma Tapu ma le faamanu’alia o le toatele o isi lava tagata. 

Na teena e le Mau a Tamaitai le tagi a leoleo e faapea na osofa’ia le nofoaga o Leoleo, ma fai mai o Tupua Tamasese o le tagata lea sa sili ona latalata ane i lea nofoaga o Leoleo-na fasiotia pe na faamanu’alia. 

Fai mai lea talosaga-sa le mafai ona talitonuina e faapea o le osofaiga a tagata Samoa o Leoleo faa-auupegaina e luasefulu ma le tolu- e le tatau ona manunu’a ai nisi e sili ona latalata atu i lea nofoaga, “Na fasiotia la matou pelenise a’o sisi’i atu ona aao ma talosagaina tagata ina ia filemu ma na talosagaina Leoleo e taofi a latou fana. E tusa ai ma la matou vaai-na fasiotia i se tulaga mataga, faapea foi ma e mulimuli mai ia te ia, ma e ui lava ina matou mafai ona matou faamagalo atu i le taimi nei-ae ailoga a mafai ona galo ia i matou.” 

O le talosaga tete’e i sailiga e fai i le po ma le faaleagaina o meatotino ma uiga tau faamata’ua na o latou faia.  O i matou o ni tagata e to’afilemu ma le alolofa-ma e usita’i i le tulafono-o tagata ua latou tuuese o latou uiga fetaua’i mo le tolusefulu tausaga talu ai. Ua uma ona aoaoina i matou i le lotu ma le poto e faitau tusi ma le tusitusi ai mo se vaitaimi ua selau tausaga talu ai. Ae peitai-matou te alolofa i lo matou atunuu, o matou tagata, lo matou talaaga ma matou lava faiga lautele ma faiga tau upufai ia e sili atu ona lelei i lo isi matou te le o iloa. 

O i matou o ni tagata to’afilemu ae mau o matou loto ma le talitonu atoatoa.  E pei lava o isi talosaga, o le talosaga mulimuli na matua le gaoioi ai Forbes ma le Malo. Fai mai Forbes o le fasiotia o Abraham “ua faaalia ai lo latou lagona o loo i ai-na o atu lava ia tagata e fasioti.”? Ina ua taunuu mai le Tofua i Apia i le amataga o Aokuso 1930-o meli uma lava sa matua suesueina i le Falemeli ma o tusi mai ia Nelesoni sa talai, pu’e ata ma faaliliu. 

I totonu o se tasi o ia tusi-fai mai Nelesoni. “O lenei taua- o se tauiviga lea ma manu fe’ai talu ai-o le Malo o Niu Sila-e tusa ai ma lona ita- ua na tuuina mai ai le mafuaga atoa ia te a’u-ma e le taumate-o lo latou ita-ua leai ai so latou manatu e le fia to’ilalo i se tagata Samoa e pei o a’u. O le faaliliuina o tusi a Nelesoni-sa auina atu uma i Ueligitone mo Forbes e tilotilo i ai, faatasi ai ma ni nai ata faaopoopo  a Aleni e tusa ai ma le tele o tagata o loo ta’ua ai. 

O lana faaupuga e faapea-e le o faatuatuaina e le Mau Faumuina ma ua manana’o e aveese o ia.” Ua naunau o ia e alu ese mai le Mau, ae o lona le mautinoa- o loo taofia ai pea o ia ma o lona naunau ia faailoa atu o ia i tagata tafafao mai fafo e pu’e lona ata i luga o faa-sitepu o lona fale-e avea ma ta’ita’i o le Mau. O Ala Tamasese sa faamatalaina e faapea o loo manuia lava i totonu o aao o tama’ita’i afakasi”-a’o Moananu Faafo’i, o se tagata o le aiga o Malietoa sa ta’ua e faapea “o se mamoe uliuli.” 

O Tauvao-o ia lea sa faatasi ma Nelesoni i Niu Sila, sa na faamatalaina e faapea-“o se sifi laititi e leai sona taua.” O Tupua Tamasese fou e le kea i ai Nelesoni, o le faaaliga lea a Aleni, ma e aliali mai e leai sona faatuatuaga ia te ia. Ma na ia toe ta’ua foi e faapea o Tupua Tamasese: “Ua matua pulea lava e tama’ita’i afakasi i le taimi nei-e loto leaga ia Faumuina ma nisi o alii matutua.”

25 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>