O LE MAU A PULE-Mau Moment

24 February 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer. 

 

Na asia e Hall Skelton le Mau a’o nonofo i le Togavao- ma le aso 9 o Ianuari na ia auina atu ai se fe’au faa-uaealesi ia Nelesoni ma faailoa atu ia te ia e faapea o le lisi o tagata o loo mana’omia e le Malo o loo aofia ai ma ni tagata molimau na vala’auina ina ia auai i le faamasinoga.

O Faumuina-fai mai a ia- o le a molia ona o lona faaaogaina o se gagana e le mafaufau-talu ai lana saunoaga na ia faia i le fitu vaiaso talu ai-ina ua toe taliu mai Niu Sila. Talu mai lea taimi-sa feafioa’i sa’oloto lava i magaala o Apia. Sa faailoa atu e Hall Skelton ia Nelesoni le mafuaga ua sosola ai le Mau i le togavao.

“O ana upu mulimuli lava fai mai latou te le mafai ona toe taofia le Mau i le taimi nei-se’ia vagana ai ua fasiotia I tatou uma. E le mafai ona latou tuuina mai i latou pe latou te faagaloina sauaga a fitafita i le Aso Toana’i Pogisa. Ina ua toe taliu atu o ia i Aukilani-na ia faailoa atu i nusipepa le tulaga o le Mau i le taimi na tafana ai i latou. Sa matua popole le Malo i nisi o ana faaupuga, ma sa sailia se manatu faale-tulafono mai le Loia a le Malo pe faamata ua soli e Hall Skelton le laina i le va o le “pulea faatagaina ma le tau faasese.”

E tasi se faaupuga na le fiafia ai tele Ward, o le faaaliga lea a Hall Skelton. O le itu e aupito i sili ona pi’opi’o o mea uma lava-sa le taumafai Leoleo e faamanino mai, o le taimi lea na latou liliu atu ai le fana taavili i totonu o le malae o le nuu o Apia, lea sa tumutumu i fafine ma tamaiti ma e na matamata-poo i latou ia na taufetuli mai i fafo ina ua faalogo atu i le pisapisaō. E to’alua ni tamaiti, to’alua ni alii talavou ma le to’afitu o isi lava tagata na manunu’a uma. E leai se taimi e faapea na faapāpā atu ni fana i ia tagata. 

Na lipotia e le Loia a le malo ia Ward e faapea e ui lava i lona manatu e faapea e tau faasese lea faamatalaga, ae na te le o mautinoa pe aumai le faaiuga a le faamasinoga-o se faaiuga e faasala ai.

O le aso 11 o Ianuari na faamaonia ai e le Kapeneta Tulafono Faatonutonu o Faalapotopotoga Tau Faasese a Samoa, lea na tuuina atu ai le pule ia Aleni e faalauiloa ai le taufaase’e ma le tau faasese o le Mau, pe o soo se isi lava faalapotopotoga ua fuafua na te lagolagoina le Mau. O ia Tulafono Faatonutonu na aiaia ai e avea ai ma tulaga e le talafeagai ma le tulafono le “auai……faatasi ai ma poo le faaalia o se faamaoniga o soo se faalapotopotoga tau faasese.”

O le faasalaga o le falepuipui lea mo le tausaga e tasi. O le suesuega tuto’atasi a le faamasinoga i ia mea na tutupu i le aso 28 o Tesema sa tauaveina e le Faamasino Sili o John Luxford e tusa ai ma lona tulaga tau le suesueina o mafuaga o maliu. Ina ua tofia o ia i lea tulaga i le totonugalemu o le 1929 ina ua malolo litaea Woodward, sa avea o ia ma Faamasino o le Faamasinoga Maulalo i Whangarei.

E pei foi o Waterson-i le faagasologa o le taua sa auauna ai i le Vaega o Fana Taavili-a’o le’i manu’a leaga ai  ma faamalolo ai loa mai le vaega o fitafita a’o avea o ia ma ‘major’. Ina ua mavae le Taua-na ia tusia le Tala Faasolopito aloa’ia o vaega’-au ma faamaumauga o le Taua-lea na tuuina mai ai sana finauga-“E le o se talaoso le faaalia e faapea o fana taavili o ‘auupega ia sa faatinoina se vaega tele o le Taua Tele-o lea e tatau ai ona tuuina atu i ai se tulaga maualuga ia i latou ua maliliu-a’o feagai ma faatonuga o taua i le taimi nei.

O le Coroner’s Court –o se tasi lea o faalapotopotoga aupito i leva i Faamasinoga a Peretania-e pau le mea e popole i ai- o le suesueina lea o le mafuaga o le maliu, o se matua alu ese lea mai le mataupu e uiga i le Aso To’anai Pogisa-lea e manaomia ai ni tali i le anoano o isi fesili.

Na tatala e Luxford lea suesuega i totonu o Apia i le aso 2 o Ianuari 1930, e faasino muamua lava ia te ia ma le maliu o Abraham, Migao ma Leota-o latou tino oti ia sa i totonu o le falema’i i Apia. Sa faamaumauina foi isi faamatalaga molimau e uiga i isi maliu, ma o le pogai lea na faalautele ai e Luxford le suesuega i le maliu o Tupua Tamasese, Tapu, Ainoa, Faumuina o Savaii, Vele ma Tuia.

O Slipper lea sa fai ma sui o tagata o le atunuu-sa le mafai ona ia faatinoina lea tulaga mai le amataga-ina ua teena e Aleni ona tuuina atu ia te ia “le sa’olotoga mo lana amio” na te ta’ita’i mai ai le Mau ina ia o mai i Apia e tuuina mai a latou faamatalaga molimau. Mai le luasefulu ma le tolu o tagata molimau- e na o le sefulu ma le tolu molimau na valaau e Braisby, e aofia ai Fell ma Waterson, isi alii ofisa o Leoleo ma Hutson.

Sa mafai e Slipper ona valaau na o sui o le Mau sa i le Solo- ia na manun’a ma o loo ta’o’oto pea i moega i totonu o le falema’i faatasi ma tamaitai o sui o aiga o e ua maliliu. E itiiti ni mau faate’ite’i na tuuina atu-e ui lava ina o le molimau a fafine na faamamaina ai  nisi o tino o i luga o le lisi o tagata manunu’a ma pagatia ona o le tumu i lapisi o tagi a Ward e faapea e leai se tasi na lavea i se fana taavili.

O le faaiuga tusitusia a Luxford na lomia faasalalau i le aso 4 o Ianuari. O loo maua ai sina mea moni ma le amiotonu mo le Mau. Ina ua amata taualumaga, fai mai Luxford mo sina taimi talu mai le aso 28 o Tesema 1929-sa teena e le Mau le Malo-ma sa mumusu e totogi lafoga ma teena -ona saisai ai lea o  soo se tagata ona o le ‘alofia o le totogiina o le lafoga.

O lea tulaga ua faigata ai mo leoleo ona saisai nisi ma i ni solo tete’e se lua a’o lumana’i ai le Aso Toanai Pogisa-sa o ane i le Solo ni tagata sa manaomia e Leoleo –ae leai se gaoioiga a Leoleo na faia.

Na sui le faiga faavae i le aso na tupu ai le faalavelave ina ua taumafai Fell e saisai Mata’utia Karauna. A o la tauivi- e lua ni ta na tau i tua o lona ulu, lea na mafua ai ona pa’ū o ia i lalo. “O lenei taimi ua aliali mai e taua tele-o le taimi lea e tatau ai ona sui le tulaga o loo i ai ma taunuu ai i e tulaga faigata mulimuli ane ai e ao ona faailoa atu.

I le faagasologa o le suesuega-fai mai Slipper sa tatau ona tuuina atu e Fell le tusi saisai ia Mata’utia ma faailoa atu ia te ia o le a saisai o ia. Sa lagolagoina e Luxford le manatu o Leoleo e faapea o sea faiga e leai se aoga pe a fua i le faigata ona saisai nisi i le ono masina talu ai.

Fai mai Luxford sa manino lelei ia te ia mai faamatalaga molimau e tagata e sefulu ma le tasi- e faapea e leai se fana na faapa e Leoleo se’ia oo lava ina mavae se taimi ina ua mae’a ona talia e Fell le saisai loa faatasi ai ma se feteenaiga lauteie na tulai mai i le va o Leoleo o loo saisaia lea vaega ma le Mau.

Sa le mafai ona mautinoa tonu le taimi sa’o na pa ai le fana muamua, ae peitai o le mamafa o faamatalaga molimau e peiseai o loo faaalia ai e faapea na faapa lava i le taimi na taunuu ai le vaega lagolago,” o le faaaliga lea a Luxford. Ae o le fesili pe talafeagai le faapa o lea fana-fai mai Luxford sa faa-auupegaina Leoleo a le Mau i ni “po vai e matua uiga ese; ia na faaaoga i Leoleo, na mata’utia ai le tulaga na o’o i ai.

O le tulaga o le vaega sa taumafai e saisai i latou-ina ua taunuu mai le Solo faaopoopo-sa le mafai loa ona faatinoina le saisaia o latou, ma e tusa ai ma lo’u manatu-o le faaaogaina e Leoleo o fana ua talafeagai ai

24 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>