Manatu o le Fa’atonu - Talofa e i le soifua o nai tagata matitiva

By Mata'afa Keni Lesa 23 March 2016, 12:00AM

Ma o lea foi o le a toe faailoa atu-ua ia i tatou se alii ofisa o le  faigamalo e maoa’e ma lele ane i lugā lona totogi- ae na te matua teena le i ai o le mativa i totonu o Samoa. 

I lenei la taimi la-ua tulai mai o ia e avea ma Ofisa Sili o Pulega o le Matagaluega o Tupe, o Lavea Iulai Lavea, o ia lea na faaalia lea manatu i le faagasologa o se aoaoga e uiga i le Faatumauina o Sini Tau le Atiina A’e (S.D.Gs.) ,p Sui Usufono o le Palemene i le vaiaso ua mavae. O le S.D.Gs la  i se tasi itu -ua loa ona aloa’ia ma talia e Samoa.

Sa lele atu le Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi i lenei mea mamao i Niu Ioka i le tausaga talu ai e faailoa atu le lagolago a Samoa i lea fuafuaga a le lalolagi, o se vaega autu o lea fuafuaga o se tulaga noatia lea ina ia ‘ausia le 17 S.D.Gs i le isi 15 tausaga.

O le mea moni, o le “Faamutaina o le Mativa” o le sini muamua lava lea a le S.D.Gs.

O lona uiga e faapea e tatau lava ona avea ma mea e taua tele mo Samoa ma e taua foi i totonu o le lalolagi o loo tatou soifua ai. Ae peitai-o le ta’ua ai soo se mea e faasino i ia ituaiga o alii ofisa o le  malo.

Fai la ma faata’ita’iga Lavea. O le “Mativa o se upu malosi tele,” o lana faaaliga lea. “E mafua ona e leai se mativa i totonu o Samoa. Ou te manatu –e le tatau ona tatou faaaogaina lea faaupuga, ae, tatau ona tatou faaaogaina le faaupuga e “faigata.”

E pei foi o lona pule o Tuilaepa ma isi lava tagata faigaluega faapena e matua maualuga totogi o loo feoa’i solo i taavale fe’ilafi o loo totogi e nai tagata matitiva totogi lafoga, sa toe ta’ua e Lavea e faapea, o le mativa o le taimi lea pe a i ai ni o tatou tagata e leai ni aiga o loo i luga o ala tetele ma i luga o tafā-ala.

O lenei mea, fai mai a ia, e le o vaaia i totonu o Samoa.O se faaupuga moni lea? O le a la la’u ta’u o tamaiti ia o loo faatau atu oloa i luga o ala tetele? Ae faapefea tagata aisi o i luga o ala tetele i itula uma o le ao ma le po?

Ae faapefea tagata ia tatou te vaaia o loo momoe i poletito o nisi o faleoloa i totonu o le taulaga i lea taimi ma lea taimi? Ua po ‘ea la tatou vaai ua tatou le iloa ai le faa-pologa o tamaiti e pei ona tatou vaaia i aso uma?

O le mea moni lava e faapea a ui atu lau taavale i totonu o le taulaga ma nisi lava o vaegaeleele e masani ona tumu ai tagata i Samoa nei, aemaise ai lava le taulaga o Apia-o se vaaiga faamomoi-loto.

O le mea moni, e matua faigata lava ona e fulitua i foliga o tagata o loo soifua i se atunuu ua latalata i se atunuu lona tolu o le lalolagi –o ‘emo’emo mai i luma o ou mata.

E faapefea ona e ‘alofia? Pe tusa o le 12:30 i le aoauli, o le taimi lea atonu ua sili atu ona vevela ona o le mu-tinitini o le la. Ae o loo nonofo lava ma fatai o latou vave i ni nai senitimita mai le ala autu lea o loo i ai se tamaita’i o loo faatau atu talo.

Ona pau o le mea o ia te ia e faamalumalu ai o ia mai le malosi o ave o le La-o si faamalu laititi, ua na o lona ulu lava o loo mafai ona faamalumalu ai.

Ua matua leai sona malu mai soo se mea. Ma e le manaomia ona avea oe ma saienisi e faia roketi e te iloa ai –atonu o loo manavaina e ia le pefu, ma nanau mata’utia mai taavale o loo fepasia’i i ona luma.

Ae ui o lea, o se aso telegese tele e tusa ai ma itu tau pisinisi. Mo lenei tamaita’i o loo faatauina atu talo i le $20 i le tautalo, na ia faailoa mai i lenei tusitusiga ua leva ona nofo i lea nofoaga talu mai le taeao ma e o’o ane i le aoauli- e leai sana oloa na taulia.

Mo lana taumafaiga uma, na te lei maua ni tupe se tele e mafai ona faailoa mai mo lana taumafaiga.

O le vaai i ona foliga o loo ta’u mai ai mea uma lava. E le na o ia sa i ai. E tusa ma le 10 minute le alu i Vaitele, na o’o ane se teineitiiti i le tusitala e fesili pe ou te mana’o e faatau se faguse.

O lea teineititi laititi sa filo i se vaega ua faa-to’ateleina pea o tamaiti laiti ma teineiti o loo feoa’i solo e faatau atu oloa i itula uma o le aso. I nai tausaga ua mavae atu, o lea vaega sa toaitiiti ae o le mea ua mautinoa-ua faateleina.

O le itu e sili ona leaga e faapea o nei tamaiti laiti ua matua avea lava ma faatiga.

I nisi o po, e momomo lou loto pe afai o le a e oso i totonu o lau taavale e alu i le fale ae o lea lava o loo faatau atu e nei tamaiti laiti fagusea, koko Samoa ma mea e faamanogi ai taavale. Ae peitai-o nei tala ua matua avea lava ma tala e masani ai i totonu o lenei atunuu.

O le mea amoni lava, o ia tulaga faamomoi-loto –ua avea ma mea masani i aso uma i totonu o lenei atunuu. Aisea e taua ai tala mai nei tagata? 

E matua faigofie lava, pe afai e te fia iloa le mea moni e uiga i le tulaga o le tamaoaiga o se atunuu, e sili ona lelei pe a fuafua lea tulaga i tulaga o loo soifua ai tagatanuu masani.

Ma e ala i lea tulaga-o lea matou te talanoa atu e uiga i tagata faifaatoaga ma tagata e pei o le tamaitai lea sa faatau atu ana talo i le maketi ananafi.O a latou tauiviga ua faailoa mai ai le toatele o isi o i totonu o lenei atunuu. O le mea moni lena.

I le taimi nei la pe a tatou toe foi atu ia Lavea ma le talanoaga e uiga i le mativa ma tulaga faigata i totonu o Samoa i le vaiaso talu ai, e manino mai na talosagaina e le Sui Usufono fou o le Palemene o Faumuina Wayne Foga, le Sui o le U.N.D.P. i le atunuu o Lizbeth Cullity, i le faagasologa o le fono ina ia fuafua le tulaga o mativa i totonu o Samoa mai se fua e 1-3.

O lona uiga e faapea e leai se mativa. 2 E itiiti le mativa i totonu o Samoa ma o le 3-o loo i ai se mativa e matua mautinoa i totonu o Samoa. O le tali, na tuuina mai e Ms. Cullity se 2.

Ou te faapea atu ina ua talanoa la outou Palemia ma isi alii ofisa e uiga i le mativa, ou te manatu o loo latou faauigaina le tulaga lelei o loo ia te outou i Samoa nei,” o lana faamalamalamaga lea.

“Ou te manatu o lea manatu e afua mai le tulaga aloa’ia o loo fanau mai i totonu o le motu o le teropika faatasi ai ma le tele o le ‘ulu ma le laau o le avoka, lea e matua uiga ese ai i’a (tuna), o se nofoaga lea e te avanoa ai i taumafa e pei o fa’i, taro ma isi lava mea, o loo ola i tua o lou fale. 

“Ma ou te matua ioe lava i lea tulaga. “Ae ou te manatu e tatau foi ona e tilotilo i le aloa’ia o se tulaga e faapea o loo i ai tagata o loo pagatia. 

“Ou te manatu e taua ona aloa’ia e faapea o loo i ai tagata o loo soifua i nai mea iti pe a faatusatusa i mea tatou te maua i le avea ma vaega o tagata poto faapitoa ia o loo manuia ina ua maua galuega ua tatou maua i aso nei.” .

Ia e momoli atu lava le faafetai ia Ms. Cullity. O le mataupu mulimuli-o loo i ai se tasi ua i ai le mafaufau ma le lototele e tula’i mai a ii nei tagata faigaluega maualuluga a le malo ia ua faatauasoina e le paoa ma manuia o le lalolagi nei ma ua latou mumusu ai lava e talia le mea moni.

E leai se tasi o fai mai e faapea o Samoa e pei o se nuu itiiti o le Sahara i Aferika. Ae o le mea moni lava ia e faapea o le aofai o tagata o loo pagatia mai faigata talu ai le mativa i galuega, tupe, avanoa ma taumafa ua o se faatiga ulu faifai pea -lea afai e leai se mea e fai i ai, o lona uiga-ua tatou agai atu i se lumna’i e leai se isi e mana’o i ai.

By Mata'afa Keni Lesa 23 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>