Faia’oga Fou o le Manu Samoa

22 December 2015, 12:00AM

Staff Writer

Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 

E ono le mafai ona avea se tagata o le atunuu ma Faia’oga o le Manu Samoa ae o lē ua na umia lea tulaga o se tagata Samoa lava. O le tulaga lena e mafai ona faailoa atu e le Samoa Observer ia te outou –talu ai- o lea u sauni le Iuni Lakapi a Samoa (S.R.U.)  e faalauilo atu Namulauulu Alama Ieremia e avea ma Faia’oga Ulu o le Manu Samoa, i se taimi o lenei vaiaso. 

Sa le mafai ona maua mai se manatu aloa’ia mai le S.R.U. ananafi. 

Sa teena foi e Namulauulu ona talanoaina lea tulaga ina ua fesoota’i atu ia te ia. 

The Samoa Observer, however, Ae ui o lea, ua malamalama le Samoa Observer mai puna faatuatuaina o faamatalaga e faapea o le laulau sa gafa ma le iloiloina o lea mataupu , sa taiulu ai le alii sa avea muamua ma kapeteni o le Olopeleki, o Graham Mourie –lea na ia filifilia Namulauulu i le faaiuga o se faa-talanoaga umi lea sa aofia ai le latalata i le 20 tagata na talosaga. O le filifiliga mulimuli na taunuu ai ia Namulauulu ma le isi tagata Niu Sila. 

 “O ia lea e tusa ai ma ona itu uma o se tagata e sili ona lelei mo lea galuega mai sui faatutu uma,” o le faaaliga lea i le Samoa Observer. E ui lava ina sa i ai ma isi tagata talosaga mai atunuu mamao, ae lei se tasi o i latou e tusa ma le poto msani o Alama ma o le taunuuga – sa fai le fautuaga a le laulau ma ua talia e le Komiti Faatonu.” 

E mafai foi ona faailoa atu e le Samoa Observer e faapea e leai se tasi o tagata na talosaga sa avea ma faia’oga lauiloa o le Super rugby. Sa avea Namulauulu ma Faia’oga Fesoasoani i le faagasologa o le taumafaiga a le Manu Samoa i le Ipu o le Lakapi a le Lalolagi i le tausga nei. Sa avea muamua foi o ia ma faia’oga fesosoani o le Hurricanes a Ueligitonu. “Na fanau i le aso 27 o Oketopa 1970 i Samoa, o Namulauulu sa avea muamua ma Manu Samoa  ma sa taalo muamua foi i le Olopeleki. 

Sa taalo o ia i le lakapi faa-itumalo i Ueligitone ma sa taalo muamua i le Super 12 i le Hurricanes. Sa taalo o ia i le tulaga o le ‘centre’ ma sa taalo i le lakapi faa-polofesa i le ‘au a Iapani o le ‘Suntory Sungoliath.” Sa lauiloa Namulauulu i lana ulua’i sikoa i le Super rugby, i le taaloga ma le Blues i le taaloga amata o le Super 12 i Palmerston North i le 1996.

Sa taalo i taaloga faava-o-malo mo Samoa i le faagasologa o le taamilosaga o 1992-93-sa taaloa ai i ni taaloga se fitu mo Samoa e faasaga i le Olopeleki i Eden Park i le ulua’i taaloga aloa’ia faava-o-malo i le va o atuuu e lua. 

Ae o le tausaga na sosoo ai na sui ai e Namulauulu ma le ‘afa o Ofisa Tonuu , talu ai e tatau ona la faia lea tulaga i lea taimi-‘au e taaalo ai i Niu Sila, ma sa mulimuli ane ona vea i la’ua e to’alua ma Olopeleki.

O le siitia o le tulaga o Namulauulu sa vave tele talu ai- ina ua faalua ona faia’ia le Olopeleki ia Farane i ni taaloga faitauina se lua i le 1994-o lea na faaulufale atu ai o ia mo ni taaloga faitauina se tolu e faasaga i le Springboks, ma o lona tulaga o le second five, faatasi ai ma Frank Bunce, o le isi lea na matua faatigaina e Samoa i le tulaga tau taaloga faitauina, i tala atu  o ia i le tulaga o le centre.   .Sa i ai Namulauulu o le ‘au mo le Ipu a le Lalolagi 1995, ae sa na o taaloga a vaega poo pulu sa taalo ai i le taaloga ma Iapani. Mo se vaega tele o le 1995 ma le 1996 o le faamuamua a le Olopeleki sa tuuina atu ia Walter Little o le paaga lea a Bunce ma ana le lavea Little-o lea na tuu atu ai loa ia Ieremia se avanoa tele e tamo’e ai e avea ma tagata e masani ona filifili mo taaloga faitauina i le 1997. 

O sona manu’a i le faagasologa o le Super 12 i le 1998 na tuueseina ai o ia mai le filifiliga a le Olopeleki i lea tausaga. Ae na toe foi mai o ia i le 1999 ma mo le vaega muamua o le polokalame faava-o-malo lea sa masani ona taalo ai i le tulaga o le centre-ae mo le vaega tele o le Ipu a le Lalolagi mulimuli ane ai i lea tausaga na toe foi atu ai o ia i le tulaga o le second five. I le 2000 sa toe avea ai foi o ia ma filifiliga faamuamua a le Olopeleki, ae faapito lava i le tulaga o le centre. 

O Ieremia, o se tagata fiafia, ma o se tagata tautalatala, malosi ma o se tagata e lelei tele lana tamo’e ma i le 1.87 mita ma le 100 kilokalama-o se tagata e malosi tele lana puipui. Sa ia te ia foi ni tomai sa lelei ona tapena ma se vae malosi tele. I lona tulaga e sili ona lelei, ma pe a sa’oloto mai manu’a, o ia o se tasi e sili ona tumau lana taalo i totonu o le malae-ua maua e le lakapi a Niu Sila. Ina ua tuua e ia le lakapi a Niu Sila i le faaiuga o le taamilosaga o le  2000-na ia te ia se konekarate mai fafo lea sa taalo ai Ieremia i ni taaloga se 40 mo le Olopeleki, e aofia ai ni taaloga faitauina e 30. 

 

*Faamatalaga mai le  Wikipedia.

22 December 2015, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>