MALO TUTO’ATASI O SAMOA - SAMOA-E LE’I AUMAIA LOU MALO TUTO’ATASI I LUGA O SE IPU SILIVA

23 May 2016, 12:00AM

(E ese mai isi tusitusiga o le Tala Faasolopito o Samoa mai le Amataga, o mau uma ma faamatalaga o loo faavae ai lenei tusitusiga- sa aoina, faamaopoopo ma tuufaatasi mai le Faletusi o Faamaumauga Teumau a le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono. Talu ai ona o le tala faasolopito o le sailiga o le Malo Tuto’atasi o Samoa e afua mai le taimi na pulea ai Samoa e Siamani, soso’o ai ma le pulea o Samoa e Malo e Tolu o Siamani, Peretani ma Amerika, ae faai’u ina pulea e Niu Sila, o lea o le amata atu ai lenei tusitusiga i le Fono Faavae o le 1960, soso’o ai ma le 1961 ma le Tuto’atasi i le 1962, ona toe faasolo ai lea i tua ina ia mafai ona faamaonia ai le ulutala o lenei tusitusiga). 

O le Fono Faavae o Oketopa 1960  na auina mai ai e Lana Maiesetete le Tupu o Peretania Tele ana Faamanuiaga o le Kerisimasi fai mai-“O lea ua tatou ulufale atu i se Tausaga Fou ae o loo tumau pea le tulaga o loo tatou o i ai, ae peita’i, e tusa ai ma lo’u taofi, o lea ou te talanoa sa’o atu i tagata ta’ito’atasi uma i le salafa o Peretania Tele. Sa ‘ou fesili i le tagata sa tu i le faitoto’a ina ia aumai se moli ia te a’u ina ia ‘ou iloa ai le mea tonu ou te alu i ai mo lo’u saogalemu. Ae fai mai le si’ufofoga ia te a’u’”Alu i le mea o i ai le pogisa ma tu’u atu ou lima i aao o le Atua, e sili atu lena i lo le malamalama. 

Ua saunia e le Komiti o Galuega lenei pepa ma le faamoemoe o le a talia e le Fono Faavae e avea ma faaiuga, ina ia mafai ai e le Palemia, Hon. Mataafa ona tufatufa atu lenei pepa i Sui Auai o Malo Aufaatasi e avea ma faaaiuga a le Fono Faavae.

Ia matau mai-o le Loia Faufautua i le Tusiga o le Faavae o Samoa o Professor Aikman na ia tuua Samoa i le aso 21 o Oketopa, ae o le aso na soso’o ai 22 o Oketopa na tuua ai foi Samoa e Professor Davidson. O ata o le Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa sa tapena i gagana e lua o le Faa-Peretania ma le Faa-Samoa, ma o le Faaiuga e uiga i le Pepa CCP/25 sa le avea ma vaega o le Faavae, ae na tu’uese e malaga le Palemia ma ave.

Na fautuaina e Professor Davidson o le a sili ona aoga pe a mafai e le Palemia ona saunoa atu pe a taunuu manuia i Niu Ioka e faapea o le tala fiafia o loo afio atu ma ia, sa lagolagoina e sui usufono uma o le Fono Faavae. Na tapena e le Komiti o Galuega lea Pepa ina ia talia aloa’ia e le Fono Faavae e avea ma faaiuga a le Fono Faavae e tufatufa atu e le Palemia i Sui o Malo Aufaatasi e avea ma faaiuga aloa’ia a le Fono Faavae. Na sau muamua i Samoa Professor Davidson i le 1947 ma toe alu i Ausetalia i le 1950. Sa faia’oga o ia i le Iunivesite o Cambridge ma le National University o Ausetalia i Kapepera. Sa galue i Samoa i le 1949. 

O le 1947 na talosagaina o ia mo sana fautuaga e uiga i le atiina a’e tau polokiki i totonu o Samoa i Sisifo e le Palemia o Niu Sila o Rt. Hon. Peter Frazer. Na ta’u i ai e Frazer i se isi taimi mulimuli ane, ua i ai le fuafuaga a’o le’i mae’a lona taimi sa galue ai i le Ofisa o le Palemia, o le a alu e vaai poo a suiga ua tutupu mai totonu o Samoa ina ia mafai ai e tagata lava latou ona faatulaga lelei, a’o a suiga vave ua i ai mai lea taimi talu ona galulue faatasi Professor Davidson ma le Komiti o Galuega mo le lua tausaga talu ai. 

O le aso 25 o Oketopa 1960 na auina mai ai e Professor Davidson ma Professor Aikman a la faamanuiaga i le Fono Faavae mo lenei aso taua tele i le tala faasolopito o Samoa.

Sa lē malie Mr. Morgan i le faavae e pei ona faamaonia ma fai mai e le o se faavae lea e manuia ai Samoa atoa.

Na fesili Mr. Peter Plowman i le Ta’ita’ifono pe tatau i Sui Usufono o le Fono Faavae ona faafofoga i le lafoga a Morgan. 

Na faamavae le Fono Faavae ma le Afioga i le Palemia o Samoa i Sisifo o Mataafa faatasi ma a latou faamanuiaga ina manuia lana faiga-malaga i Malo Aufaatasi. 

O le aso 28 o Oketopa 1960 na tuuina atu ai le fesili e Hon. Tupua Tamasese i le Fono Faavae pe na te talia ma faatino le Faavae o le Malo Tuto’atasi o Samoa i Sisifo i le aso 28 o Oketopa 1960? Sa tuuina atu le fesili ma faamaonia.

Sa tapā loa e le Afioga i le Ta’ita’ifono Sui Usufono Mamalu ina ia ta’ito’atasi ma saini o latou suafa i luga o le Faavae e afua i le itula e 11 i le taeao se’ia o’o i le itula e 1 i le aoauli. Sa faapea loa ona faasolo Sui Usufono ta’ito’atasi uma e saini le Faavae.

O le isi galuega o le Pepa o Galuega o le Mea Ta’itasi 24 e faasino i le Fono Faavae ma le taliaina o le Iugafono e faasino i fesootaiga ma atunuu i fafo. O lea mataupu sa i totonu o le Pepa a le Fono Faavae/25 ma na silafia e Sui Usufono ua leva ona faatu le lafo mo lea mataupu ma faaluaina ina ia faamaonia, sa tagofia ae le’i mae’a.Sa faaalia e le Taitaifono e faapea ua mae’a ona tagofia e le Fono Faavae lea mataupu, se’ia vagana ai lona faamae’aina. O le a tuuina atu loa le fesili- O le fesili pe faamaonia le ata faata’ita’i o le Faavae o loo i totonu o le Pepa 25 a le Fono Faavae? Sa tuuina atu le fesili ma sa faamaonia.

Afioga i le Ta’ita’ifono (Hon. Tupua Tamasese Meaole) O le a fai sa tatou malologa e sefulu minute e talitali ai le taunuu mai o Lana Afioga i le Hai Komisi ma Lana Afioga i le Faamasino Sili, talu ai- ua uma ona logo e tatau ona iinei i le 1:30 i le aoauli. 

I le taimi nei, e fia faapa’i atu i Sui Usufono mamalu pe o le a so outou finagalo e uiga i le saunoaga mulimuli o lenei aso. Ou te fia fesili atu pe o le a so outou finagalo -pe tou te fia fetu’una’i ma tofi se tasi e saunoa e fai mai sui o le Fono Faavae pe tou te finagalo e fai le Ta’ita’ifono ma fofoga o le Fono Faavae. E leai se manatu o le Ta’itaifono e fia faumalo i lea tulaga, ae ia manatua o saunoga o loo totoe o se saunoaga puupuu e fai e se sui o tagata, e avatu ai le faafetai mo le galuega ua mae’a ona latou faia, ma faailoa atu ai foi o tatou moomooga lelei mo le Afioga i le Palemia ma lana faigamalaga o loo fuafua, ona tali mai lea e ala i se saunoga a Lana Afioga i le Hai Komisi.

Sa faafetaia e Tuilagi Pa’ō le Ta’ita’ifono mo le faaaliga ua tuuina atu i Sui Usufono o le Fono Faavae, ae leai sona faamoemoe e fai i ai se sao o sui usufono o Samoa, ae lelei ona lafo atu i Lau Afioga i le Ta’ita’ifono, e te saunoa e fai ma o tatou sui. 

Sa faalua e Moeono Kolio le finagalo o Tuilagi Pa’ō. Ona saunoa loa lea o le Afioga i le Taitaifono(Hon. Tupua Tamasese Meaole o le a faapea ona fai, ma o le a fai se malologa a le Fono mo le valu minute. 

Ina ua toe tauaofia le Fono Faavae i le 1:30 i le aoauli, sa saunoa loa le Ta’ita’ifono-Hon Tupua Tamasese Meaole. “Faafetai i le alofa o le Atua Silisili Ese mo lenei taeao uiga ese i le tala faasolopito o Samoa i Sisifo.

Ua matua faafiafiaina Sui Usufono Mamalu o le Fono Faavae ina ua tatou auai faatasi ma Lau Afioga le Hai Komisi faapea foi Lau Afioga i le Faamasino Sili iinei. E fai ma sui o le Fono Faavae, e fia faao’o atu i lau Afioga i le Hai Komisi faapea foi Lau Afioga i le Famasino Sili la matou faafetai tele ona o a oulua talosaga molia a’o matou feagai ma le iloiloina o lenei Faavae. E pei lava ona matou iloa uma, sa matou i ai iinei i le amataga o lenei Fono Faavae ae o lea foi ua tatou toe mafuta i le faaiuga o lenei Fono Faavae. O le mea lea ua ‘ou fiafia ai e faailoa atu i Lau Afioga i le Hai Komisi ma Lau Afioga i le Faamasino Sili e faapea ua faai’uina ma le manuia felafolafoaiga a sui o Samoa. Ua latou ‘ausia le tulaga manuia i le itu i le iloiloina o le Faavae o le lumana’i o le Malo Tuto’atasi o Samoa.

Ae talu ai ona o lo outou finagalo sui mamalu e o Samoa, ou te faia se lauga e fai ma outou sui, o le a ‘ou taumafai loa mo lea tulaga.

Lau Afioga i le Hai Komisi, lau Afioga i le Faamasino Sili, le pa’ia tele o Tama a Aiga, Sui Usufono Mamalu o le Fono Faavae; e fai ma sui o le Ta’ita’ifono, Hon. Malietoa, e momoli atu la’u faafetai tele i Sui Usufono sa auai i le iloiloga o le Faavae, aua o le upu moni-o se galuega fitā ae o lea ua tatou taunuu ma le manuia i le faaiuga. E ao foi ina manatua-o lenei lava Fono Faavae, o outou o Sui Usufono sa auai i lea galuega, o le a ta’ua o “Tamā” o le lumana’i o le Malo Tuto’atasi  o Samoa i Sisifo. O lenei Faavae o le a avea ma faamaumauga o le tala faasolopito e pei lava ona outou silafia, mo lea tupulaga ma lea tupulaga, o le a toe iloiloina lenei Pepa ma o le a avea ma ma’a faavae o le a ta’ua pea e tupulaga o lalovaoa e avea ma maa faamanatu e faailoga a’i le maua o lo tatou malo tuto’atasi. O se galuega fita ia outou afioga i Sui Usufono, ae i le taimi nei, ou te fia faailoa atu ia te outou se upu a se tasi o tagata ta’uta’ua i le lalolagi fai mai o le “tau o le sa’olotoga o le lotomau”. O nisi o a’u upu faaopoopo ia outou afioga Sui Mamalu e faapea- a o’o mai le taimi tatou te tau mavae ai-ia tumau ona afio le Atua i outou finagalo ma ia manatua o Ana ta’iala ma le ta’ita’iga faale-agaga, o le a tatou malu ai.  I le ma lea, e matua taua tele ona a’oa’o a tatou fanau i tulafono a le Atua ma tulafono a le atunuu, ona tatou iloa ai lea, tatou te le sese. Ona pau lea o se upu e fia faailoa atu ma lo’u faaaloalo tele, ae o le tafa tasi sa’u upu i le faigamalaga ua fuafuaina mo le Afioga i le Palemia.

Lau Afioga i le Palemia, o lena ua e faafofoga mai i finagalo faaalia o sui o tatou tagata, ma o le manatu lava lea o loo matou taofia, ae o matou moomooga ia manuia tele lau malaga. Ia fesoasoani atu le Atua ma ta’ita’i oe i ou ala uma; ia faaosofia lou finagalo e le Atua ma tuuina atu mafaufauga lelei uma mo le fonotaga.

Ona o lea ua lata mai le taimi e te tuua ai le atunuu, o lo’u talitonuga, o le a tumau pea, e ui lava ina o le a e toesea, ae te manatu mai lava i lo tatou atunuu ma le Atua, ma ua ‘ou manatua ai se tasi o muagagana vae atu a outou Afioga e faapea “E lele le Toloa ae ma’au lava i le vaivai.”

O a matou faamanuiaga na i lau Afioga i le Palemia. Ia alofagia e le Atua lau faiga-malaga ma ia manuia tele le faamoemoe o lau faigamalaga ina ia e taliu mai i fanua ma ni taunuuga lelei mo lo tatou atunuu. Ia puipuia e le Atua lau Afioga i le ‘ea, sami ma le laueleele ma au femalagaiga uma i totonu o Amerika-ia leoleo ma puipui oe e le Atua. O le a matou nofo tatalo ina ia manuia lau savali ma lou toe afio mai ina ia saogalemu. O a matou upu ia mo lau malaga. E le lava a’u upu e faailo atu ai lagona o matou loto, ae o le a matou nofo tatalo ina ia manuia lau malaga ma se tala fiafia o lau savali. 

O le a nofo tatalo atu foi Lana Afioga i le Hai Komisi ma tagata uma o le atunuu ina ia manuia lau savali. Ia faamanuia mai le Atua i lenei aso. 

Hon. Fiame Mata’afa Faumuina Mulinuu II-Ma le faaaloalo tele i Lau Afioga i le Tama a Aiga, a tusa ai ma lou finagalo ma se faatagaga, e talosagaina sina avanoa e fai ai sina upu i luma o le Fono Faavae. 

Afioga i Ta’ita’ifono, Hon. Tupua Tamasese, Hon. Malietoa Tanumafili II, lau Afioga i le Hai Komisi-lau Afioga i le Faamasino Sili ma le mamalu o le Tama Aiga o Tuimalealiifano, le mamallu o Itu’au ma Alataua, Aiga i le Tai ma le Vaa o Fonoti ma isi lava pulega o le Atunuu.

Ua matua lagona i lo’u loto le saunoaga a le Taitaifono. Atonu e mafai ona ‘ou ta’ua i lenei taimi le Tusi Paia ina ua taumavae le Agelu ma Iakopo ona fai atu lea o Iakopo-“ou te le tuua oe e te alu se’ia e faamanuia mai le Atua ia te a’u”. O le mea lea, ou te le tautala se’ia vagana ai ua faamanuia mai ia te a’u outou o sui filifilia o Samoa.

Ua faigata ia te a’u le mamalu o lenei aofia, lea o loo aofia ai Sui Usufono Mamalu o Samoa ua potopoto mai mo lenei Fono Faavae. I nai upu faatauvaa lava, e momoli atu ia outou Afioga Sui Mamalu la’u faafetai tele mo lenei galuega tele ua outou faia, ma lenei galuega lea o le a outou faamae’aina. O le Male o Tiafau o se malae taua i le Tala Faasolopito ma o iinei lava i Tiafau, e tele ni sauniga taua ua faatino ai ma e masani ona utuvai ai tagata o le atunuu i taimi o mea iloga i le tala faasolopito. O lenei aso-o lea ua tutumu a outou vai i mea taua o le tala faasolopito, e pei o le Faavae lea ua i o tatou luma, lea o le a avatu e la outou auauna i atunuu mamao i Malo Aufaatasi mo le faamoemoe e pei ona outou silafia.

Ua ‘ou manatu i lenei taimi ae tatou te le’i aga’i atu e Iloilo lenei Faavae- e i ai se faalauiloa na fai-o se talosaga lea i Ekalesia uma o i totonu o lo tatou atunuu ina ia latou tatalo mo le manuia o le Fono Faavae. La outou Afioga-o lea ua i o tatou luma i lenei aso, le tali vaaia mai le Atua i ia talosaga. O lo outou finagalo ua outou filifilia ai a’u e fai ma sui o Samoa i le fono o lumana’i nei a Malo Aufaatasi. E pei lava ona outou silafia, i le avea ma a outou auauna, e le’i lava so’u iloa i isi lava mea e ono aoga mo la’u malaga. Ae ui o lea, ona o a outou faamanuiaga uma ma tatalo, o lea ua maua ai lo’o loto tele e alu atu e faatino outou finagalo, e fai ma outou sui ma saili ni taunuuga e aupito i sili ona lelei mo tagata o lo tatou atunuu. Afai e ono manuia lenei faamoemoe o le a faataunuuina moomooga o tagata o malo mai fafo,i lo lo’u viia o Afioga i Ta’ita’ifono, Hon. Tupua Tamasese ma Hon. Malietoa Tanumafili II poo Hon. Tuimalealiifano, ae tatau ona tatou tuuina atu le viiga mo na o le Atua Silisili Ese, ona o Ia ua tatou ‘ausia ai se faamoemoe lelei. Ou te manatu, o ai lava o loo auai moni, e le sili atu ia i latou o faamuli atu ma tagata o lenei atunuu o loo tatalo mo le manuia o la’u malaga, ma e mai le Atua mea lelei uma sa tatou faanaunau i ai i aso ua mavae.

Pe a tusa ai ma le finagalo o lau Afioga i le Taitaifono, e fia faailoa atu la’u faafetai tele i le aufaigaluega a le Fono Faavae mo le galuega tele sa latou faia. O Faamatala-Upu mo le galuega fita sa latou faia, ia e pei lava ona outou silafia, sa faagasolo i le ao ma le po, ae ui lava i lea, ou te fai atu e faapea e tatau ona outou faapea ane o outou o tagata faamanuiaina ona o outou siufofoga sa faaaogaina mo se faamoemoe lelei. I le Ofisa o le 2AP, ou te faafetai tele ia i latou faapea foi tama’ta’ faa-fonokalafi ma sui uma o le aufaigaluega a le Matagaluega o le Fono Aoao Faitulafono. E leai ni manuia o i Ta’ita’ifono Soofaatasi poo se faamanuiaga mai sui filifilia o tagata, ae ou te fia fai atu ia faamanuia e le Atua le atunuu atoa. Ia faamanuia atu le Atua ia oulua Afioga i Taitaifono Soofaatasi, Lana Afioga i le Hai Komisi-Lana Afioga i le Faamasino Sili ma ia faamanuia le Atua ia Samoa. Ia faavae Samoa i le Atua: Soifua.

Afioga i le Taitaifono (Hon. Tupua Tamasese Mea’ole: E faafetai tele atu i le Afioga i le Palemia mo lana saunoaga. O lea ua faafofoga atu le Fono Faavae i lau saunoaga.

23 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>