Molimau Toea’i’ina o le Ekalesia

22 February 2016, 12:00AM

Riportia e Lanuola Tusani Tupufia

Fa’aliliu e Maiava  

 

E to’atolu sui o le Komiti a le ‘Au-Toeai’ina (o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa – EFKS) na tula’i i le Fa’amasinoga e fa’amautuina la latou fa’ai’uga na ‘ave’esea ai tofiga e lua a le ekalesia, mai le Faife’au o Kerita Reupena.

O le Aso Faraile talu ai, na tutula’i ai i luma o le Fa’amasinoga, le Sui-Ta’ita’ifono o le Ekalesia, le Toea’ina Fa’atonu o Tauti’aga Senara, le Toea’ina Fa’atonu o Kerisiano Soti ma le Toea’ina Fa’atonu o Peleti Toailoa, e molimau i le fa’amasinoga o se tagi fa’asaga ia latou uma.

E le’i faia se molimau a le Ta’ita’ifono o le Ekalesia, le Toea’ina o Tavita Roma.

O lo’o molia i le fa’amasinoga sui o le Komiti a le ‘Au-Toea’i’ina, ona o le latou fa’ai’uga na ‘ave’esea ai tofiga e lua mai le Faife’au o Kerita Reupena o Ipswich i Ausetalia e aofia ai le tofiga o le Toea’ina Fa’atonu o le Matagaluega a Kuiniselani  

O le loia o Leuluaialii Olinda Woodroffee o lo’o tulai mo le Faife’au o Kerita a’o loia o Francis Cooke, Leota Tima Leavai ma Semi Leung o lo’o tula’i mo le Ekalesia.

O le Fa’amasino Sili, o Patu Tiavaasu’e Falefatu Sapolu o lo’o fa’afoeina le fa’amasinoga. 

Na toe fa’amanatu e le Toea’ina o Kerisiano Soti, le fono lea na laga ai le fe‘ese’esega i le Matagalega a Kuiniselani. O le fono lea, na fa’aalia lona popolega ona o le fe’ese’esea’iga lea, e ono o’o atu I se tulaga fa’ateteleina pe a o’o i le Fono Tele Fa’aletausaga I Malua, talu ai, e tasi lava le maota o le matagaluega lea i totonu o Malua.

“E ui sa saunoa Kerita e le o-gatasi ma le Fa’avae o le Ekalesia, ae tumau pea le talitonuga o le Komiti a le ‘Au-Toea’i’ina, e ao ona faia o se fa’atatau a’o le’i o’o atu i se isi la’asaga e ono tupu ai ni pefea,” o le saunoaga lea a le Toea’ina o Kerisiano. 

“Ona fai lea o le i’uga a le Komiti, ia toe fa’alelei le matagaluega. A le-mafai loa ona latou faia lea tulaga, ua tatau loa ona vaeluaina.

Sa faia se fono peita’i na ta’ua e le molimau, sa iai lava ‘ese’esega na va’aia ma tula’i mai.

 

“Na ta’u mai ai i le Fono a le ‘Au-Toeai’ina, o lo’o tumau pea ona iai ‘ese’esega i totonu o le matagaluega,” o le fa’aaliga lea a Kerisiano.

 “O le ulua’i taimi lea ua tula’i mai ai se tulaga fa’apea – le vaeluaina o se matagaluega i totonu o le ekalesia. I nisi matagaluega, e mafai lava ona toe fofo e latou a latou lava fe’ese’esea’iga ma fa’aletonu.” 

I le taimi o su’esu’ega, na fesili ai Leuluaialii, pe aisea na ‘ave’esea ai Kerika mai le fono a le Komiti a Toeai’ina.

Na tali Kerisiano, o le mata’upu lea sa talanoaina i le fono, o le Faife’au o Kerita.

“E sili pe a le-‘auai o ia mai le fono, ia mafai ai ona fa’aaliga sa’oloto finagalo ma lagona o tagata uma, ma matou manatu ai, (o nisi o finagalo na fa’aalia), e ono tiga ai ma afaina ona lagona.” 

Na fa’aaliga fo’i, sa manan’o latou uma e toe fa’alelei le matagaluega atoa peita’i sa le mafai lava talu ai, ona o nisi o sui sa tete’e malosi lava i lea mana’oga.

O Ianuari o le 2015 na tupu ai lenei fa’aletonu.  

Na ta’ua fo’i e Kerisiano, i le taimi lea, ua mae’a ona fa’ailoa ia Kerita ma isi le vavaeina o le matagaluega ma fa’ailoa fo’i iai, ia tapena ma sauni mo tofiga fou.

“Na fa’ailoa fo’i iai ia faia ni tapenaga o mata’upu e manana’o e laga I le Fono Tele a le Ekalesia toe o nai masina fa’atino i lea taimi.” 

Na finau atu le loia o Leuluaialii, sa taumafai lava le faifeau o Kerita e faia se fa’aleleiga a le Matagaluega peita, e le’i manuia ona sa leai se felagolagoma’i.

Na ali le Toea’ina o Kerisiano, o le faia o se fa’aleleiga, o le tasi lea ‘auala ma o le Faife’au o Kerita, o le ta’ita’i sa iai i le taimi lea, lona uiga, o ia lava sa tatau ona faia ma fa’ataunu’u lea fuafuaga. 

“O lana matafaioi lea e pei ona iai i lalo o le Fa’avae a le Ekalesia,” o lana fa’aopopo mai lea. 

Na fesiligia fo’i e le loia le fa’ai’uga a le Komiti a le ‘Au-Toeai’ina, na ‘ave’esea ai tofi o Kerita Reupena e ui o le fa’ai’uga na tu’uina mai e le Fa’amasinoga.

O le taimi lea na fa’asalavei ai le Fa’amasino Sili o Patu.

Na saunoa fa’amalamalama Patu, o lana fa’ai’uga sa faia o se tulaga le-tumau e le faia ai o se sui mo le Faife’au o Kerita.

“’Ou te le’i fai atu fa’apea ia sui pe fa’aleaogaina fo’i le fa’ai’uga a le Komiti a le ‘Au-Toeai’ina,”o le saunoaga lea a le Fa’amasino Sili. 

Na molimau fo’i le Toea’ina Fa’atonu o Peleti To’ailoa, o ia o le Ta’ita’ifono o le Komiti i le taimi lea. 

Na fesiligia e Leuluaialii le Toea’ina o Peleti, e uiga i lana talosaga e feiloai ma Kerita Reupena e talanoaina fe’ese’esea’iga a le Matagaluega.  

  “E tusa ai ma ‘ou tiute o le Ta’ita’ifono ma se matai, a tula’i mai se ‘ese’esega i totonu o le matagaluega, e tatau ‘ona ‘ou tu i luga e fai se fa’atatau iai,” o le saunoaga lea a le Toea’ina o Peleti.

“Na saunoa mai Kerita, e le fa’atagainaina i le Fa’avae o le ekalesia ona fono peita’i, ona o a’u o le Ta’ita’ifono, ‘ou te lagona e tatau ona fai o sa’u galuega ma sa taumafai lava e fa’amatala le tulaga lea ia Kerita.” 

Na fesiligia fo’i ona ose fa’ato’esega a Kerita ia ia, ae saunoa Peleti, sa na taliaina. O lona talitonuga, o le fa’ato’esega a Kerita, ona o lona le-taliaina muamua o lana talosaga la te feiloa’i.

Na fesiligia fo’i le Faife’au Toea’ina o Tauti’aga, le Sui-Ta’ita’ifono a le Ekalesia, e uiga fa’atuina o le matagaluega fou.

Na finau atu le loia, ua fa’ailoa atu e Kerita se tulaga ‘ese ona ua ta’ua lana matagaluega o se matagaluega fou peita’i, o le igoa tuai lava o lo’o fa’aigoa ai, o lo’o latou fa’aaogaina fo’i le falesa tuai ma tagata-lotu lava e tasi.

Na tali le Toea’ina o Tauti’aga, o le ‘upu fou e fa’asino tonu i le matagaluega ua fou ona tagata ma le numera.

“O le igoa tuai lava peita’i, o se matagaluega ua fou ma o lo’u lea malamalama iai.”  

Na fesiligia fo’i, pe ua iai nis suiga iloga o le matagaluega e pei ona fa’aigoaina ai o le matagaluega fou.

Na tali Tauti’aga, ua iai suiga ona o le aofa’i o tagata-fa’atuatua i le matagaluega ua fa’aitiitia.

 “’Ou te matea, i tulaga tau-seleni ma le lagolago i so’o se mea a le matagaluega e manana’o ai, o le a fa’aitiitia ma ua le toe tutusa la malosi e pei ona sa iai muamua, sa lava le malosi.”

O le fesili mulimuli a Leuluaialii, e fa’atatau i se fono lea na sa tu’uina atu ai se talosaga e ‘auala atu i le Failautusi Aoao talu ai o Iutisone Salevao, ina ia talia-aloa’ia lana asiasiga o le Aso 12 o Mati 2015. 

Na fesili, pe mafai e le molimau (Tauti’aga) ona fa’amaonia lana talosaga e talanoaina le fa’ai’uga a le Komiti a le ‘Au-Toeai’ina na faia ia Kerita ma le faia o se fa’aleleiga.

Ae na fa’afetaui mai e le Toea’ina o Tauti’aga, e tolu lava ‘autu o le asiasiga a Leuluaialii.

Na saunoa, o le mafuaga lona tolu, o le fa’amata’u lea o latou, o le a ‘ave le mata’upu i le Fa’amasinoga.

 “Na fa’ate’ia lava a’u nei ona o uiga-fa’aalia a le loia lea ma le ‘aumaiga o ana saunoaga ia matou, e le o ni ‘upu ia ma saunoaga ma ni aga a se loia,” o le saunoaga lea a le Toea’ina o Tauti’aga.

“Sa ‘ou matua fa’anoanoa ai lava. Na fa’amata’u matou ma ‘ou te mautinoa sa iai nisi na fefefe ina ua saunoa mai, a matou le faia se fa’ai’uga o le a alu sa’o i le Fa’amasinoga i le taimi lea.

“Sa matou taumafai lava e fa’afilemu ma fa’aleleia mea uma ae saunoa mai pea, a matou le faia le mea e mana’o ai, o le a alu i le Fa’amasinoga ma o le tulaga lena o lea ‘ou te manatua.”

Ua tolopoina nei e le Fa’amasino Sili le mata’upu mo loia, e faia ai a latou folasaga mulimuli, i le masina fou. 

22 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>