Finau Unasa mo ‘Ele’ele-fa’aleAganu’u

22 February 2016, 12:00AM

Ripotia e Lanuola Tusani Tupufia

Fa’aliliu e Maiava 

 

Manino lelei le silasila a Unasa Iulia Leatuavao Petelo – se tasi sa avea ma Sui Ofisa Sili o le Matagaluega o Pisinisi Alamanuia ma Leipa, i le taua tele o ‘ele’ele ma fanua fa’aleAganu’u.

E talitonu le sui-fa’atu mo le palota a Lefaga ma Faleaseela, a leai loa ‘ele’ele nei o le atunu’u, e matua a’afia lava tupulaga lalovaoa o Samoa, ma e le finagalo ia tupu lena mea.

O Unasa – lea o lo’o tauva i lalo o le fu’a a le Vaega Fa’aUpufai o le Tautua – e le pei o isi sui-tauva ua matua lalau mai folafolaga mo le fia fausia o ‘auala-galue, le fa’aleleia o le suavai-taumafa, o le ‘eletise ma le tele o isi mau gaosa. Ae le fa’apea ai, e le o naunau mo le atina’eina o aiga, le itumalo ma le atunu’u. 

Peita’i, e matua popole lava i fuafuaga a le malo e una’i ai le fa’aaogaina o fanua ma ‘ele’ele fa’aleAganu’u, mo faiga-fa’aPisinisi.

“E iai lava lo’u manatu e matua tatau ona toe silasila toto’a i le mata’upu lea,” o lana fa’aaliga lea.

Na ta’ua e Unasa, sa ‘auai i ulua’i talanoaga o lea fuafuaga.

“O le taimi lenaa, sa taula’i tele le  matou va’ai i fa’amanuiaga e maua mai ai, a ua galo ai  a’afiaga i le lumana’i o aiga ma latou te pulea ‘ele’ele nei ma fanua fa’aleAganu’u,” o lana saunoaga lea.

“E matua to’atele le atunu’u ua fa’aalia le popole tele i lea fuafuaga. I la’u lava va’ai, e le’i matua malamalama lelei tagata i tulaga ma aiaiga o le fa’amatu’uina atu o fanu tauSamoa, ia lisiina i kamupani ma pisinisi mai fafo ma e tele le a’afiaga o ia ‘ele’ele ma latou e pulea i le lumana’i.”  

Na saunoa Unasa, e tatau lava i o tatou tagata ona silasila toto’a i tulaga ma a’afiaga o nei fuafuaga. Afai o le 65 tausaga le umi e soifua ai se Samoa, o lona uiga, o le a le-toe maua mai lava o latou fanua nei.

O le ‘umi o le lisi lea ua fa’atulaga mai, e 100 tausaga.

“O le ‘umi lena o lea fuafuaga fa’atoa iloga mai taui lelei,” o lana fa’aaliga lea. “O le tulaga e le o malamalama iai le mamalu o le atunu’u, o a’afiaga o tupulaga o le lumana’i ona o teugatupe fa’avaitaimi nei ma fa’afitauli e ono alia’i mai ai.

“Afai e tula’i mai fanau a fanau ma manana’o e faia se pisinisi fa’apea, o le fa’afitauli tele lava, o le ‘umi o le taimi e lisiina ai se fanua. E matua tele lava le a’afiaga o tagata e pulea ia ‘ele’ele fa’aleAganu’u.

Ae le tete’e Unasa i le faia o atina’e mo le soifua manuia o tagata Samoa.   

Na fautua mai fo’i le sui-fa’atu o Lefaga ma Faleaseela, e iai le isi faiga e mafai ona manuia ai tagata mai le fa’aaogaina o fanua e umia fa’aleAganu’u.

I nisi atunu’u i Asia, e totogi e le malo tagata ina ia faia pisinisi ma teugatupe i isi atunu’u ae fa’atonutonu ma tulimata’ia e sui aloa’ia o malo o ia atunu’u.

“O se faiga e faia i fafo, e teuoloa ai le malo i tagata nei ma a latou pisinisi i fafo,” o le fa’aaliga lea a Unasa. “E mafai lava ona tatou fa’aaogaina ma fa’ata’ita’ia faiga nei ae le-na o le teuoloa i tagata e o-mai e lisi o tatou fanua. Aisea e le lagolagoina ai e le malo o tatou lava tagata ma e pulea fanua ma ‘ele’ele fa’aleAganu’u ma ni a latou pisinisi ae lagolagoina e le malo? 

 “A fa’apea e mafai ona faia o se fuafuaga fa’apena ma fa’atino e atunu’u i fafo, aisea tatou te le fa’ata’ita’ia ai?”

Na fa’ailoa mai fo’i e le sui-tauva, o le tasi lena mafuaga o le vave faoa e tagata Asia o maketi i le Pasefika, ona o lo’o lagolagoina e o latou malo.

O lo’o naunau fo’i Unasa e faia o se fuafuaga e fa’atetauaia ai suiga o le tau ua va’aia nei.

Sa ia fa’amamafa fo’i mana’oga o le mamalu o le atunu’u, ina ia faia o ni galuega talafeagai e fa’aleleia ai feso’ota’iga tau-fa’amatalaga e pei o tala-o le-tau, e vave fa’ailoa atu ai ni lapata’iga e vave tapena ma sauniuni iai i le lumana’i. 

Na ta’ua fo’i, e le o lava galuega ua fa’atino e mautinoa ai, le o’o atu o fa’amatalaga ma lapata’iga mo tagata uma aua taimi o fa’alavelave fa’aNatura. 

Na fa’amanino mai fo’i, e tele afio’aga ma alalafaga, o lo’o fa’alaloina e tagata, la’au i tafatafa o vaitafe e mafua ai le matutu o vaitafe. 

“Moni o lo’o fa’agasolo polokalame fa’alauiloa peita’i e le o aloa’ia lelei e tagata,” o lana fa’asoa mai lea. “Pei o le fa’alaloina o la’au aua le faia o fa’ato’aga ae le-malamalama e tele lava le afaina o ia gaioiga i suiega o le tau. E tatau ona fai o se fa’atatau mo le tu’ufa’atasia o polokalame nei ina ia malamalama lelei ai le atunu’u ma iloa ai ‘auala e mafai ona tete’e atu i suiga o le tau.”  

O le isi vaega taua o lo’o taula’i iai le silasila a le sui-fa’atu, o le sa’olotoga lea o tagata e faia ai a latou palota. 

I lana lava silasila, e vmoni ua iai tulafono ua ta’ata’oto e sa’oloto ai tagata mo a latou palota, ae o lo’o iai lava vaega o lo’o afaina ai le sa’olotoga lea.

“E iai nisi sui o lo’o fa’aalatua i matai (i pulega a ali’i ma faipule) ma una’ia tagata ia palota mo sui-fa’atutu o lo’o manana’o iai,” o lana fa’aaliga lea.

E uiga fo’i i le Tulafono mo Faiga Palota, e manatu Unasa, e tatau lava ona palota le tagata i le nu’u ma le nofoaga o lo’o alala ai, ae le o le nu’u o lo’o suafa matai ai. 

I lona itumalo o Lefaga ma Faleaseela, o lo’o fesiligia pea e Unasa pe mafua i se a ona saga vaoa pea ma le-fa’aaogaina le falema’i o le itumalo o o lo’o i Savaia. O lo’o naunau fo’i e si’itia tulaga tau-A’oa’oga o faia’oga.   

Ua filifilia e Unasa – e mai afio’aga o Matafa’a ma Faleaseela – le Vaega a le Tautua, e le fa’apea ona e le fiafia i le malo, sa faigaluega ai i tausaga e tele.

“’Ou te fesilisili pea lava pe aisea ua feosofi ai le to’atele i le HRPP,” o lana saunoaga lea.

“Ae sa tatau ona taumafai e fa’atu se vaega lelei e agaia le malo. A tutusa-pau le to’atele o sui i le maota, o le lelei lena o le fa’aTemokalasi. Peita’i ane e le’i fa’apena i nai tausaga ua mavae atu, o le lua-vae-tolu o faipule sa tumau pea i le malo.

“E le o se fa’aTemokalasi sa’o lena mea aua e matua le-talitalia lava e le to’aititi le malosi e pasia ai lea tulafono ma lea tulafono.” 

O Unasa ua 28 tausaga o tautua mo le malo, lea na ta’ua, o le tauva ai i faiga-palota, o se ‘auala e fa’ailo ai le lagona me’eme’e ona o galuega sa feagai ma ona tua’a ua ta’o’oto mai tu’ugamau, aua le manuia o lona aiga, le nu’u ma le itumalo. 

 “’Ou te talitonu lava o lo’u taimi lenei…na ‘ave a’u e ‘ou matua ina ia a’oa’oina lelei, tele fita ma faigata sa lu’itauina ai le ola, a’o le aso, o le fa’amoemoe lena ua taula’i nei iai le va’ai.” 

Sa galue Unasa i le malo mai le 1985 – 2003. Sa avea ma konesale ma o se sui o le komiti fa’afoe o le Pulega o Tupe Teu Fa’ava-o-malo a Samoa (SIFA).

O se faifa’ato’aga pe a le galue, ma o ia fo’i le ulua’i Peresetene Tama’ita’i o le Iuni Lakapi a Lefaga ma Faleaseela.

 

22 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>