O TUPE-FESOASOANI EA MAI ATUNU’U MAU’OLOA, E AUALA MAI AI NI “FAIGA PI’OPI’O MA LE AMIO-LE-TONU?”

21 February 2016, 12:00AM

Ua tele tausaga o talanoaina ai pea se fesili fa’apenei, “Pe o tupe-fesoasoani ea mai atunu’u mau’oloa o le lalolagi; o aula mai ai ni ‘faiga pi’opi’o’ ua afaina ai nai atunu’u matitiva, e pei o Samoa?”

I se fa’atalanoaga ma le afioga i le ali’i Palemia i le 2014, na ia fa’amatalaina ai lenei fa’afitauli i se auala faigofie e fa’apea - o nei tupe-fesoasoani ua ofoina mai e atunu’u mau’oloa o le lalolagi, e fa’avae i o latou lava loto-fuataifo.

Sa ta’ua e le ali’i Palemia e fa’apea: “O lo latou talitonuga ina atina’eina le tamao‘aiga o atunu’u matitiva, aua a o’o ina lelei o latou ikonomia (economy) ma tele ni a latou tupe; ona latou toe fa’atauina mai lea o ni ‘oloa mai atunu’u tetele ma le mau’oloa o le lalolagi. Ua le fa’avaeina nei tupe-fesoasoani i le alofa fa’akerisiano; e leai e le o lena.  Ae ua fa‘avaeina i le manatu fa’apito mo i latou lava.  O lona uiga o a latou invesi (invest) ia mo so latou lava lumana’i manuia.”

O se manatu atamai tele lenei tali. Peita’i, o se saunoaga fo’i e fa’apolokiki lona faia; ona o le fa’aieteete i le vafealoaloa’i ma atunu’u mau’oloa o lo’o maua mai ai tupe-fesoasoani o le malo o Samoa; ae ua le tali sa’o mai le Palemia e uiga i le muimuiga fa’apea o nei tupe-fesoasoani o le auala lea o lo’o fa’atupula’ia ai “faiga pi’opi’o” (corruption).

  E talitonu le kamupani o le Global Financial Integrity e fa’apea, “e sili atu ma le fa’asefuluina o nei tupe-fesoasoani e toe ave’eseina mai i nai atunu’u matitiva i ni ‘faiga solitulafono’; o nei tupe e toe fo’i atu lava i atunu’u mau’oloa e ala ia latou lafoga ua le totogina atu e pei ona tatau ai”.

E tele auala o lo’o fa’atinoina ai nei faiga ‘solitulafono’; peita’i o le auala masani lava, o le fa’ataugofieina lea o ‘oloa, (e mai lava i le suau’u e o’o lava i i’a), e fa’atauina atu i fafo (export) e nai atunu’u matitiva o le lalolagi.

O ta’ita’i o malo o atunu’u matitiva, ua latou fa’ataga-leiloaina nei ‘faiga pi’opi’o’ ma solitulafono’; masalo ona ua a’afia ai fo’i ma i latou i nei faiga pi’opi’o ma le solitulafono; a le o lea fo’i; ua fa’atonuina i latou e ni ‘faipolokiki pi’opi’o’ (corrupted politiciants) o a latou lava ‘vaega fa’aupu-fai’, (political party), ina ia latou fa’ataga-leiloaina nei mea. Po o mea uma fo’i ia e lua.

E totogi atu e tunu’u mau’oloa ni tupe i le au-maumea i atunu’u matitiva - e pei o e faufautua i le malo; le au-faipisinisi; le au-faipolokiki; fa’apea a latou pa’aga o lo’o lagolagoina i latou – ma ua latou fa’atinoina ai nei faiga pi’opi’o e alai ni komiti galulue ma ni tulasi (trusts) e tofia “ma se tau i ai”;  aemaise ai le fa’aupuga ua masani ai le atunu’u o le, “Si au mea sia sifi” 

E manatu nisi ua tatau i atunu’u mau’oloa o le lolagi ona taofi a latou tupe-fesoasoani, ae amata loa ona totogi atu le tau sa’o o fefa’ataua’iga, o ‘oloa (export) ia mai atunu’u matitiva o le lalolagi.

Sa fa’aalia e le ali’i o Raymond W. Baker;  le fa’atonu o le Global Finace Integrity, i le 2012 e fa’apea; afai e tu’ufatasi nei tupe-fesoasoni ma auala solitulafono o lo’o tutupu mai ai, o lo’o natia ai se fesili fa’apenei: Aisea e fa’aauau ai pea e atunu’u malolosi ma mau’oloa o le lalolagi ona ofoina atu a latou tupe-fesoasoani i atunu’u matitiva; ae  o lo’o feagai fo’i i latou ma le tele o fa’afitauli a o latou lava ikonomia (economy)?

Pe le o le fa’ama’imauina ea lea o tupe?

Pe le o le tafuina atili lea o le afi o lenei fa’afitauli?

O le tali faigofie lava e fa’apea; e le mafaia ona maua e so’o se su’esu’ega lava se so’otaga mautinoa o ni tupe-fesoasoani mai atunu’u mau’oloao o le lalolagi, ma sona a’afiaga fa’apitoa i se atunu’u tauatina’e sa na taliaina nei tupe-fesasoani.

“O nei tupe-fesoasoani, ua matua mautu lelei lona mata’ituina ma le fa’aitete; ma e masani ona ofoina atu i atunu’u matitiva o le lalolagi, e fesoasoani ai i lo latou mativa, fa’apea fo’i le fa’aleleia atili o a latou auaunaga i o latou lava tagata-lautele ua puapuagatia ona o le maualalo tele o a latou tupe-maua”.

Na ta’ua i le ripoti a le fa’atonu e fa’apea; o le atunu’u o Saina i le 2009, sa ia tu’uina atu ni ana tupe-fesoasoani, pe tusa ma le tasi le piliona Tala ($1billion), ae sa toe maua mai ai le 291 piliona Tala, ($291 billions); mai atunu’u matitiva o le lalolagi. O lona uiga la, o nei tupe-fesoasoni (foreign aids) ua na o se igoa fa’aaloalo lea ua tatou fa’aigoaina ai ni “faiga pi’opi’o, solitulafono, ma le amio-le-tonu”.

Sa fa’amanino atili mai e Mr. W Baker e fa’apea; “O le mea e inoino ai tele lenei su’esu’ega ona ua le gata i ta’ita’i o atunu’u matitiva nei faiga pi’op’o ma le amio-le-tonu; ae o le ‘fa’atulagaina’ fo’i o ‘teugatupe’, (financial structures) ua tu’uina mai e atunu’u paoa, (powerful), o Europa; ua faigofie ai le toe ave’eseina o tupe mai atunu’u matitiva i ni auala solitulafono” 

“O se ata fa’ata’ita’i o le ‘fa’atulagaina o teugatupe’ (financial structures) mai atunu’u mau’oloa; e aofia ai mea nei: o se atunu’u mativa (tax haven mo le malu-puipuia o le totogiina atu o lafoga i se tau maualalo); o le fa’alilolilo o le paoa (power) e fai ai fa’ai’uga, fa’apea ni fa’alapotopotoga ma ni tulasi ua fa’ale-manino lelei o latou resitaraina – ua avea ia mea ma auala e faigofie ai ona fa’auau pea ta’ita’iga puletoatasi (dictatorship); faiga fa’aterorisi, fuala’au o’ona ma fa’asaina; ma le alofia o le totogina atu o lafoga e pisinisi tetele i atunu’u mau’oloa. O nei faiga uma ua fa’afoeina ai ma faigofie ai le toe ave’eseina o tupe mai nai atunu’u matitiva o le lalolagi, e aunoa ma le iloaina e se tasi.’’  

’Ua so’o le lalolagi atoa i lenei fa’afitauli; ma e sili atu i le 60 atunu’u matitiva, (tax hhavens)  o lo ta’ape nei i le kelope; latou te ofoina atu i kamupani tetele ma tulasi, (trusts), i atunu’u mau’oloa o le lalolagi, ni auala maualalalo e totogi atu ai lafoga i o latou lava atunu’u; (po’o le leai fo’i o ni lafoga latou te totogiina atu). O nei lafoga e tatau lava ona latou totogiina atu i atunu’u mau’oloa o le lalolagi mai i a latou polofiti. Peita’i ona ua fa’atogafitia le resitaraina o nei kamupani, ua faigata ai ona iloa-tonu po’o ai e onaina nei pisinisi. 

O le tele o atunu’u malolosi, e aofia ai ikonomia malolosi (powerful economy) - a  Amerika ma Peretania - ua latou ofoina atu ni faiga fa’alilolilo e faigofie ai i ta’ita’i o atunu’u matitiva ona latou tofia ni tulasi, (trusts), ma ni komiti galulue e aunoa ma le masalomia e se tasi, e o’o lava fo’i i leoleo ma le au faitulafono, e faigata ona latou mateina po’o ai tonu lava e onaina nei pisinisi.

O le fa’aauauina pea o nei faiga fa’alilolilo, pi’opi’o ma amio-le-tounu; o le fa’aauauina fo’i lea o le puapuagatia atili o tagata-lautele i atunu’u matitiva, ona o le tele o tupe e toe avese mai ai e aunoa ma lo latou iloaina. Ma ua na o atunu’u malolosi lava o le lalolagi, na latou fausiaina nei auala pi’opi’o, o i latou fo’i ia e mafaia ona latou toe talepeina i lalo.

O le Global Financial Integrity, o se fa’alapotopotoga e tete’e atu i faiga pi’opi’o, o lo’o taumafai pea e saili pe fia le aofa’iga o tupe ua alu i nei faiga pi’opi’o. E moni e iai nisi latou te malamalma lelei lava i lenei mata’upu: peita’i ua latou fa’alilolilo pea ma latou fa’apogisaina mata o nai tagata-lautele i atunu’u matitiva o le lalolagi. 

E pei ona ripotia e le fa’alapotpotoga o le Tax Transparency Network i le 2013 fa’apea o Samoa o lo’o numeratasi lea i “faiga pi’opi’o” i le lalolagi atoa pe a fua atu lea i le tu 88; ae tu 87 ai Suitiselani (Switzerland) o le tax heaven lea e pito sili ona tele ma ta’uta’ua i le laglolagi atoa.

E pei ona fa’aalia i le ICIJ, International Consortium of Investigative Journslists; na amata mai i le 2012 le aga’i pea i luma o Samoa i se tulaga maualuga i “faiga pi’opi’o, solitulafono, ma amio-le-tonu”. O lea ua una’iina malosi ai atunu’u o Europa ina ia fa’amatu’u mai faiga fa’aliloilo ae taumafai loa e puipuia i latou o e ‘alofia le totogina atu o lafoga, e pei ona tatau ai e tusa ma a latou polofiti (profits)

Ua iai nei le a’afiaga o lenei una’i malosi. Ia Fepuari i le 2014 sa ioeina ai e le Palemene a Europa, (European Parliament), ni tulafono e fa’amalosaina ai i latou e ona ia kamupani ma tulasi (trusts) tetele; ina ia ‘auai uma i latou i le Iuni a Europa (European Union); ma ia resitaraina ai loa i latou i le resitara fa’alaua’itele a atunu’u uma o Eurpoa.

E pei ona ta’ua e Robrt Palmer, (of the British corporate governance nonprofit group, Global Witness), fa’apea,  “O le resitaraina fa’alaua’itele o i latou e onaina nei pisinisi, (kamupani ma tulasi), ua tu’uina atu ai i lima o Leoleo; i pulega o le totgiina atu o lafoga; i Journalists ma le Sosaiete; se au’upega latou te su’esu’eina atili ai lenei fa’afitauli. 

Ua taua tele nei tulafono ona ua tele malo, fa’ata’ita’iga o Ausetalia; ua latou fa’atauaina tele le fa’asalalauina atu o a latou ‘oloa mo fefa’ataua’iga (exports); nai lo le fa’asalalauina atu o lo latou mativa ma le le-tago-lima; aua o le mafua’aga tonu lea e ofoina mai ai e atunu’u mau’oloa o le lalolagi a latou tupe-fesoasoani.  

O le isi fo’i itu, afai tatou te una’i malosi atunu’u mau’oloa, e fa’apea fo’i ona una’iina malosi e atunu’u mau’oloa ta’ita’i o atunu’u matitiva, pei o Samoa, ina ia latou fifilemu; ae ia fa’aauau pea lo latou taliaina o tepe-fesaosaoni. 

Ona o lenei mata’upu e le masani ai ona talanoaina fa’alaua’itele i faigamalo i le tele o atunu’u o le lalolagi, o lea ua a’afia (influence) ai tele e nei pisinsi ni fa’a’iuga o faigamalo, aemaise ai lava ni vaega fa’aupufai (political parties) o lo’o fa’atupeina mai e nei pisinisi tetele ma le mau’oloa o le lalolagi.

Afai la ae fa’amalosia e atunu’u mau’oloa o le lalolagi le fa’aitiitia a latou tupe-fesoasoani;  o lona uiga ua latou le amana’iaina le mea moni – ‘o Samoa o lo’o taulamua pea lea i le lalolagi atoa, i le fa’atupula’ia atili o nei ‘faiga pi’opi’o, solitulafono, ma amio-le-tonu’ (corruption, unlawful and injustice). 

O le mafua’aga fo’i lea ua maua ai e nisi o atunu’u matitiva, e pei o Samoa, le tele o miliona ma miliona o Tala o nei tupe-fesoasoani mai atunu’u mau’oloa o le lalolagi.

 

Fa’aliliuina e: Rev. Asofiafia Tauamiti Samoa Saleupolu




21 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>