‘Practises may change but the foundation remains’

By Fa’amausili Solonaima Brown 20 November 2016, 12:00AM

E SUI FAIGA AE TUMAU FAAVAE 

E ia te a’u le ava ma le faaaloalo tele ou te faatalofa atu ai i le paia maualuga ua aofia. Le paia i susuga a auauna a le Atua, tupu ma tamalii, aemaise le mamalu i tulatoa ma tulafale iloga o Samoa, le paia ‘ese’ese i alii ma tamaitai ma le mamalu lasilasi o le atunu’u ua auai mai i lenei fonotaga. E momoli atu la’u faafetai faapitoa ona ua a’e se tofa ma se fa’autaga ile Tapa’au o le Iunivesite Aoao o Samoa i lau Susuga Fui Le’apai Tu’ua ‘Ilaoa Asofou So’o aemaise le paia o le Komiti Faafoe o le Fonotaga Lona Fitu o Measina a Samoa e vala’auina ai lo’u tagata fa’atauvaa e momoli ai le saunoaga autu lona lua e pei ona faaautu iai le asō. 

O ai na manatu o lea ua tou si’i i le mauga le fale o Asomua e pei fo’i o lea upu? Ia ae ‘aua lava ne’i ia i tatou le viiga ia faafo’i lava i le Atua le vi’iga ma le faafetai i lana pule faasoa ua tatou feiloa’i ai i le manuia. E ese le taua o lenei fonotaga ua maua ai avanoa faaauro tatou te fefa’asoaa’i ma fetufaa’i ma fetufa’ai ai finagalo i ni auala ma ni metotia e fesoasoani e le gata ia i tatou o soifua nei ae mo tupulaga fai mai o si o tatou atunu’u pele o Samoa mo le faamausaliina, faatauaina ma le faaaogaina o Measina a Samoa ia ‘aua nei mou atu. O le manulauti lona fitu e pei ona mafua ai lenei faatasiga ua faaautu: “E SUI FAIGA AE TUMAU FAAVAE” (Practie may change but the foundations stay the same or remain). 

 

MEASINA A SAMOA: 

(Treasures of Samoa) 

Na’o sina faaopoopo e uiga i Measina a Samoa. I si o’u talitonuga vaivai e uiga i Measina a Samoa. O mea tatou te matua faatauaina ma faapelepele iai, e teu mau i le fatu, loto ma le agaga. O measina o lo tatou tofi, e pei ona ni ma’a taua, meaalofa ma faamanuiaga na tu’ufaasolo mai i o tatou tuaa ua ta’o’oto mai i tiasa mai i le Atua. O Measina a Samoa e aofia ai le gafa o lota aiga, fanua, suafa matai, o lata tu, agaifanua ma aganuu e iloa ai lota aiga ma lota faasinomaga. Ou te matua faatauaina la’u tu ma la’u aganuu aemaise o a’u agaifanua; e iloa ai o a’u o le matai tama’ita’i Samoa ou te faamemelo i ai ona o se matua faaeaea i lo’u nei tagata la’u aganu’u fa’a-Samoa. O a tatou tu ma aganuu fa’a-Samoa e tulaga ‘ese ai tatou mai isi tagata o le lalolagi. E le o se mea e faamaualuga ai se tasi, ae o se mea e vivi’i a’e ai lota loto i le Atua ona o lona alofa fua mai ua avea ai a’u aemaise i tatou uma o tagata nuu o Samoa. O matai tausi aiga poo faauluuluga o o tatou aiga, nu’u ma Ekalesia. My Samoan customs and traditions is my identity which sets me apart from the rest of the world. 

 

FAAVAE I LE ATUA SAMOA: 

Ua manino ma silafia e tagata Samoa uma le faavae o si o tatou atunu’u – “E faavae i le Atua Samoa”. O lo’u talitonuga, ae le’i oo mai le talalelei i Samoa, e ‘ese le faavae sa faaaoga e o tatou tuaa sa lima ta’ita’ia ai le agaifanua ma le aganu’u a Samoa poo le faa-Samoa. Ina ua taliaina le talalelei i Samoa, ua faatalaleleiina ai loa ma le faavae tuai. Ua maua ai loa le faavae fou lea ua taua “Ua faavae i le Atua Samoa”. Na valoia e Malietoa Vainu’upo e faatali i le lagi lona Malo. O le malo la lea ua sapi ai nei Samoa. Ua talia e Malietoa le malo lea na aumaia e misionare mai Peretania. O i la na falute ai loa mamalu o Malietoa ae ua susuga ai loa Faafeagaiga poo Faifeau. O le tasi la lea o faiga na suia. O le malo o Samoa o loo iai nei o le malo ua faamanuiaina, o le malo e faavae i le Atua; ma o le mafuaaga lea e le tu’ulafoaia ai e le Atua si o tatou atunu’u aua o Ia o lo tatou Faavae. E moni ai le fai Salamo I le Salamo 46:1-7 – “O le Atua, o lo tatou malu Ia ma lo tatou malosi; e fai o Ia ma fesoasoani silisili i puapuaga; 2. O le mea lea tatou te le fefefe ai, pe a faaliliuina le lalolagi, ma luluina mauga i totonu o le sami; 3. Pe a ta’alili ma sousou ona suasami ma fa’agateteina ai mauga i lona maualuga; 5. O loo i totonu ia te ia le Atua, e le faagaeetia lava ia, e fesoasoani le Atua ia te ia i le vaveao. 7. Ua ia te i tatou Ieova o ‘au; o le Atua o Iakopo o lo tatou ‘olo maualuga Ia.” E faamaoni le Atua lea e Faavae ai Samoa ma o Ia o lo tatou ‘olo maualuga e faamalumalu ia Samoa. 

 

O LE AUTU: “E SUI FAIGA 

AE TUMAU FA’AVAE” 

(a) O Samoa o le atunu’u tofi ma ua tumau lava le mamalu ma agaifanua a afioaga ta’itasi. Ua mae’a ona fa’ata’atia fa’avae ua mulimulita’i ai Samoa i ona tulaga fa’alupe. 

(e) Ua tumau faavae o lo tatou atunu’u ma afioaga ta’itasi, a’o faiga ua fesuisuia’i e faafetaui i le taimi ma suiga ua i ai le olaga ma le soifuaga; e pei la ona i ai le faaupuga lenei e sui faiga ae tumau faavae. 

 

1. AISEA E SUI AI FAIGA? 

(a) O suiga ua oo mai i le olaga e aafia ai le ola faa-le-tino, faa-le-mafaufau, faa-le-agaga, faa-le-aganuu ae faapea ma le faa-le-soifuaga. Po’o suiga ia te oe, fanau, aiga, nuu, ekalesia, malo, aoga, ia ma tulaga uma lava o le olaga ua tatou i ai nei. 

(e) Ou te talitonu o nisi o mafuaaga e sui ai faiga ona o mea tau tupe poo ua si’isi’i foi alaga manuia o aiga, si’osi’omaga, fa’ata’ita’iga mai i isi tagata poo isi foi talitonuga. 

(i) O Samoa o le atunu’u ua iloa le fia tagata (o se upu tu’usa’o) poo le fia tele ona pei o le a avea ma ni mafuaaga o le a fai faatauvaga ai le tele o mea faale-olaga; e pei o alofa o le faifeau, taulaga, maliu, faaipoipoga, saofa’i ma tulaga faapena. 

(o) Peita’i o loo faapea mai foi le isi faaupuga; e leai se mea e gata mai ai le fia fai mea lelei. O le tasi lea tulaga i le tele o nisi o tatou tagata, e faigata foi ona silasila atu ua sili ane le tasi i lo ia. 

 

O LE MAFUAAGA NA FAATUINA AI LE LAFITAGA TRUST: 

O le amataina o le Lafitaga Trust i Aukilani Niu Sila ona o lo’u fia fesoasoani i tagata lima vaivai o le Pasefika aemaise ai tagata Samoa ona o le tele o faafitauli sa feagai ma ia aiga. Ua ou iloa le mafatiaga o i latou sa matou fesoasoani i ai ona o le fia maua o se meaai ma a latou fanau, poo se fesoasoani tau tupe ona ua tipi le eletise/telefoni ona ua lafo mai tupe mo faalavelave ma mea faale-lotu i Samoa ae ua le totogia pili o le aoga, pili o le eletise ma le telefoni ma ua leai se meaai ma le fanau. E ova ma le 20 tausaga o faia lenei fesoasoani i o tatou tagata e aofia ai auaunaga eseese e tele mo tagatanu’u o Niu Sila. 

 

MEA FAALE-LOTU: 

I la tatou aganu’u fa’aSamoa, e matua faataua le Atua i le soifuaga o le Samoa ma o le mafuaaga lea o le ave o le faamuamua i auauna a le Atua i Ekalesia Faale-lotu. Ou te talitonu o le mataupu lenei e fai si ona ma’ale’ale ma e leai se agaga e tusitusi lima i se ekalesia pe tu’ua’ia Susuga a Faafeagaiga, o lea e avatu ai malu i pu’ega ne’i faamanu’alia se finagalo i ni fa’amatalaga o lea taua i lenei tautalaga. E le tu’ua’ia fo’i faife’au ona o le to’atele lava o aulotu e pei ona tauva i le faiga o Fa’a Me, ma le faiga o asiga ma fafaga o le Fono i Malua o latou faifeau peita’i o loo iai foi isi tagata o loo muimui i le fai mea so’o ona o le taugata o le olaga e pei ona tatou va’aia i le Observer i aso uma. 

O lea se metotia e taofia ai le tele o mea faale-lotu ina ia fesoasoani ai i nai aiga lima vaivai; e pei ona o tulaga nei e faalogo so’o iai: -

- E mafai ona suia le Fa’a Me ina ia aua nei faia i tausaga uma ae ia ta’i lua-tolu tausaga ma fai? 

- E faamata e mafai ona faatutusa aulotu uma ia ta’i $100 a le matafale mo le fafaga i Malua ina gafatia e aiga lima vaivai. Ua to’atele tagata ua fai nonogatupe e faatino ai nei mea faale-lotu ae ua le faamuamua le aiga. 

- O leā le mafuaaga e folafola mai ai alofa ma taulaga? Faamata o leā tonu o le agaga o lea faatinoga? Aua na’o le mā o le isi tagata pe a latiiti lona alofa poo lana taulaga; peitai o lea o loo manino saunoaga a Iesu e uiga i alofa ma taulaga e pei ona aumai i le Mataio 6:3-4 “A e avatu ni mea alofa, aua ne’i iloa e lou lima tauagavale le mea ua faia e lou lima taumatau; 4. Ina ia lilo au mea alofa; o lou Tama foi, o le silafia i le mea lilo, o Ia lava n ate avatu faaaliali se taui ia te oe.” 

O ai la e suia nei faiga mo le faamama avega i nai aiga lima vaivai aemaise tupulaga fai mai? Pei foi ona fesili le Atua ia Isaia o ai ea a alu mo i tatou? E ono mafai e Faafeagaiga o auai i lenei fonotaga ona taulamua i le aumaia o lenei faafitauli i luma o le Fono Tele a Malua i le tausaga fou mo se fesoasoani ma sui ai faiga e pei ona iai nei? 

(i) O ai e faatinoa le te’enaina o suiga fou e le lelei ae faapefea foi faatinoina? 

(o) E faigata ona iloa le lelei poo le leaga o ni suiga, sei vagana ua tatou soifua ai (experiencing it). O le toatele o tagata e fefe i ni suiga fou ona e leiloa poo a ni lagona, mafatiaga, faafitauli poo ni faamanuiaga o le a oo iai talu ai ni suiga fou (fear of the unknown). O lo’u talitonuga maumaututu; o le Atua lea e faavae ai Samoa o le a Ia malu puipuia Samoa ma ona tagata. Ou te matua’i talitonu i le alofa tele o le Atua ia Samoa ona o le tele o taimi ua faasao mai ai e le Atua si o tatou atunuu mai mala faale-natura. 

(u) Peita’i e le tatau ona tatou nofoa’i ai, e tatau ona tatou mataala ma galulue ina ia malu puipuia a tatou measina ia ‘aua nei gaoia e se isi pe mou malie atu fo’i. O le mea lea e matua taua ai fonotaga faapenei e faatupu manatu i ni faiga e lelei ai. 

(f) O le muagagana a Samoa: “O le fuata ma lona lou, o le lou foi ma lona fuata”, e tumau lava taimi o le fuata; ae tatau ona sui le lou ina ia fetaui lelei mo le fuata o lea tausaga ma lea tausaga. I le Feagaiga Fou i le tusi a Mataio i lona mataupu 9: 16-17 o loo faapea mai: “E leai se tasi na te fonoa le matua ofu i le ie fou; aua a masae le ofu i lona fono, ona atili ai lea ona masae. E le utufia foi le uaina fou i fagu pa’u tuai; a faapea, ona papa ai lea o fagu pa’u, ona masa’a lea o le uaina, e maumau fo’i fagu pa’u; ae utufia le uaina i fagu pa’u fou, ona fa’atau saogalemu ai lea.” O lea foi la o loo taua i le Tusi Paia e faapea a oo mai ni suiga fou e lelei ma manuia ai; e tatau ona faaofiina mai ai suiga nei; aemaise foi o ni metotia e fuafua i le faamautuina o le aga’i i luma mo le lumana’i; ona malu puipuia ai lea o nei suiga mo le lelei ae faatuana’i suiga e le lelei. 

(g) Ou te manatu o loo faailoa mai i le muagagana lenei a Samoa faatasi ai ma le finagalo na faamalamalamaina e Iesu i lona au so’o a oo mai ai ni suiga fou, e tatau ona iai ni suiga i finagalo ma agaga mo le faaofiina mai (change of mindset to accommodate changes) o nei suiga fou. Poo se isi foi faaupuga, e sapasapaia ma talia lelei ni suiga fou pe o le suia foi o faiga o loo sau ai nei mo le lelei o le atunuu atoa; o ni suiga mo le faamanuiaina o tagata uma. 

(l) E faapea foi pe a fia suia ni faatinoga ua maitauina e le o tamaoaiga ai le atunu’u ma ua le talafeagai mo le alualu i luma o le soifuaga o tagata lima vaivai aemaise pe a afaina ai a tatou tu ma aganuu ina ia tumau lona faamamaluina. O le tele o tagata e le fiafia i ni suiga fou ma e faigata ai ona faaofi mai nei suiga i mea sa masani ai poo faiga tuai sa sau ai. E le faitio foi i lea tulaga, ona e tatau ona mataituina poo a ni mea lelei e maua mai ai; ma pe mafai ona faatumauina le alualu i luma o suiga mo le lelei o tupulaga a taeao. O lea foi o loo faamatala mai i saunoaga a Iesu i ona soo e le mafai ona tuuina atu le uaina fou i le fagu pa’u tuai, sei vagana ua utuina le uaina fou i le fagu pa’u fou ona saogalemu lea o le uaina faatasi ma le fagu. O lona uiga a aumai ni faiga fou poo ni suiga fou e tatau ona mataituina poo a ni mea lelei o le a maua mai ai pe a faatusatusa pe faafetaui foi i ni faaletonu o le a aafia ai le olaga alualu i luma o lo tatou atunuu aemaise o la tatou aganuu. E tele suiga fou ua tula’i mai i lo tatou soifuaga ma totonu foi o si o tatou atunu’u ma ou te talitonu e ola faatasi lava le saito ma le titania; o lona uiga, e iai suiga fou e matua aoga ma lelei i lo tatou soifuaga ae e iai foi suiga fou e pagatia ma faoa ai le mamalu o a tatou agaifanua ma aganuu peitai o isi foi suiga ua oi ma matitiva ai si o tatou atunuu. Pe faapefea ona tatou teena ni suiga fou e ono afaina ai a tatou measina, soifuaga poo lo tatou siosiomaga? 

 

FAASAFUAINA O SUAFA MATAI: 

Pe o tumau pea faavae ma filosofia o le faa-Samoa i nei aso pe a taga’i i faiga o saofa’i ua faasafua ai suafa matai, ma asu ‘ava a matai fou e pei o se vai tipolo? E pei ona silafia o le tulaga na sau ai Samoa e toatasi lava le suafa sa’o sa tausia le aiga peita’i e pei ua mou malie atu lava lea faiga, ua suia i le faasafuaina o suafa matai e pei ona ua iai nei. 

 

1. O le tali e masani ona aumai e itu faamasinoga ua faasafua suafa matai ona o itu nei: - Ua ola aiga, ua autasi suli o le suafa ia faasafua le suafa i tino e tele o le aiga (E le mafai ona faamalosia e le Faamasinoga le faatapulaaina o matai pe afai ua malilie sea aiga i so latou finagalo ua autasi iai) 

2. O le a se faiga e faitiitia ai le faasafuaina o suafa matai? Se’i vagana o se finagalo autasi o le atunuu e suia i le ta’iala ma le tulafano a le Famasinoga o Fanua ma Suafa e taofia ai lea tulaga. 

3. Peitai, o le fesili la o le a tulai mai: “Pe faamata o le a aveesea mai ai le aia tatau e pulea ai aiga pe lē o le a aveesea ai le mamalu o le Suafa pe lava foi ni fanua e faasafua i nei matai uma. O le tali masani lava e faapea: “E le gata e fesoasoani i le taugata o le faia o se saofa’i ae o se fesoasoani tele i faalavelave o le aiga pe a toatele matai. Ma e faapea mai e aua le popole fua i fanua; aua o le toatele e omai i atunuu mamao ma a uma loa saofa’i ona toe foi lava lea i o latou aiga aua e le nonofo i Samoa nei. 

 

UA TOATELE MATAI SA’O: 

O a ni faafitauli e ono tula’i mai i le soona tele o matai sa’o o se aiga? O Matai Sa’o ma Fanua faale-aganuu: 

1. O le mataupu e uiga i suafa matai, ua tele taimi e nonofo matai sa’o o aiga faatino saofa’i ae le’i logoina uma suli o sea aiga, ua maimau le tele o tupe na faaalu i le faatinoina o nei nofo ae o lea ua aumai le faaiuga a le Faamasinoga ua soloia ona e lei maua ai se maliega o isi suli aua e le’i logoina mo so latou finagalo. Manatua foi e tele lava faaaloaloga na ave i matai nei o le aiga na taulamua i le faia o nofo a nai tagata e toatele mai atunuu mamao ma Samoa nei; peitai e le o mamafa i o latou manatu se tulaga faapenei e tula’i mai; ae o ai e tuua’ia i le tulai soo mai o nei fe’ese’esea’iga? 

2. Ua fa’a-Itupaepaeina ma fa’a-Fuaifaleina suafa matai o aiga, ua atili ai lava le faateleina o feeseeseaiga ma le le femalamalamaa’i ona o le mana’o tele. 

3. O fanua faale-aganuu ua fia puleaina lava e le Sa’o ma lana fanau seleni o loo maua mai ai, ae ua leai se manatu ina ia faasafua i suli uma o le suafa. 

4. A tula’i mai se sa’o fou, ua manao e tafi’ese le fanau a lē ua maliu ma aveese o latou fale ona ua ia mana’o e fausia ai lona maota poo se laoa i le tulaga fale o loo tu ai le fale o lē sa se’ei mai i le suafa o le aiga. 

5. Ua maliu le sa’o a ua toe mana’o lona atali’i e faaee le suafa ia te ia ae ua le amanaia uso ma tuafafine o le toeaina ma a latou fanau sa tautua tuavae i le matai ua mavae atu. Ua iai foi mataupu a aiga ua tulai mai ona o le faapito o le sa’o i le tauaveina o le suafa ma le faaaogaina o fanua faale-aganuu; ua manatu ai lava na o ia ma lana fanau ae ua faatuanai suli o le suafa na filifilia ai. Ua faapea foi le alualu i luma o matauu ua mana’o le sa’o o i Samoa e lisiina atu se vaega o lona fanua faale-aganuu e fai ai se pisinisi a ni tagata Saia ae taofi mai e se sa’o poo ni sa’o o alala i fafo atu ma Samoa. O le sa’o o tausia le aiga i Samoa nei o loo feagai ma faalavelave ma le tausiga o le aiga ae o latou o loo i fafo e le gata e le o faia ni monotaga ma lē fesoasoani mai i faalavelave ma mea fai a le aiga ae na o le nofonofo lava ma taofiofi mea fai a le aiga. 

 

MATAI TAMA’ITA’I:

O le tapu o suafa matai o tama’ita’i ma le auai i saofa’iga a lona nu’u. A leai ni tuagane o sea tamaitai na te tauaveina le suafa o lo latou aiga. O lona uiga o le a leai se tasi e fai ma sui o lenei aiga e auai i mea fai a le nu’u pe faaofi atu foi so latou leo i faatalatalanoaga o ni atina’e a lo latou afioaga. E leai se tulafono faataoto mai i le Faavae o le Malo Tuto’atasi o Samoa poo le Tulafoo o Faamasinoga o Fanua ma Suafa o faasa ai ona suafa matai se tamaitai pe auai foi i fono a le nu’u. O lea se fuafuaga i lea tulaga? O se matua’i faapito ma le faa’ituau ua le mafai ai e se tamaitai ona umia se suafa matai o lona aiga ona o se tapu a sona afioaga. Aisea lava ua faatauagafau ai i nai tamaitai Samoa o loo fia umia suafa matai o o latou aiga ma auai atu i le saofaiga a le nu’u; e le o lana aia tatau ea lea aua o measina a lona aiga e aia i ai aemaise pe afai e le o iai ni ona tuagane e tauaveina le suafa o lona uiga ma o se finagalo autasi lea o suafa ma suli uma o le aiga potopoto e fia faaee atu ia te ia suafa matai ona e iai agavaa aemaise o ia o se suli moni o sea suafa matai? O le ‘alofaga masani lava e aumai o le faapea le tatau ona faalogo le tama’ita’i o fai ulaga a alii; o le a tatou taliaina lava lenei faaupuga e le faavaea ae o le a taotaomia ai lava le ulu atu o le matai tamaitai i le saofaiga a lona nu’u? Faamata e tatau ona faamalosia mai e le Kapeneta lenei mafatiaga o tamaitai i nu’u ma afioaga o loo latou faatinoina lenei tulaga le amiotonu? 

 

AAFIAGA ONA O LE FAATAGAINA O PULE FAAMAU: 

Faafetai i le Atua ua faaleaogaina lenei tulafono ona ua tele naua fanua faale-aganuu o aiga ma afioaga ua mamulu atu talu ai nei faiga faale-alofa. 

 

PA UAEA I TOTONU O AFIOAGA: 

E le matafogie i totonu o le aai sei vagana o tualaoa ma tuamaota ona ua faateteleina le lima tagovale o tagata. O le tele foi o aiga ua malaga i atunuu mamao ae ua tuua o latou fale o le tasi lea o mafuaaga. O leā lava le tulaga e autasi i ai finagalo o se mea lelei ai si o tatou atunuu o lena foi e tatau ona mulimulita’i ai. 

 

NA O SE FAAMANATU: 

O afea o le a mafai ai ona maua se mapusaga poo se faamama avega mai nei faatinoga o le faa-Samoa e pei o nisi o mataupu na taua ua silafia uma le le talafeagai ma la tatou aganuu aemaise o le faatinoina o le amiotonu i a tatou Measina? O se faa-Samoa ea pe leai? Ia fesoasoani mai le Atua ina ia tatou taofi mau ia tatou tu ma aganuu aemaise o a tatou Measina ia ‘aua nei gaoia e se tasi pe mou malie atu. 

 

IA SUI FAIGA E MANUIA AI SAMOA MA IA TUMAU ONA FAAVAE 

Ia alofa mai le Atua i si o tatou atunuu ina ia tumau pea ona faavae . Soifua ma ia Manuia!!

By Fa’amausili Solonaima Brown 20 November 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>