O LE GAFA O LE ‘AVA

20 July 2016, 12:00AM

-Mai le Tusi o le “Suaga a le Vaatele”-faaauau mai le Vaiaso talu ai.

Ona toe sau lea o le ‘ausaga a le ‘ava ua afe i Faleū ma Utuagiagi ma ua tupu ma ola ai. O le ‘ava lena fai mai le atunuu-o le ‘ava na “Tulafita’i.” O iinei foi na tapa ai le igoa-ipu a Malietoa Tuilaepa o le “Taumasina Seufagafaga.”

E i ai foi ma le igoa-ipu o “Moeimanono”-lea o loo avea ma igoa-ipu a Sa Malietoā i Savaii. Ua toe sau fo’i le ‘ausaga a le ‘ava-ma ua afe i Maauga ma Umaga ma le Tuiaana Aveaumalaga. Ua toe sau fo’i le ‘ausaga ua afe i Malie ma Vaito’elau. O le ‘ava lea e faapea o loo faapelepele e Auimatagi ma Tuisamau, le ‘ava lea e faapea na folafola e Pulele’i’ite  ina ua ola aso o Malietoa Uilamatutu poo Malietoa Faigā-lea fo’i ua ta’ua nei o le “Lauava Mu’amu’a”na iloa e Puleleiite. 

Ae o le ‘ava lea na afe i Manu’a-ua sau nei afe i le Motu o Salaia a’o tu le Malo o Magea Faigā, o le taimi lena o mu lona molī mu-tasi. Ua tupu ma ola i Tutuila ma e faapea le tala o le ‘ava lena na alofisā ai Tagaloa-a-lagi ma Pava, lea e faapea-na tala-lua ai le atalii o Pava i Tutuila ma na mafua ai ona fesilafa’i aiga. O le ‘ava lava lenei na sau afe i le matā-Aleipata i Lalovi ma le Laulala. Le ‘ava lea na alofisa ai Tafua ma Fuataga. Ona satia lea o le ‘ava i Vailele-ona toe feiloa’i ai lea o le uso.

E i ai le ‘ava o le “Fetaia’imauso”-ma ua tuu ai iina i le “Malaeoleniniva.” Peitai, o ‘ava o Samoa anamua o ‘ava o le Ta’a-Saualii o Samoa ma le fefulituaa’i. Ae ui o lea-o le ‘ava lava lea na mavae ai Malietoa, Su’a ma Nafanua, lea na faapea ai Nafanua-“O mai ina o, faatali i le Lagi se Ao o lou Malo, o le a i’u atu foi ia te oe Ao o Malo uma, ma le Foe lenei o le “Ulimasao” e alo ai lo lua va’a, ma le ‘ava lenei -e ave e tanu faata’oto i Mauga o le Atuolo. A taunuu lou Malo-ona suatia la’ia.

E faapea le tala na sau le malaga mai Fili ma Puletu’u o’o mai i gatai o Tuasivi- ae tilotilo atu Namulau’ulu i tai- o sau le malaga a Malietoa ma Su’a-ona alu lea aumai i uta. O le ala lea o le tu’u o le Foe ia Namulauulu ma maua ai lana igoaipu o le “Ulimasao.” Fai mai le Tala na aumai le ‘ava lenei totŏ i ‘auvaemauga o le Atuolo e pei o le mavaega a Nafanua, peitai-na faato’a suatia ina ua taunuu le Lotu i le 1830.

Le ‘ava lea na faapea ai Malietoa ia Ioane Viliamu-“O vai na mai- a ua magalo ‘ava i le alofa o le Atua”-aua o lea ua patipati ai ma ta’uta’u le Atua ma lona finagalo ma ua liua ai le ‘ava o le Feagaiga Tuai-e fai ma ‘ava o le Feagaiga Fou. Peitai-o Solatetele lea na sau ma le ‘ava totŏ i Figao-na usu ia Iliui le alo o Lavea faae’e le gafa o Mausautele le tama lea na li’aina le ‘ava -ina ua tupu mafalā ma avea ma faalavelave i tagata feoa’i.

Usu Mausautele ia Sa o Matautu faaee le gafa o le tama o Taumatamū. Usu Taumatamu ia Mualepuso faae’e le faga o le “tama na galo” i le vaa o Toga poo “Samoanagalo.” E faapea le tala o lea ulugalii sa mau i Sili Savaii ona malaga mai lea e aga’i i le Itu-o-Tane. Talu lava ona te’a ese mai Sili-sa moe lava le la tama, peitai-ina ua taunuu mai i Palauli, o iina na fafagu ai le tama ma tau faa-ala.Na i’u ina ala le tama ma ua faaigoa ai lea pitonuu o Palauli-o “Faaala.”

Ua o’o le malaga i Amoa- o le nuu lea e tau lo latou gafa i Toga talu ai le usuga a Amoa i le alo o le Tuitoga lea na mafua ai ona toe o’o mai i Samoa le ‘ietoga. E taunuu atu le ulugalii o fai le poula a Amoa ma Toga. Ona o ane lea o le ulugalii ua matamata i le fiafia ae alu le tamaitiiti i totonu o le vaa o Toga-lea sa taula mai gatai. Ua i’u ina moe ai le tamaitiiti i totonu o le vaa o Toga- ma ua galo ai lava. Ua uma le poula-ma o atu ai lava Toga feosofi i le vaa ma ua alu ese loa- a’o moe ai pea le tama.

Ua sau le vaa o Toga afe i Mulifanua i le mea e igoa o Falepuna ma ua fai ai le toligā-niu a le ‘aumalaga. Ona toe faae’e lea o le vaa ma alu-a ua galo ai le tama i Falepuna. E tilotilo atu le ‘auvaa o Toga o tagi mai le tamaitiiti i luga o le oneone ma ausa’a ona vae i le fia alu. Ona igoa ai lea o lea ogaeleele o loo i tala ane o le Malae Vaalele o “Ogesa’a.” Ua toe foi mai i uta le vaa ma avatu le tama. Ona faapea lea o le Tuitoga-o le a e igoa ia “Samoanagalo” talu ai le galo so’o o oe.

Ua alu le vaa i Toga ma ua tu’u le tama i le motu tuufua o Toga. O le taofi o Safotulafai-o le pogai lea o le igoa o le motu o Toga o “Togatapu”-o lona uiga – e faasa pe tapu ona tu i ai se tagata Toga se’ia vagana ai le tama o “Samoanagalo.” Fai mai a o’o i le po ona sau lea o le Tuitoga ua alaala ma le tama o Samoanagalo. Ua logotala foi le alo teine o le Tuitoga le teine o “Fitimaupologa”i le ‘aulelei o le tama o Samoanagalo.

O le tala fai mai a va’ai atu le teine ua lafoia ata o le La i luga o le fogaeleele ona faapea lea-“Ua lafoia ata o Taulelei.”

20 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>