TALA FAASOLOPITO O SAMOA MAI LE AMATAGA

20 May 2016, 12:00AM

O se Fesoasoani i le Vaaiga o le Tai i Apia, o se alii na fanau i Noue i le 1850, ma o le 29 o tausaga o lona olaga na taunuu mai ai i Samoa e ala i se galuega a le kamupani o le D.H. ma le P.G. ma na umia le tulaga o le kapeteni o ni vaa se tele tau fefaatauaiga a le kamupani.

Sa mulimuli ane ona galue e avea ma pailate mo le lua tausaga, ma o le faaiuga o lea taimi na ia talia ai le galuega o le avea ma Pule o le Esetete i Vailele. Ina ua pulea Samoa e Siamani, na amata galue loa o ia e pei o Captain Kruse, i galuega a le Malo. O ia o se alii ofisa taua tele.  

Herr W. OSBAHR- O le Pule Lagolago o se Aoga a le Malo i Apia, ma na fanau o ia i le 1878 i Lǘbeck-Siamani, ma sa a’oga ai, ae faai’u lana a’oga i Hamburg. Na sau mai Hamburg i Samoa i le 1903 i lalo o se feagaiga tau galuega ma le Malo.
O ia o se tagata taaalo iloga ma sa matua fiafia tele i taaloga uma i totonu o Apia. 

Mr. CHARLES TAYLOR: O le Faamatala- Upu lea a le Malo i totonu o le Faamasinoga Sili i Apia, na fanau i Matautu, Upolu, i le aso 8 o Me 1871, ma sa aoaoina muamua i se a’oga tua, ae mulimuli ane a’oa’o e se faia’oga tua.

Na auina atu i Siamani e le Malo o Siamani, ma faamae’aina lana a’oga i Waidenhausen. Na toe foi mai i Apia i le 1902 e faauau pea ona tiute o le avea ma Faamatalaupu/Faaliliutusi Sili mo le Faamasinoga.

E faaopoopo atu i lea tulaga, sa avea foi o ia ma failautusi fesoasoani a lana Afioga Doctor Solf, lea la te malaga faatasi i vaega eseese o le Atu Samoa. Sa mafuta Mr. Taylor ma Tusitala mo sina taimi, ma a’oa’o ia te ia le gagana Samoa.

E matua tamaoaiga o ia i le gagana ma ona uiga eseese e faamatala ai Tusitala. Ua tatou maua o loo ta’ua o ia i totonu o nisi o “Vailima Letters”, ma e ataata pe a na faasino i se uo se vaega o ia tusitusiga a Tusitala e faasino ia te ia “o se afakasi talavou le popoi.

O le 1886 na avea ai o ia ma faamatala-upu mo le Konesula o Peretania. O ia o se atalii fai o Mr. J.E.Alford. 

Herr ADOLF MOHR- O le Pule lua o le Falemeli i Apia. Na fanau i Siamani i le 1876 ma sa a’oa’oina ai. Ina ua uma le a’oga, sa na a’oa’o le tomai tau le su’iina o tusi ma sa galue ai lea galuega se’ia oo ina 19 tausaga o lona olaga.

Ona sau ai lea o ia i atunuu kolone, ma ina ua mavae le tolu tausaga i Sini, sa sau loa i Samoa i le 1899, ma avea muamua ai o ia ma ovasia ae faai’u ina fai oloa mo Mr. Grevsmuhl i Savaii. O le 1904 na amata galue tumau ai loa i mea tau meli. 

20 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>