Se fofō o ‘faiga-pi’opi’o: Mana’o faipule i se Itu-tino mo Faiga-Pi’opi’o
Ripotia e Deidre Fanene
Fa’aliliu e Maiava
E leai a se isi i luga atu o le tulafono.
O le toe fa’amanatu lea a le Minisita Fa’aolioli o Tupe a le Vaega a le Tautua, o Afualo Dr. Wood Salele, na toe fa’amanatu atu ai i le malo, ua tatau nei ona fa’atuina se Vaega e Feagai ma Faiga-Pi’opi’o.
Na fa’ailoa mai e Afualo i le Samoa Observer, nisi o faiga-pi’opi’o na maua e le Pule ma Su’etusi Sili ma lagolagoina e le Komiti a Ofisa o le Palemene, ua lava ia molimau ua alaga-tatau ai ona fa’atuina se Vaega e mata’ituina ma taofia faiga-pi’opi’o i totonu o le atunu’u.
“E leai se tasi, ma ‘ou te toe fa’amamafa atu, e leai se tasi e i luga atu o le tulafono e aofia ai fo’i ma le Palemia ma tatou uma lava,” o le saunoaga lea a Afualo. “Afai tatou te soli le tulafono, e tatau lava ona mautinoa, ia fai o le amiotonu.
“Ae le mafai ona fa’amalieina lea tulaga vagana ua fa’atuina se Vaega e feagai ma lea tulaga.
“’Ou te iloa ua leva lava ona saunoa Tuila’epa fa’apea, o lo’o iai le Komesina o Sulufa’iga ma o lo’o silafia e le atunu’u ma tatou uma, peita’i ua tele mea ua aliali mai i le taimi nei, ua tele ina le-fiafia ai tagata ona o pulega a ofisa ma ua tatau ai lava ona fai o se faiga, e mautinoa, ia fai se fa’atatau i a latou fa’atinoga ua faia.
“A o le mea lea matou te naunau iai, ia mautinoa ua fai le amiotonu ma o le Vaega tonu lava lea, e ana le matafaioi lea ma tu’u-sa’o atu ai loa i le Ofisa o Moliaga a le Atunu’u Aoao.”
Na fa’aalia e Afualo, ua leva ona pologa le atunu’u i tausaga e tele, ona o le leai o se faiga lelei a le malo e fo’ia ai le fa’afitauli lea o faiga-pi’opi’o ma le fa’aaogaina-sese o le malosi.
“Lea tatou te iloa uma lava le tele o faiga-pi’opi’o,” o lana fa’aaliga lea.
“O le tasi fofo e mautinoa matou te faia, o le fa’atuina lea o se Vaega, se Komiti po’o se Itu-tino fo’i e Va’aiga Faiga Pi’opi’o e feagai ma le tulaga lea.”
Na fa’afetaia e Afualo le fa’ai’uga ua faia ai le Ofisa Aoao mo Moliaga (NPO). Ae na ia ta’ua, o lea itu-tino e aoga pe a leai se Vaega e Va’aia Faiga Pi’opi’o.
“Ae le-mafai ona gaoioi le Vaega lea (NPO), pe a leai ni moliaga e avatu iai,” o lana saunoaga lea.
“Lea la ua tatou mautino, o le a galulue fa’atasi itutino nei.
O le a fai fo’i le galuega a Leoleo ia, ae tatau ona tatou mai mai fa’amatalaga nei mai le lautele o le atunu’u ma fa’ao’o atu i le Ofisa mo Moliaga e fa’atino ai la latou galuega.”
Na fa’ailoa e Afualo, e taua tele ona malamalama le atunu’u i le fe’au lea, e leai se tasi e sili atu i lo le tulafono.
“E iai taimi e fa’apea ai tagata, e ala ona fai o se tulafono, ina ia avea o se mea-faigaluega e fa’afefe ai tagata ma e moni, aua e iai taimi e fai ai e le malo le tulaga lena, peita’i la mo matou (le Vaega a le Tautua), e le fa’apena le matou va’ai,” lana fa’aaliga lea.
“O le a matou taumafai malosi, ia fa’atino le amiotonu mo tagata uma.
“Lea ‘ou te iloa, ua iai le Komisi mo Tulafono ma o se mea lelei lea.
Ae matou te manana’o ina ia mautinoa, ia aoga ma manuia ai tagata i tulafono uma nei – pe avea o se tulaga e puipuia ai le saogalemu ma le filemu; pe maua ai fo’i ni tupe ma fa’aleleia ai le tulaga o le soifuaga mo tagata uma.
“O le mafuaga lea o le matou ‘ave o le fa’amuamua i tulafono ma le faia o le fa’amasinoga amiotonu, ia mautinoa ai le faia o le amitonu mo tagata uma.”
O le fa’ananau o Afualo mo se Vaega mo Faiga Pi’opi’o, e le o se taimi muamua lea ua laga ai lea mata’upu.
I le tausaga talu ai, na te’ena ai e le Ali’i Palemia lea finagalo.
“O le mafuaga lena o le iai o le Vaega o Fa’amasinoga ma le Ofisa o le Komesina o Suluafa’iga,” o lana fa’aaliga lea. Na fa’amanatu mai fo’i le su’esu’ega e uiga i le Komesina o Leoleo, lea sa fa’atinoaina e le Komesina o Sulufa’iga ona o se tusi mai se tasi fo’i leoleo na masalomia faiga-fa’atautala sa faia i le Falepuipui i Tafa’igata.”
“O i a la i le Ofisa o Sulufa’iga e aga’i iai pe a iai ni a latou faitioga ma fa’aseā.”